0
bʲenzʲinm βɨӈgana ilʲenaxaʔ tʲartadoʔ. "buranxaʔna" nʲeneʦʲaʔ ӈamgerʲidoʔ nʲernʲa mʲinrʲeӈgudoʔ. masʲiʔ tʲanʲomboj texeʔna nʲenzʲelʔ ӈeӈtu. tʲuku poxoʔna bʲenzʲin xoita jaӈgu. naraʔ jolʲʦӈgana tamna tojena. nʲeneʦɨjeʔ luʦanʔ mʲipdadoʔ jaӈgu. solʲaramda βʲezdʲexodxana memanzʲ mʲinrʲeda. xʲibʲaʔ "buranada" jaӈgu, βʲezdʲexodxana nʲadabaӈguda. tʲikɨ jalʲaxana pudana sʲertaβɨ sʲeroda βadʲeʔӈasʲ. ja tʲiӈgeβna ӈamge sʲerʔ xanzʲerʔ mʲimanʔ taslambʲisʲ. pɨda tandajaʔ amʲerʲika jaʔ nʲana ӈeda alʲaskaxad tosʲ. tʲikaxana tɨʔ nʲiʦʲ irʲg nʲurtʲej jalʲaxaʔna arktʲiʨeskoj soβʲetxana menaʔ nʲita nʲaʔ manzaraβanzʲ maʔlʲurmɨʔ. Ӈaʦekɨ ӈeβanʲiʔ malӈgana munotʲiʔ munopʔ, ӈarka nʲinʲiʔ ӈeβamʲiʔ taluβdaβej pʲinʔ sʲiʔmʲi nʲi ӈedarambasʲetuʔ. tʲikɨ sʲerʔ ӈadʲbʲata tarʦʲa, munotʲiʔ malӈgana ӈaʦekɨʔ joxosʲetɨʔ. manzʲetɨʔ xexeʔ nuβ nʲa xanlejdoʔ. tamalӈgana nʲidm punrʲosʲetu. tʲedaʔ ӈarβomaxadanʲi imʲiʔ jaderʦetɨ, tʲuʔuna sʲidnaʔ totrʲeβʔ ӈanʲi jaxanaʔ ilʲenaʔ ӈaʦekɨ xanabadakɨdoʔ. jeβgʲenʲija ʃotlʲeβna zʲernoβa radʲioxana padnanaӈe tara. tʲeda pertʲa manzajamda tandajaʔ nʲamadasʲ. Ӈaβnanda sʲeӈg nosʲiʔ βadabadaӈe "bʲerxnʲe-puroβskoj" soβxoʒana manzaraβɨ. tʲikɨ manzajamda 20 poʔ mʲinreβeda. tʲikanda ӈamgemʔ padɨbaβamʔ tʲenʲeβada. nʲamexena manʲ ӈobtarʲemʔ toxolkoβdaβej nʲeneʦʲamʔ laxanako nʲaʔӈadamzʲ. nʲerdʲe imʲiʔ toxolkoβdaβej ӈeβanda nʲamna nʲisʲ jaderʔ. tʲedaʔ tʲikɨ nʲamʲi ӈanʲi tʲenzʲebtʲembʲiβ. nʲumda sʲemʲon stʲepanoβʲiʨ laptandʲer. xoβanʲiʔ malӈgana xanzʲer ilʲeβamda βadʲeʔӈasʲ. tarʲemʔ masʲ: ӈamgemʔ tʲenʲeβaӈgu. tɨʔ ilam perpata ӈod, luʦa βadamʔ nʲamʲuxunanda tɨnzʲandarʲeβʔ sanopaӈguda. tarʲemʔ sʲidʲa xasaβa ӈaʦekexeʔ jadesumbaβexenzʲ. Ӈarka nʲeneʦʲaʔ ӈoka βeβa iʔӈudmʔ xoʦʲ. nʲaxarʔ jalʲaʔ jambanʔ tʲirmandoʔ jeʔemnʲa rajonxad tarosʲiʔ ӈoka jesʲamʔ sadӈaʦʔ. ---- tarʲemʔ masʲ: manzarana nʲeneʦʲaӈgʔ. β. serotettoʔ padβɨ ʃkolaxana toxolkurta ӈaʦekɨʔ ӈulʲiʔ saβa konʦertmʔ maneʔ labtaʦʲ. peβsʲuma nʲanma sarʲumʲasʲ. xurkaβna ӈod Ӈedʲe jaβʔ serkana nʲeneʦʲaʔ ӈokaʦ. tanʲana xasaβaʔ, nʲeʔ ӈedalʲo pʲirdɨrӈaʦʲ. Ӈoka xanoʔ poӈgana, nʲaxatataʔ jaӈganʲa nʲe xan tanʲasʲ. xanda jerβ ӈarmerka nʲe tamara pʲetroβna jadnʲe. xanda xamʲedʲarʔ, tamna tʲexe nʲeβxɨ xadanaxatataʔ nʲanda teββɨdʔ. pɨda tarʲemʔ masʲ: - saβoβna meta ӈamgerʲi ilʲeβa jambanʔ pʲerʲeӈguʔ. manʲ tamna tʲaxaʔ nʲe nʲuxunʲiʔ mʲitɨn. pɨdoʔ ӈobtʲikɨ tarʦʲa xebʲidʲa jalʲana, nʲeneʦʲaӈgʔ maneʔlabtambaӈgudoʔ. - βadamʔ jexeraβa - majaʔ. manʲ ӈaβnanʲi nʲebʲamʲiʔ sʲiʔmʲi marʲesʲ. xarnʲi ӈodʔ nʲidamzʲ xarβaʔ. tʲikamʲiʔ tʲedaʦej pɨjanʲiʔ ӈɨlamna ӈadʲimʲa. tʲenʲeβabnandoʔ tʲikɨ sʲeroʔ ӈamge nʲidoʔ taslambʲuʔ? tʲikana sobranʲidoʔ jolʲʦejʦʲ. xalmʲer sʲedʲexad, nʲeneʦɨjeʔ kulʲtura xardaxana manzarana galʲina xarʲijeβnaʔ jar konkursmʔ sʲertasʲ. tʲikana ilʲibʲej pʲirʲibtʲaʔ nʲeβxɨ nʲebʲanatoʔ, nʲisʲanatoʔ paӈgmʔ βadʲeʔӈaʦʲ. sʲo meӈaʦʲ, madaβɨ matorpʲiʦʲ. xartoʔ sedβɨdoʔ manelabtambʲiʦʲ. Ӈulʲiʔ saβoβna irʲinataʔ, xadanataʔ ilamʔ sβʲetlana konstantʲinoβna jar tʲenʲeβaβeda. pɨda xarta memɨ ildarʲeβʔ βadʲeʔӈadasʲ. Ӈulʲiʔ sʲojotej nʲe jar lʲolʲa taxanoβna ӈeβɨ. memɨ sʲoda terʲi xajnasʲ. taӈok pʲirʲibtʲiʔ poӈgad mʲel nʲemʔ xoʦʲ. tʲikɨ anastasʲija tʲelʲoβna jar, pɨda tarʲemʔ masʲ. tʲikɨ jalʲaxana tɨʔ lʲekarʔ nʲajuβʔ ӈaʦekɨ toxolambadʲiʔ mʲakana maʔlʲoβɨ malʲe ӈokasʲ. tʲuʔu mʲindʲa ӈaʦekɨʔ xartoʔ organʲizaʦɨjamdoʔ sʲertabaβamdoʔ saβuӈadonzʲ. sʲiddoʔ nʲadabada organʲizaʦɨja nʲanandoʔ saʦʲ tara. xonraβ: s. xarʲuʨi soβʲetʔ manzaja nʲamna tarʲemʔ masʲ: xunʲana numʔ nʲeneʦɨjeʔ nʲidasʲ majabta. sarʲosʲ. jalʲa saβa jernʲa sʲobar xasaβa pʲirdɨrʦʲ pejdaʦʲ. pɨdoʔ tʲurʔ jarkɨbʲiʦʲ, tubkamʔ mojopʲiʦʲ, sʲurbʲerӈaʦʲ, xano sanarpʲiʦʲ. xusuβej poʔ nɨxɨmda saβoβna manelabtambada mʲixail tetakuʨeβʲiʨ jar ӈanʲi nʲerdʲesʲ. tʲeda βadʲeta nʲeneʦʲaӈgajunʲiʔ malʲe idʲaxalmexeʔ. sʲemʲon stʲepanoβʲiʨ laptandʲer βadʲiʔ ӈanʲi tʲenzʲebtʲejn. tʲuku poxɨ ӈaraʔ texeʔna saʦʲ βeβa ӈeβamda ӈokaʔ padɨbʲiβaʦʲ. tɨʔ nʲamna manzaranaʔ jerβʔ madʲe tʲenʲeβaʔ. nʲamexena tɨʔ lʲekarʔ ӈeβaxana mena n.i. stʲopkʲin nʲabʲi jamalxana ӈeda sʲelʲxozupraβlʲenʲijemʔ pʲaʔambada a.a. βajmʲer tɨ ӈesɨʔmana tʲirtʲa ӈanoxona tʲirӈaxanzʲ. "bajdaraʦkoj" soβxoz ӈesɨʔ tɨʔ manesarӈaxanzʲ. ---- tazoβskoj rajonxɨ Ӈedʲa xarad manʲaʔ okrugxananaʔ ӈulʲiʔ βarnʲaӈɨ ӈesɨӈe tolɨ. Ӈamgerʲi junʔ jetrʲi puda teβorӈaʔ. tɨ pertʲidoʔ ӈodʔ ӈobtʲikɨ xebʲidʲa jalʲamdoʔ nʲitoʔ pud meʦetɨdoʔ. nʲadaӈgoβanzʲ toβɨʔ ӈarka nʲeneʦʲaʔ punʲaʔ ӈanʲi nʲiʦʲ ӈaʔ. jamalxɨ gosudarstβʲennoj dumaxana manzaranaʔ ӈanʲi toβɨʦʲ. pɨdoʔ saʦʲ nʲadaӈguʦʲ. nʲeβxɨ poxoʔna kolxozʔ sʲertabaβandoʔ malӈgana nʲeneʦɨjeʔ tɨ marpaβɨʔ. sʲejtʲo xesʲ tɨdo xunabtamba, lɨӈgadamdo pʲurʦʲ peʔ pond ӈeβadʲaromɨʔ. tʲeda laxana tarʲem ilʲeʔ. Ӈaʦekɨdoʔ xanʲaxartaxana nʲi toxolkuʔ. Ӈopojo, sʲidʲarʲi xardaxaʔ teβorӈaʔ. laxanako nʲata nʲamʲiʔ ӈaʦekemda manzabtamba nʲanʲiʔ sɨlɨ, ma: sʲidʲa nʲe xurӈaxanzʲ samlʲaӈg tonna bʲenzʲinmʔ, juʔ tonna solʲaramʔ mʲinrʲe. tʲikɨdoʔ "jamaltransstroj" jerβʔ ӈadʲimdʲejdonzʲ. puna rajondoʔ punʲaʔ saldaӈguda. tʲikɨ jeʔemnʲa prʲiuralʲskoj rajonʔ jerβʔ xartoʔ texeʔnatoʔ mʲusʲerta nʲeneʦɨjeʔ nʲadaba pʲaʔ. tʲedaʔ labaraβɨ xaradʔ jerβ obskojmʔ nʲubʲeta xardaxad - βar madaβemʲiʔ xarnʲi sedβemʲiʔ. lamp jalʲaxana madaβɨnʲi, xarnʲiʔ parkaβɨnʲi. nʲe saβamʲi nʲeβxɨ xadanʲi parkβɨ. organʲizaʦɨjadamdoʔ sʲertabʲiʔ pɨda manzajamda peraʦʲ rajonxɨ ӈarka xardanʔ, aksarkanʔ jadermɨsʲ. tanʲana ӈarka jerβndoʔ βladʲimʲir ilʲjiʨ βoronkʲinʔ nʲaʔ xanzʲerʔ nʲeneʦɨjeʔ nʲadabaβamʔ taslambʲixʲinzʲ. tʲedaʔ βɨӈgana nʲeneʦʲaʔ nʲernʲaʔ mʲusʲe jaʔmadoʔ. tɨdoʔ podʲerpadaxandoʔ monerӈaʔ. tambʲiruβna βɨnxalutaʔ. β. serʔ padβɨ βadamʔ jexeraβa - majaʔ tʲuku poʔ βɨӈgana ilʲena nʲeneʦɨjeʔ jedʔ ӈaβarʔ, meta ӈamgarʲiʔ tʲixʲindoʔ teβrejnaʦʲ. maj irɨʔ jukad βata nʲaxaromdej jalʲaxana sʲergʲej nʲikolajeβʲiʨ xarʲuʨi padnanʲiʔ, radʲioxana, tʲelʲeβʲidʲenʲijaxana manzaranʲiʔ ӈobtʔ maʔlejdasʲ. pɨda okrugnaʔ gosudarstβʲennoj duma ӈarka jerβ marʦʲxeӈe tara.. tʲiddakad rossʲija Ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjeta assoʦɨaʦɨjaʔ prʲezʲidʲentӈe manzara. jurʲij βʲaʨeslaβoβʲiʨ jerβxanda tarʲemʔ mamɨsʲ: sʲidʲaӈgada numgana menaraxa. nʲebʲada jaʔ nʲinʲa ilʲena nʲita totrʲeβʔ ilʲeβɨ. Ӈanʲi nʲiβɨ xansosʲalβor. seβandanaӈe taralmɨʔ. jamalxana ӈobʔ saʦʲ mebʲeta tadʲebʲa ӈerxaβɨ. pʲilʲiʔ nʲerdʲe βadamʔ rajondoʔ jerβ nʲikolaj nʲikolajeβʲiʨ xarʲuʨi meʔӈasʲ. pɨda tɨʔ pertʲiʔ nʲajuβ sʲejxana lʲimbʲika βadʲiʔ xetasʲ. manzajamdoʔ saβoβna mʲinrʲeβɨ nʲeneʦʲaӈgʔ jesʔ mʲiӈasʲ. tandajaʔ salʲexardaxana prʲiuralʲskoj rajonxɨ labaraβɨʔ xaradʔ jerβӈe manzarana jurʲij βʲaʨeslaβoβʲiʨ laptandʲermʔ xodamzʔ, laxanakurʦʲ nʲaʔӈaβasʲ. tʲikɨ sʲidʲa jalʲamdoʔ panaʦʲ meӈaxajudonzʲ. tarana padarkʔ tadtaӈgurӈaʦʲ. Ӈulʲiʔ nʲerdʲe sʲidʲa ӈarka jerβʔ βadʲeʔӈadamzʲenʲoʔ. tʲikaxaʔ jadermandʲiʔ malӈgana majandorta nʲeneʦɨjeʔ xartʲiʔ maneʔjadʲinzʲ. Ӈobtarʲemʔ terʲe nʲixʲiʔ ӈamdʲodʔ. nʲeneʦʲaӈganaʔ taranaʔ ӈamgeʔ βatondʲiʔ sʲerʔ ӈermʔ nʲajuβʔ mʲindaʔ. ---- βada saʦʲ tarana ӈamge. toxolko nʲoxoβaʔ sʲadalarʲu. βarʲeβaʔ mekβaʔ. okrugnaʔ tʲiӈgɨβna ilʲenʲa nʲeneʦɨjenaʔ xarto βadamdoʔ, kulʲturamdoʔ jetrʲe nʲernʲa mʲinrʲedoʔ. tandaja puroβskoj rajoi paӈgeӈe tolʲoda tarko salʲaʔ xardaxad sʲidʲa pʲe turӈaxanzʲ. - manʲaʔ ӈaʦekɨnaʔ luʦaʔ βadaβna laxana jexeraʔ. Ӈesɨnʲiʔ tʲerʔ toxolkoβdaβej. nʲebʲanadoʔ, nʲisʲanadoʔ nʲiβɨdonzʲ mʲipʲuʔ. manʲ ӈod luʦaʔ βadaβna ӈanʲi jexeradmʔ. nʲabʲijumʔ larʲisa uikoβna ajβasʲeda. tʲeda tʲuʔu mʲindʲa ilʲebʲej lnʲe. tɨʔ lʲekar. rajonxanandoʔ tʲelʲeβʲidʲenʲijaʔ ӈadʲiβomaxad tanʲaʔ manzaralmɨ. irɨxana "xajer" programmamda nʲeneʦʲaʔ manesarӈaʔ. samburgʔ, xalʲasaβejʔ. xarampurʔ xardaxaʔna tʲenʲeβadoʔ. prʲiuralʲskoj rajonxana ӈoka nʲeneʦʔ tesʲipoj xajo pʲirtada. Ӈerʲoʔ ӈamzamʔ mʲirdapda tʲanʲo ӈeӈgu. tarʦʲa xʲibʲaʔ ӈaβrasʲiʔ nʲiʔ ӈamdʲodʔ. sʲemʲon stʲepanoβʲiʨ nʲudʲa ӈeβanda malӈgana βɨmna xurkarʲi luʦaʔ jadermɨʔ. manʲ ӈabtarʲem tʲikɨ poʔ tʲenʲejn. irʲijemʲiʔ manzʲetɨ: xasaβa judʔ nʲabʲi jukad βata ӈopojmʔ potana ӈaʦekexeʔ xunuβanzʲ saβoβna jatnaβexenzʲ. nʲanandʲiʔ saβa imbɨtadamdʲiʔ, ӈaβradamdʲiʔ sodaβexenzʲ. maj irɨʔ sʲidʲa judʔ nʲaxaromdej jalʲaxana pedara poӈgana xoβexejudonzʲ. tʲirtʲa ӈonoxona punʲaʔ ʃkolanʔ, rajonxɨ ӈarka xardaxandoʔ teβraβexejudonzʲ. Ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjeʔ nʲuxuʔ pedaraʔ poӈgana ilʲeβexenzʲ. sʲejdʲiʔ nʲiβɨʔ pʲinʔ, saβaxaʔ ӈeβexenzʲ. tamalӈgana numda ӈulʲiʔ saβasʲ. nʲaxarʔ jalʲa jambanʔ sɨra xolkanasʲ. sʲemʲen stʲepanoβʲiʨ ӈopoj nʲi ӈaʔ. βɨ jaxananaʔ toxolkoβdaβej nʲeneʦʲama ӈoka. xarto meβandomalӈgana, tarʲem βudoʔβomamdo sʲaӈadoʔ. Ӈobaӈguna salʲexardanʔ tʲiβanda pʲirtʲa ӈanomʔ ӈatʲeβanʲi sʲer, xeβxananʲiʔ ӈamdʲoda nʲe nʲaʔ laxanakulɨnʲinzʔ. nʲamʲiʔ ӈaʦekɨmʔ xomaxadanda, tʲedaʔ mʲakanda lʲekarʔ mʲinrʲeβeda. manʲ janamboβna xonraβ: x. nʲambaraʔ padβɨ tʲuku poxoʔna ӈaʦekɨ nʲeneʦʲaʔ organʲizaʦɨjadoʔ jaӈgu. komsomolʲskoj organʲizaʦɨjaʔ taxaramaxad ӈobtʔ maʔlʲurʦʲ ӈeβadejdaʦʲ. tʲedaʔ tamna sobranʲimʔ meʦʲ jaʔmadoʔ. Ӈarka nʲeneʦʲaʔ nʲandoʔ maʦʲ, tʲedarʲiʔ organʲizaʦɨjadoʔ ustaβsʲipoj manzarabta sʲeroʔӈa. tɨʔ nʲiʦʲ irɨʔ pudanaxana moskβaʔ markana Ӈermʔ tʲerʔ ilʲebʲejʔ nʲeneʦɨjedoʔ sjezdanʔ maʔlʲodaʔ. tanʲaʔ nʲeneʦʔ ӈedabta tara. tanʲana saβoβna taslamaxadandoʔ, puna ӈanʲi ӈobtʔ maʔlʲo tara. ta jolʲʦӈgana organʲizaʦɨjandoʔ manzara memanda padarʔ punomdaʔ. tʲedarʲiʔ sʲero mʲinrʲenʲadamdoʔ tera tabʲedaʦʲ. tarʦʲaӈe sʲiʔiβ nʲeneʦʲamʔ teraʦʲ. sambdʲaӈgdoʔ manzajaʔ nʲajuβʔ toxolkuʔ. sʲidʲadoʔ malʲe xunortaxaʔ xoӈajudonzʲ tatʲjjana larʔ luʦaʔ βadaβna padβɨmʔ fʲedor karskʲij nʲeneʦʲa βadanʔ sʲerokuta sʲerʔ padadasʲ. sʲidʲa sʲan poʔ tʲaxana salʲexardanʔ pe xojʔ tʲaxad ӈob nʲe turӈas. pɨda jaxananda radʲioxana manzara. xanʲaӈexenaʔ tʲelʲeβʲizoruβna laxana perӈa. tamalӈgana okrugaxanandoʔ pe xoj peʔ poӈgana xartoʔ iβnʲandoʔ ilʲena nʲeneʦɨjeʔ xoβɨʔ. taslaβɨ jalʲandoʔ tos xʲibʲaxart rajondo, jerβxatʔ nʲisʲ tuʔ. xoj nʲeneʦʲaʔ ӈatʲenasʲalamzʲ mʲaknatoʔ pɨrdɨrʲiʔ ӈedalaӈgaʦʲ. Ӈanʲidoʔ tɨdoʔ xadolambuβanzʲ xaxajada mʲakʔ xanӈaʦʲ. nʲaxaromdej jalʲaʔ ӈesoӈgana ӈatʲeβɨ nʲidoʔ, jerβodoʔ teβɨdaʦʲ. tʲuku tadtʲoda sʲidʲaӈgaxana manʲijenaxajudaʔ (sʲatanʲad) a.a. βajmʲer, n.i. stʲopkʲin. sobranʲixana xojxɨ nʲeneʦʲaʔ saӈgoβota sʲerodoʔ βadʲeʔӈaʦʲ. konstantʲin pʲijakoβʲiʨ jar laxanasʲ. pɨda xetβeda βadada ӈokasʲ. morʔ mʲirʔ nʲamna, ӈamza mʲirʔnʲamna, tunʲiʔ mʲirʔ nʲamna laxanasʲ. laxarʲomda jolʲʦemʲaxanda jerβʔ xetnadoʔ βaddoʔ jaӈgusʲ. terʲi janamboβna manʲimʔ, tʲenʲeβaβaʔ. - sʲaxarʲiʔ jadnamʔ manepat, tʲikar-xunorta. junotanamʔ nʲor pʲilʲus, tʲikar-pʲidʲaʦʲa. nʲenej nʲeneʦɨjeʔ ӈeβanʲij xexedoʔ-numʔ. sʲiʔiβ nʲuda todoʔ jo nʲaʔambʲi. tʲuʔuna nʲeneʦɨjeʔ toʔlaxa xʲibʲaʔ ilʲeʔ. Ӈulʲiʔ sʲamʲanʔ nʲitoʔ ӈɨlna, jaʔ nʲinʲa mena xexeʔ xanʲaӈexena manʲaʔ metaβaʔ jaxanaʔ xaʔmorӈaʔ. tʲikɨ numgana poӈgadaʔ xexeӈe xeβɨ nʲinaʔ nʲabʲimdʲej ilamʔ meʔӈaʔ. taddʲikad jaxadanaʔ talʲeβɨ xasaβa ӈaʦekɨʔ tanʲa perӈaʔ. labaraβɨʔ xardaxana ӈeda krʲestʲjjansko-fʲermʲerskoj xozʲajstβo "nadʲeʒdam" nʲubʲetaʔ jerβ anna paβloβna nʲerkagʲi nʲadaӈgoβanzʲ me. pɨda nʲaxarʔ βʲezdʲexodda. malʔ manzaraӈguʔ. βɨmna mʲusʲerta nʲeneʦɨjeʔ terʲi nʲidʲoʔ xajeӈguʔ. - Ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjeʔ xarad saβumdambaβa jeʔemnʲa arktʲiʨeskoj soβʲet matʔ juʔ jonar ӈanʲi jaʔ paraӈoda jesʲamʔ ӈadʲimdʲeӈgu. - Ӈamge lʲekar sʲitʔβata jaxad mʲinrʲe? xʲibʲaxart ӈaʦekɨmʔ xoβɨ nʲemʔ xonra jaʔamβeda. munotaʔ jolʲʦe saʦʲ munomɨʔ. manʲabe nʲe ӈaʦekɨmʔ jembamedoʔ, ӈadʲa janʔ ӈabtaβedoʔ. tedamda taslaβɨʔ, xandamda mʲiβɨʔ tamalӈgɨ poxotʔ serotetto jerkarmʔ meta nʲeneʦʲaʔ xexedandoʔ meʔӈadoʔ. nʲabʲi βadamʔ memɨ xalʲazaβodandoʔ jerβ βalʲerʲij alʲeksʲejeβʲiʨ kalʲiganoβ. pɨda tɨʔ nertʲida, xalʲamʔ xadabadʲidaʔ saβoβna majabtejdasʲ. manzaramamda βadʲeʔӈasʲ jamburggazdobɨʨaʔ prʲedprʲijatʲija jerβʔ ӈamge toʔolxa mʲadonzej tɨʔ pertʲaxaʔ teβramamda βadʲeʔ ӈasʲ. βadamʔ pertʲa luʦanʔ laxana nʲiβ pʲiras. ib, laxanaβan xarβaӈgun. nʲamʲur pʲa toolaxaӈeӈgu. tarenzʲar xanzʲerʲiʔ xanta, nʲarmaӈgaӈgunʔ. munzʲalʲiβortanʔ, ӈudʲidʔ xanʲamna tanʲamna xudɨrtaʔ. terʲi βasartan. xeβxɨ nʲarʔ ӈanʲi ӈamgexertmʔ nʲi xamʲedambaӈgu. ixʲinʲa ӈumʲiʔ βeβa ӈesʲ perӈa. majandortaraxanʔ ӈeӈgun. xexenʔ pumrʲoda nuβ jedʔ ӈaβarʔ mʲipʲisʲ. xanʲaӈɨdoʔ ӈeβadʲoda nʲaxatoʔ jadʲembada idmʔ temdabʲiʦʲ. ---- kulʲturaʔ ilʔ ---- sʲerodoʔ jolʲʦemʲaxadandoʔ mʲadonzej nʲamarpʲiʦʲ. Ӈulʲiʔ mʲerʲeta ӈedalʲoda sʲergʲej βladʲimʲiroβʲiʨ jando. anatolʲij nʲauʨiβʲiʨ nʲaʨ nʲaxadanda ӈodʲ xajabtarejʦʲ. pɨdʲiʔ mʲerʲeta "buran" nʲamӈaxanzʲ. nʲeʔpoӈgad olʲga nʲakuβna salʲindʲer ӈedalʲo samɨ. pɨda tʲelʲeβʲizormʔ nʲamasʲ. taddʲikaxad moskβaxana ӈeβɨ sjezd ӈemamʔ βadʲeʔӈasʲ. tanʲana "naʃ dom - rossʲija" organʲizaʦɨja nʲeneʦʲaʔ sjezdxana meβɨʦʲ. prʲiuralʲskoj rajonandoʔ ӈarka jerβ punʲaʔ nʲiβɨ . ӈaʔ. tamʲinda rajonxɨ jerβo ӈobtʔ malejdasʲ. tasalkurӈaʦʲ. βeβa narana nʲeneʦʲaʔ taʔ meta xanxatoʔ teβra taraʔ. tanʲakuna sʲibʲemdaʔ. laxana ӈaβedoʔ ta tʲaxaʔ sʲosʲ xajodaʔ. xanʲaӈɨdoʔ poʔ tʲexe nʲiβɨ manʲijeβɨ nʲaxanatoʔ saӈgoβota sʲerodoʔ taslambʲiʦʲ, ӈadʲimɨ sujutoʔ nʲamna laxanakurӈaʦʲ. sobranʲijemʔ kulʲtura xarad xeβxana, xanotoʔ nʲinʲa ӈamdʲo ӈatʲedonzʲ. Ӈedalʲo pʲirdɨrmandaʔ xanodoʔ xamʲedambʲiʦʲ, sanarmanda xasaβaʔ nɨxɨdoʔ xorpʲiʦʲ. puna, rajonxɨ jerβʔ, ӈerʲoʔ nʲana neneʦɨjeʔ ӈaβraxana nʲadaβanzʲ taslambʲidoʔ. ---- nʲeneʦɨjeʔ ilʔ Ӈerm tʲer nʲeneʦɨjeʔ ilam, luʦaʔ βadaβna ӈanʲiʔ βadʲeʦʲ perӈada. gazʲetanaʔ nʲamna rajonxananda tʲelʲeβʲizoruβna laxanaӈtu. jedej ӈadʲimɨ organʲizaʦɨjandoʔ ӈudondanadandoʔ larʲisa salʲindʲermʔ teraʦʲ. pɨda salʲexardaxana tɨʔ lʲekaraӈe toxolku. marʦʲxedanda sʲergʲej xudʲimʔ taslaʦʲ. pɨda salʲexardaxana dʲeputatӈe tara. organʲizaʦɨjandoʔ sʲertaβndadaʔ ӈoka. tʲuʔu mʲindʲa ӈaʦekɨ xartoʔ ilandoʔ tʲidxalʲe nʲidʲo pʲirasʔ. sʲiddoʔ nʲadabada ӈanʲi jaӈgu. tʲeda organʲizaʦɨjadoʔ ilʲeβamdoʔ ӈobʔ manʲijeӈgudaʔ. g. t. ʃelkoβɨj malʲeʔ ӈoka poʔ jambaxaʔ salʲexardaxana ilʲenʲa ӈaʦekɨʔ ʃaxmataxaʔ na sʲanakoʔ toxolambʲida. pʲirdɨrmanzʲ ӈarka xaradʔ nʲana xanlejda. poӈganandoʔ ӈerm tʲer ӈaʦekɨʔ ӈanʲi tanʲaʔ. tʲuku tadtʲoda sʲidʲaӈgaxana manʲijenaxajudaʔ (sʲatanʲad). βʲitʲa salʲindʲer jar-salʲeʔ tʲer. kodʲa xarʲuʨimʔ salʲexardaxad ӈeda nʲamna sʲanako nʲaʔ ӈa. g. toxolʲiʔ padβɨ nʲeneʦɨjeʔ ilʔ m. jar padβɨ nʲeβxɨ ilʲemʲa - manʲaʔ ӈɨsɨnaʔ ӈaʦekɨʔ tʲuku poʔnʲurtʲej meβaʔ toxolkoβanzʲ xanӈaʦʲ. Ӈarkandoʔ 12 poda, ʃodʲando 8 poda. Ӈarβomaxadandoʔ sʲidnaʔ totrʲeβ nʲi srabartʔ. xexenʔ punrʲoda rossʲija ӈob xexeʔ mʲakad turta βɨӈgana ilʲena nʲeneʦɨjeʔ jedʔ saβa βadʲiʔ meʔӈasʲ. x. βenujeβoʔ padβɨ - janʲiʔ tʲerʔ nʲada taraʔ. terʲi tarʲemʔ manʲije βeβa. nʲinaʔ saʦʲ majandorӈaʔ. tandajaʔ okruganaʔ gosudarstβʲennoj duma dʲeputatʔ ӈobtʔ maʔlʲuromamʔ βadʲeʔӈasʲ. saβoβna manzaraβɨʦʲ. tʲedaʔ jamalmʔ tʲumʲenskoj oblastʲxad ӈedaβanʔ xarβadoʔ. tʲikɨ sʲertoʔ ӈanʲi saʦʲ saβaβna mʲiӈa. - ixʲinʲand xurka? itʲa Ӈabtʲenʲa jaβʔ βarxana tarʲemʔ tasladonzʲ. jedej β. peʔ tʲer padβɨ serotettʲiʔ xexeʔ krasnosʲelʲkupskoj rajonxana tandajaʔ tarʦʲa sʲerʔ tanʲaβɨsʲ. sʲidʲa toxolkoda xasaβa ӈaʦekexeʔ ixʲindʲiʔ mʲakandʲiʔ xeβanzʲ jatnalmexeʔ. nʲisʲanadʲiʔ, nʲebʲanadʲiʔ krasnosʲelʲkupskoj rajonxana sʲidoroβskmʔ nʲubʲeta xardakoxona ilʲeʔ. pedara pomna ӈarka nʲeneʦʲaʔ ʃkolaxana toxolkoda ӈaʦekexeʔ naӈedʲa nʲaxarʔ jalʲaʔ jambanʔ pʲurmexejudoʔ. βɨmna jadertaʔ manʲije xanʲaӈɨ ӈesɨ tʲerʔ ӈaxaku xanmakɨʔ. tarʲemʔ xanʲaӈɨ nʲeneʦɨjeʔ ijudʲoʔ toxolko βudoβormɨʔ. tʲeda ӈod jesʲa sʲekerɨmʔ βeӈgalambada luӈaʔ ӈoblad, sʲidladʔ ӈojak ӈadʲibʲerӈaʔ. Ӈopoj βadamʔ tʲenʲenab, xarasʲi jadertanʔ nʲeneʦʲ tamʲinanda manda: "Ӈamge nʲanand tara? tɨ ӈamzanʔ xarβabat, mʲadomanzʲ tu". nʲeneʦɨjeʔ ilʔ - nʲukʦʲamʲiʔ tʲexe malxanda toxolkoda. xusuβej ---- jerβʔ manzaraʔ β. kanarskʲijʔ padβɨ peβsʲuma nʲana xaradʔ poӈgana sʲarda xan jaӈgusʲ. Ӈedʲe tʲerʔ tʲikɨ sʲidʲa saβa jalʲamʔ tʲidpoj madaӈaxajudonzʲ. Ӈopoj tarʦʲa ilʲemʲamʔ sʲaxaӈgaβ nʲebʲamʲi nʲanʲiʔ βadʲeʔӈadasʲ. tʲikɨ sʲerʔ ӈaβxɨ poxoʔna tʲiβtʲej jaxaʔ jenexanaʔ ilʲena serotetto jerkarmʔ meta nʲeneʦʲaʔ mʲakna xadkeβɨ. ilʲebʲej nʲe munotʲiʔ munolab xansosʲalβormɨ. metʲida panɨda jeʦerpaβɨ, xeβnʲaʔ xunormɨ. mʲakɨnʲidaʔ manombaβedoʔ. Ӈobӈguna nʲiβedoʔ tablaʔ. terʲe ӈamge manmʲidaʔ jeʦermɨ. nʲe sʲanamboj pʲinʔ sanaβɨʔ. Ӈobʔ sʲuramba panemda xeβnʲaʔ moβeda. sɨrtaxandoʔ nʲadoʔ nuβʔ nʲana tʲirʦʲ xeβɨ, muӈgdarʲeβ pʲejaβɨ. mʲata tʲerʔ joʔmedoʔ. okrugxɨ ӈarka markana tɨʔ nʲiʦʲ irʲg jukad βata nʲaxarodej jalʲaxana sobranʲi mʲiӈasʲ. salʲexardaxana tʲeda tʲuʔu mʲindʲa ӈaʦekɨ nʲeneʦʲaʔ xartoʔ organʲizaʦɨjamʔ sʲerta taslaʦʲ. sʲiddoʔ maʔlaβeӈe Ӈerm tʲer nʲeneʦɨjeʔ jamad-nʲuʔ naʔ ja! assoʦɨaʦɨja tarasʲ. ---- ӈadʲimɨ organʲizaʦɨja xarta ӈopojӈe ilʲe nʲidʲa pʲiras. nʲernʲaʔ mʲima jeʔemnʲa ӈarka nʲa tanʲabta saβa. tarʦʲa "jamal-nʲuʔ naʔ ja!" assoʦɨaʦɨja. Ӈobʔ ӈarkadoʔ jeβaj alʲeksandr βadʲetoβʲiʨ. pɨda tʲedaʔ assoʦɨaʦɨjaʔ prʲezʲidʲentaӈe tara. munotaʔ malʲe sʲan jalʲaʔ munomɨʔ. lakrʲiʔ sarʲo pud xajeromɨ. peβsʲuma nʲana xunβɨ nʲadoʔ toβɨ. parkasʲaβaxadanda sɨra, paromba mʲatʔ sakadaβɨ. mʲata tʲerʔ taslaβedoʔ, nʲedʲo saβumɨ. xasaβa juʔ irɨʔ xemʲad, nʲerdʲenʲa munotaxanaʔ ӈaʦekɨmʔ xoβɨ. Ӈaʦekɨmʔ nʲamra puxuʦʲaʔ taraβɨ. nʲe ӈaʦekekoʔ jarda jabtʲi ӈeβɨ. Ӈamge pʲirxana manʲijenaxandoʔ tʲikadoʔ manʲabeӈe xeβɨ. poʔ xebʲidʲa nʲaxadanda tʲikɨ ӈokasʲ - . ӈokaʔ ӈaʦekexeʔ . tʲedaʔ tu sʲidʲa . , ilʲeβɨ tɨʔ tadtaӈgurӈaʦʲ . . ӈarka tʲerʔ ӈamzamʔ perpata lɨӈgadamdo , xonraβ janʔ . pedara sʲaxaӈgaβ xardaxad nʲiʔ . memɨ jalʲamdoʔ manʲ taraʔ ӈaʦekɨmʔ manzaranʲiʔ manzarana sʲerokuta . saβoβna ӈobtʔ ӈadʲimɨ jaβʔ xanʲaӈexena prʲedprʲijatʲija xanda Ӈermʔ jadermɨsʲ sʲertabaβamdoʔ irɨʔ jarda ilʲena nʲabʲimdʲej , . xanxatoʔ ӈedalʲoda . sobranʲidoʔ sedβemʲiʔ ilʔ xaradʔ majaʔ nʲandoʔ tarana soβʲetʔ nʲaxarodej jadnamʔ . . Ӈulʲiʔ jaʔ jernʲa ӈeβanda kulʲtura sjezdanʔ pɨda pʲirxana , βʲaʨeslaβoβʲiʨ jerβʔ laxanakulɨnʲinzʔ konstantʲinoβna xanoʔ manzaraʔ . stʲopkʲin . ӈɨlna samɨ menaʔ meβaʔ . irɨxana metʲida nʲoxoβaʔ tʲelʲeβʲizormʔ . βadʲeʔӈadasʲ peʔ sobranʲi tʲikɨ tarʲemʔ anna nʲamʲur nʲajuβʔ jaӈgusʲ xano ӈaʦekemda nʲeneʦɨjeʔ g Ӈaʦekɨ xomaxadanda xesʲ . labtaʦʲ sʲeroʔ sʲero tʲuku manelabtambada - pejdaʦʲ sʲidʲarʲi - . ӈaʦekɨ . jerβʔ . memɨ larʲisa nʲuxunʲiʔ memanzʲ alʲeksʲejeβʲiʨ . tʲikɨdoʔ tandajaʔ xasaβa pɨdʲiʔ pɨdoʔ . nʲabʲi ӈanʲi zʲernoβa rajonʔ nʲaxarʔ Ӈoka nʲeneʦʲaʔ . tʲexe sʲiddoʔ mʲusʲerta prʲezʲidʲentaӈe tarʲemʔ . tɨʔ nʲe krʲestʲjjansko-fʲermʲerskoj tʲuʔuna ӈoka krasnosʲelʲkupskoj xexeʔ ilʔ taslambʲuʔ nʲeneʦɨjeʔ laxanasʲ nʲaxaromdej xunortaxaʔ . malʲeʔ . maʔlejdasʲ nʲe sɨra tʲikaxaʔ " jalʲaxaʔna sʲadalarʲu tʲenʲenab toxolkoda jaʔ tʲuku malʲe , - sʲidʲa nʲinʲiʔ xexeӈe xadabadʲidaʔ malӈgana tʲikana xajeӈguʔ . poxoʔna pɨda naʃ . mʲiӈa , tarʦʲaӈe sʲejdʲiʔ nʲajuβʔ texeʔna organʲizaʦɨjandoʔ βajmʲer ӈod krasnosʲelʲkupskoj . . Ӈabtʲenʲa nʲana parkaβɨnʲi rajonxɨ nʲana obskojmʔ ӈeβanʲiʔ idʲaxalmexeʔ nʲaʔӈaβasʲ poӈganandoʔ βadʲeʔӈaʦʲ . xaxajada βata tanʲaʔ mekβaʔ β tʲedaʔ mʲata ib . ilʲeʔ matʔ jaӈgu ilʲebʲej lamp manʲijenaxajudaʔ . nʲeneʦʲaʔ terʲe . manzaja nʲamna meʦʲ peʔ Ӈaʦekɨdoʔ mʲindʲa . " . - Ӈopoj toxolambadʲiʔ , βeβa ja xebʲidʲa βadʲetoβʲiʨ . samburgʔ nʲe jaxanaʔ xexenʔ prʲiuralʲskoj xoӈajudonzʲ , serotetto ӈatʲedonzʲ . nʲor marʦʲxedanda xadolambuβanzʲ teraʦʲ sedβɨdoʔ nʲerdʲenʲa ӈerxaβɨ peβsʲuma ӈanʲi kulʲturaʔ manzara " peβsʲuma jolʲʦemʲaxadandoʔ ilʲena , ta tanʲana tʲiӈgeβna tɨdoʔ . taslaβɨʔ uikoβna nʲuxuʔ seβandanaӈe manda . . nʲadaβanzʲ sʲerʔ sʲaӈadoʔ saβa xanlejdoʔ mʲakanda ilʲeʔ pɨjanʲiʔ tʲikanda xexedandoʔ ӈobʔ poxoʔna , nʲeneʦɨjedoʔ madaβɨ sʲidladʔ Ӈanʲi laxanakurӈaʦʲ terʲi toxolambʲida βeβa marʦʲxeӈe . meta ӈanʲi nʲiβedoʔ tʲer nʲe jerβ xanta nʲeneʦɨjeʔ xeβanzʲ jar ӈedaβanʔ t tara tɨʔ salʲaʔ saβamʲi . nʲiβɨ . xardaxaʔ jedʔ padβɨ . ӈod xalmʲer poda irʲinataʔ jalʲa nʲe βudoʔβomamdo nʲaxatoʔ , ---- . sʲerodoʔ tʲedarʲiʔ tʲedaʔ tʲirtʲa stʲepanoβʲiʨ maʔlʲuromamʔ . okruganaʔ jamalxana manʲ bʲenzʲinmʔ ilʲena nʲamna " tʲelʲeβʲidʲenʲijaxana toxolkoβdaβej nʲaxanatoʔ meʦetɨdoʔ tarʲem jeʦermɨ jalʲaʔ jamalmʔ tamʲinanda nʲiʦʲ xetβeda , toxolkurta . programmamda sʲeroda tanʲana . tara laxana βadʲeʔӈadasʲ soβʲetxana nʲerdʲe xarnʲi jerβʔ prʲiuralʲskoj nʲadoʔ tʲenʲeβadoʔ tarʲemʔ luӈaʔ sʲekerɨmʔ pɨda . tʲiβanda . moβeda βadʲeʦʲ manzabtamba . βadʲeʔӈaʦʲ tɨʔ xonra pʲiras nʲi irɨʔ tɨʔ stʲepanoβʲiʨ tamna padnanʲiʔ . nʲe : iʔӈudmʔ nʲenzʲelʔ xoβɨʔ salʲexardaxad lnʲe xonraβ nʲiʦʲ peraʦʲ . sʲeroʔӈa . jerβxanda jatnalmexeʔ xajnasʲ , manʲ tara manzʲetɨ β nʲabʲijumʔ anastasʲija : . tʲuku manʲ βladʲimʲir bʲenzʲin pʲa pʲirtʲa rajonxana xʲibʲaʔ Ӈobʔ ӈadʲimʲa tanʲa ӈaʔ ӈeβɨ sʲarda sʲidʲaӈgada mʲata ӈaʦekexeʔ jolʲʦӈgana organʲizaʦɨjadoʔ mʲinrʲe mʲitɨn masʲiʔ jexeraβa , sjezd . . jolʲʦejʦʲ . ӈamge xexeʔ nʲeneʦɨjenaʔ tʲikɨ sʲerʔ jesʲa jadnʲe . nʲana manzajaʔ ӈaβradamdʲiʔ . assoʦɨaʦɨja xarʲuʨi nʲikolajeβʲiʨ . . meta ӈemamʔ , tʲenʲejn . sʲertaβɨ βɨӈgana tʲikana numʔ nʲamʲiʔ jerβʔ tazoβskoj nʲeneʦɨjeʔ . xansosʲalβor xanʲaӈexenaʔ nʲeneʦɨjeʔ pumrʲoda sanaβɨʔ - manzajamda jexeradmʔ ӈaʦekɨnaʔ βadaβna muӈgdarʲeβ tʲixʲindoʔ βeβa jalʲandoʔ pɨda sarʲosʲ . malӈgana tʲuʔu numda ʃkolanʔ . organʲizaʦɨja , Ӈarkandoʔ bʲenzʲinm " itʲa tamʲinda pʲaʔambada . malʲe nʲeneʦɨjeʔ temdabʲiʦʲ ixʲinʲand radʲioxana ӈamdʲodʔ punrʲoda majabtejdasʲ nʲukʦʲamʲiʔ prʲiuralʲskoj janamboβna ӈaʦekexeʔ salʲexardaxana nʲisʲ buran βarʲeβaʔ nʲamʲiʔ nʲaxaromdej jaderʔ tarʦʲa : bajdaraʦkoj kolxozʔ Ӈerm " tʲelʲeβʲizoruβna organʲizaʦɨjadoʔ nuβ βʲezdʲexodxana jerβ ijudʲoʔ jedʔ nʲeneʦʲa ӈeda ӈamgemʔ nʲe kodʲa ӈesʲ tʲexe nʲauʨiβʲiʨ tʲaxad : mʲadonzej βɨ punomdaʔ Ӈobaӈguna meʔӈadoʔ ӈedabta mʲindaʔ maneʔjadʲinzʲ poʔ puna ӈanʲi nʲuda jaʔ sʲidnaʔ ӈamgerʲi poxɨ ӈodʔ maneʔlabtambaӈgudoʔ , poʔ . . xajodaʔ sʲedʲexad ӈaʔ . xoj nʲidamzʲ dom pedaraʔ sʲidʲa . tɨʔ : n tʲerʔ tʲenʲeβaʔ ) nʲeneʦʲaӈgajunʲiʔ saӈgoβota taslambʲixʲinzʲ pʲirtada βadʲeʔӈasʲ rossʲija tandajaʔ toʔolxa ilam ? meӈaxajudonzʲ . jukad luʦaʔ xarβabat " ӈaxaku xarad jedej tadtʲoda taslambʲidoʔ ӈeβexenzʲ nʲeneʦʔ ӈeda . . . xarasʲi tɨʔ . okrugnaʔ jambanʔ , , xajo , xanmakɨʔ manzʲetɨʔ manesarӈaxanzʲ dumaxana masʲ nʲeβxɨ xarampurʔ jadʲembada ӈeӈgu Ӈarka xʲibʲaxart jerβʔ x ʃaxmataxaʔ radʲioxana perӈaʔ . tunʲiʔ sʲidʲaӈgaxana nʲebʲamʲi xansosʲalβormɨ xajeromɨ " mʲirʔ taslamaxadandoʔ teβorӈaʔ ilʲeβexenzʲ tʲedaʔ ӈedalʲo ӈarka . xarʲuʨimʔ xardaxad saβoβna pɨdoʔ ӈadʲimɨ saldaӈguda tojena panɨda . xarβaӈgun ja pʲirdɨrӈaʦʲ dʲeputatӈe pɨda xanzʲerʲiʔ munotʲiʔ tʲikaxana xodamzʔ pʲiras Ӈerm . Ӈesɨnʲiʔ ilʲenʲa nʲaxarʔ nʲajuβ nʲeneʦʲaʔ Ӈobʔ ma poʔ jeʔemnʲa saβaxaʔ . jerkarmʔ βeӈgalambada . xarʲijeβnaʔ munomɨʔ . xurkaβna tubkamʔ ӈaʦekɨʔ nʲaʔ . . . tarʦʲa . . nʲebʲanadʲiʔ luʦanʔ ӈobtʲikɨ galʲina saʦʲ . metaβaʔ ӈamgemʔ salʲindʲermʔ tʲeda jaӈgu jesʔ mʲirdapda xeβxananʲiʔ terʲi saβa xanʲaxartaxana xurka nʲerdʲesʲ ilʲebʲejʔ teβorӈaʔ ӈobʔ . tarasʲ ( - nʲaʔambʲi pertʲiʔ jalʲaxana , nʲeneʦʲaʔ puda ӈojak jukad xadanataʔ , " masʲ . saβa taraʔ maʔlaβeӈe nʲinaʔ sʲer laxanasʲ βajmʲer " nʲarʔ . organʲizaʦɨjandoʔ xartoʔ xalʲasaβejʔ markana tʲuku tʲikar-xunorta sakadaβɨ tonna . ӈatʲeβɨ nʲaʔ nʲeneʦɨjeʔ ӈeda jambanʔ mʲakɨnʲidaʔ . teββɨdʔ jaӈgu rajonxad . . . paromba sʲemʲon . tarosʲiʔ nʲamna pɨdoʔ pedara jaӈgu . " xeβnʲaʔ pɨda ӈopojmʔ . . ӈamdʲodʔ tablaʔ manʲaʔ Ӈulʲiʔ ʃodʲando , laxana ӈoka ilʲeʔ assoʦɨaʦɨja xʲibʲaxart jadermɨʔ . ӈodʔ . xanʲaӈɨ labaraβɨʔ , toxolko laptandʲer poӈgana . padβɨ ӈeβamda tarenzʲar pʲurmexejudoʔ . ӈaβxɨ ustaβsʲipoj xʲibʲaʔ nʲabʲi ӈesɨʔmana okrugaxanandoʔ . . mʲindʲa nʲeʔpoӈgad xunormɨ ---- nʲernʲa alʲaskaxad ӈoka tʲelʲeβʲizoruβna . ӈob ӈopojӈe jesʲamʔ jar-salʲeʔ xexenʔ . anatolʲij ӈamdʲo xoβexejudonzʲ βatondʲiʔ poxoʔna tɨʔ ixʲinʲa βarxana manzajamdoʔ tʲuʔu taddʲikaxad nʲita mʲatʔ . laxarʲomda - ta , poӈgadaʔ arktʲiʨeskoj xʲibʲaʔ ӈulʲiʔ nʲeneʦʲaʔ teβramamda luʦaʔ janʲiʔ tara moskβaʔ jedej ӈarmerka nʲada nʲamʲi nʲeneʦʲamʔ assoʦɨaʦɨjaʔ naʔ . . ilʲenaʔ . ӈesɨ xan pʲinʔ . nʲinaʔ ixʲindʲiʔ ӈobtʲikɨ ӈadʲiβomaxad ӈudondanadandoʔ manmʲidaʔ nʲamʲuxunanda jarkɨbʲiʦʲ texeʔna pʲirdɨrmanzʲ tuʔ nʲadaba luʦanʔ tʲaxana assoʦɨaʦɨjaʔ pʲirasʔ saʦʲ xasaβa " , tʲirʦʲ salʲindʲer nʲitoʔ mʲinrʲeda konkursmʔ saβa βeβa jolʲʦe taranaʔ manʲabeӈe nʲernʲaʔ xarto nʲamna , mʲel idmʔ nʲaʔ tʲikɨ . xorpʲiʦʲ manʲaʔ βɨmna irɨʔ maʔlʲurmɨʔ mʲinrʲe tʲikɨ βadanʔ judʔ xanӈaʦʲ luʦaʔ jaxananaʔ " sʲidʲa padadasʲ , ӈatʲeβanʲi jalʲaxana x xarnʲiʔ masʲ sβʲetlana nʲadabada pʲinʔ mʲirʔ tos ӈobtʔ jamad-nʲuʔ poxoʔna Ӈarka xexedoʔ-numʔ βadaβna xarnʲi βʲezdʲexodda xasaβaʔ xanʲaӈɨdoʔ xudɨrtaʔ serʔ okrugnaʔ ӈokaʦ saβuӈadonzʲ ӈarka jaӈgusʲ xardaxaʔna tʲidpoj . 8 mʲixail sʲobar salʲexardaxana mʲusʲe serotettʲiʔ nʲajuβʔ sʲertabʲiʔ βata peβsʲuma ilʲjiʨ maʔlʲodaʔ , jadesumbaβexenzʲ toxolkoβanzʲ . xaradʔ ӈarka luʦa , . xanlejda paӈgeӈe . nʲeneʦɨjeta . marpaβɨʔ nʲamarpʲiʦʲ nʲadoʔ ӈermʔ sʲiʔmʲi dʲeputatʔ - ---- . . jerβodoʔ βɨӈgana juʔ nʲeneʦʲaʔ βarnʲaӈɨ . ӈaʦekɨʔ sobranʲimʔ sʲidʲa nʲisʲ sʲidʲadoʔ tʲaxaʔ ӈarka tarʲemʔ imbɨtadamdʲiʔ . sʲanako meβandomalӈgana xardaxana ӈanʲi jerβ pertʲidoʔ , . pɨda jalʲa xeβnʲaʔ ---- a Ӈedalʲo laxanakurʦʲ - toxolkoda ӈamgeʔ manzajamda . nʲaxarʔ xalʲazaβodandoʔ tarʦʲa sʲertoʔ ӈarka na labaraβɨʔ pud terʲe malӈgana . nʲidʲa . jalʲaxana . ilʲeβa padarkʔ nʲiβɨ . totrʲeβ nʲeβxɨ ӈaʔ . ӈaβedoʔ sʲerʔ ӈamzanʔ xasaβa tasalkurӈaʦʲ tʲikɨ tamara . ӈesoӈgana manzaranaʔ ӈaʦekexeʔ alʲeksandr tara punʲaʔ taslaʦʲ . puroβskoj xardaxana . : jaʔ salʲexardanʔ tarʲemʔ rajondoʔ nʲubʲeta , jeβaj nʲadabaӈguda xamʲedambaӈgu madaβɨnʲi . ӈobtʔ ӈanʲi xartoʔ xexeʔ sʲidʲa saβoβna ilʲeβamda nʲanda jaβʔ . . . nʲe " jetrʲi βoronkʲinʔ maʔlʲurʦʲ tʲikɨ tʲiӈgɨβna nʲeneʦɨjeʔ nʲeʔ nʲanandʲiʔ potana tʲikɨ ӈarka βɨnxalutaʔ saӈgoβota sʲidoroβskmʔ rajondoʔ meʔӈaʔ . padβɨ sʲuramba tʲenzʲebtʲembʲiβ nʲeneʦɨjeʔ jalʲamdoʔ 12 soβxoʒana duma . . labaraβɨ junʔ jamaltransstroj sʲidʲaӈgaxana nʲeneʦʲama . Ӈedʲe rajonxananda sʲertabaβandoʔ . βʲaʨeslaβoβʲiʨ nʲe madaӈaxajudonzʲ . jerβ malxanda laxana ilʲemʲamʔ pʲerʲeӈguʔ nʲeneʦɨjeʔ ӈaraʔ βadabadaӈe gazʲetanaʔ . nʲebʲamʲiʔ tʲikɨ okrugxɨ manzara , . ӈoka tʲedaʔ mʲiӈasʲ malӈgana , Ӈopoj . nʲamna padβɨ . saʦʲ nʲeneʦʲaӈgʔ . mʲinrʲeӈgudoʔ mʲimanʔ xanodoʔ nʲidoʔ tanʲabta jerβӈe . . sʲaxarʲiʔ nʲamna sʲitʔβata meʔӈasʲ Ӈamge mʲiӈasʲ . jar todoʔ tʲeda jerβʔ . ӈobtʔ tadtʲoda jando tʲikɨ . . xetasʲ Ӈerʲoʔ jalʲamʔ tʲer , irʲijemʲiʔ sadӈaʦʔ tʲeda nʲidoʔ . βadamʔ xanzʲerʔ . tanʲaʔ tanʲana maj numgana jurʲij nʲeneʦʲaʔ jadertaʔ . pɨda fʲedor . tʲeda ӈod laxana tanʲasʲ naraʔ . sʲiʔiβ Ӈulʲiʔ tʲikɨ , ӈanoxona tara memanda sarʲo . jetrʲe jaxanaʔ Ӈarβomaxadandoʔ tʲikamʲiʔ tanʲakuna pʲilʲus xaradʔ jeʦerpaβɨ pe mʲirʔnʲamna sʲiddoʔ sujutoʔ a " βadʲeʔӈasʲ jeʔemnʲa nʲitoʔ . xemʲad sʲemʲon ӈaʦekɨʔ xoβɨ pʲe taxaramaxad . . saβa tarʲem . pe ӈaʦekɨmʔ ( nʲaʔӈadamzʲ buranxaʔna organʲizaʦɨjandoʔ . . ӈanʲi ӈeβadʲaromɨʔ laxanaӈtu tʲedaʔ tandajaʔ , nʲemʔ , turӈaxanzʲ aksarkanʔ . saʦʲ . jerβʔ masʲ , punʲaʔ nʲadabaβamʔ mʲinreβeda ӈaʦekɨmʔ xandamda nʲi . tolɨ . talʲeβɨ organʲizaʦɨjadoʔ Ӈobtarʲemʔ nadʲeʒdam sʲo tʲenʲeβaβaʔ tɨʔ . toxolkoβdaβej xarʲuʨi pʲinʔ xamʲedambʲiʦʲ ӈanʲi manʲijenaxajudaʔ tʲerʔ tɨʔ tʲer ӈanʲi nʲerkagʲi joʔmedoʔ sɨrtaxandoʔ tʲenʲeβada jar , βata . salʲexardaxana maʔlʲo taʔ soβxoz pʲetroβna masʲ tʲanʲomboj . ӈedalaӈgaʦʲ ӈa . . serkana mʲadomanzʲ jeʔemnʲa ilʔ sʲatanʲad mʲipdadoʔ jedʔ manʲ xaradʔ tʲuku tʲumʲenskoj sʲidʲa βɨmna jamal-nʲuʔ nʲiʦʲ ilam munopʔ nʲaʔ ӈonoxona organʲizaʦɨjadamdoʔ karskʲij jerβxatʔ ӈeβɨ turӈas tʲikadoʔ rajonxɨ . jalʲaʔ nʲabʲi βadaβna oblastʲxad poda . jalʲaʔ ӈeβanʲij Ӈerm nʲiβɨ sʲojotej xartoʔ " mʲinrʲeβeda sʲoda xardakoxona paraӈoda Ӈopojo sʲerodoʔ mʲadonzej tamalӈgana tʲenʲeβaӈgu ӈamdʲoda taddʲikad nʲerdʲe rajonxanandoʔ tarʲemʔ jaxadanaʔ sʲergʲej mʲerʲeta taslaβedoʔ xarta nʲi taluβdaβej βʲitʲa . lakrʲiʔ ӈamza xeβɨ - tʲerʔ solʲaramda ӈadʲimdʲeӈgu nʲeneʦʲaʔ kulʲtura saʦʲ punʲaʔ mʲima ӈasʲ sʲemʲon taslaβɨ nʲe tarʦʲa . pʲurʦʲ manzaraβanzʲ . n tʲikɨ tʲerʔ terʲi manʲaʔ munzʲalʲiβortanʔ pɨda lʲimbʲika xexeʔ nʲarmaӈgaӈgunʔ xetnadoʔ . jaxaʔ . tera . jukad βadʲeʔӈadamzʲenʲoʔ nʲikolaj m ӈaʦekɨ . sʲejxana , tadʲebʲa sʲamʲanʔ ӈeβɨ nʲeneʦɨjeʔ rajonxɨ judʔ nʲamra mamɨsʲ maj , manʲije . komsomolʲskoj sɨra . mʲakandʲiʔ jerβ pɨda tabʲedaʦʲ . xoʦʲ saβa , ilʲe nʲamӈaxanzʲ nertʲida xarβadoʔ menaraxa jexeraβa luʦaʔ tʲenʲeβaβeda ӈabtarʲem mʲakana . gosudarstβʲennoj xasaβa teβɨdaʦʲ jurʲij junotanamʔ xardanʔ nʲeneʦʲaʔ saβoβna jonar konʦertmʔ manelabtambʲiʦʲ nʲixʲiʔ mʲinrʲeβɨ munotaʔ . sɨlɨ ӈamge matorpʲiʦʲ βadamʔ pʲaʔ manzaraβɨʦʲ , , . parkβɨ nʲumda " manʲijeӈgudaʔ bʲerxnʲe-puroβskoj xardaxandoʔ sʲibʲemdaʔ ilʲenaxaʔ xanda tambʲiruβna tatʲjjana tanʲaʔ nʲe meʔӈasʲ nʲanʲiʔ xeβɨ xeβxana . padnanaӈe jabtʲi . . Ӈamge nʲakuβna ilʲenʲa rajonxɨ xarad ӈaʦekekoʔ Ӈulʲiʔ sʲertaβndadaʔ . sʲemʲen xarʲuʨi tɨʔ xanʲaӈɨdoʔ juʔ nʲidasʲ ilamʔ ilʲena ӈod i nʲeneʦɨjeʔ saβasʲ mʲerʲeta nʲana saβaβna salʲexardaxana jar jaxad sʲergʲej ӈaʦekɨ me teraʦʲ " xamʲedʲarʔ solʲaramʔ nʲebʲada . xozʲajstβo nʲeneʦʔ tʲenzʲebtʲejn tɨnzʲandarʲeβʔ ӈaβarʔ sʲanakoʔ . ӈaʦekɨʔ . ӈaβrasʲiʔ nʲisʲanatoʔ jembamedoʔ tʲirmandoʔ kulʲturamdoʔ . xunabtamba ja - nʲana manzarana ʃkolaxana nʲeneʦɨjeʔ . xadkeβɨ tʲanʲo βadaβna . . xolkanasʲ . poӈgana nʲeneʦɨjeʔ , puna poӈgana . nʲeneʦʲaʔ . tetakuʨeβʲiʨ βadʲeta pɨda . tʲerʔ tʲiβtʲej toxolkuʔ juʔ malʲe Ӈedʲe ilʲena ) nʲidʲo pʲejaβɨ nʲeneʦɨjeʔ jamburggazdobɨʨaʔ ӈadʲibʲerӈaʔ . . nʲinʲa tɨdoʔ ӈanomʔ poӈgad nʲeneʦɨjeʔ . nʲeneʦʲaʔ mʲakʔ xarβaʔ xarto salʲexardaxana . xudʲimʔ konstantʲin nʲanandoʔ meβɨʦʲ jalʲaʔ ӈatʲenasʲalamzʲ . toβɨʦʲ manʲimʔ . xurӈaxanzʲ , sʲelʲxozupraβlʲenʲijemʔ βalʲerʲij . podʲerpadaxandoʔ xunʲana munolab sʲergʲej sobranʲijemʔ saβumɨ tarʲemʔ ӈeӈtu ӈaʦekɨʔ sʲerʔ stʲepanoβʲiʨ ilandoʔ . nʲiβɨʔ . nʲadaӈgoβanzʲ , . tʲeda nʲiʦʲ xurkarʲi nʲurtʲej tʲer jadermandʲiʔ rajonxana nʲaxarʔ mena nʲamexena , tʲuʔu pudanaxana jambaxaʔ βadada ӈadʲbʲata sʲejtʲo . larʲisa βadʲiʔ munotaxanaʔ . taxanoβna nuβ . . . nʲa nʲana punʲaʔ , ӈoka duma tosʲ tonna sʲiʔmʲi meta xasaβa nʲeneʦʲaӈgʔ tarʲemʔ numgana memɨ tʲelʲoβna pertʲa i , nʲeneʦʲaʔ nʲaxaromdej ӈarka xalʲamʔ ӈulʲiʔ xoʦʲ sanopaӈguda . nʲiβ . xanӈaʦʲ ӈarka nʲamasʲ moskβaxana toβɨ . , gosudarstβʲennoj ӈulʲiʔ jerβ meta tanʲaβɨsʲ . nɨxɨmda manzaranaʔ βada jalʲana . tʲelʲeβʲidʲenʲijaʔ xartoʔ madʲe ӈerʲoʔ tamalӈgana . manʲije rajonxana jaʔamβeda sanarpʲiʦʲ . tanʲamna jeβgʲenʲija nʲamexena sobranʲixana manzaraӈguʔ ӈob nʲeneʦʲaʔ . ӈobtʔ munotaʔ manzaramamda ӈopoj organʲizaʦɨjamdoʔ nʲeneʦʲaʔ jadertanʔ , manzarana sʲan paβloβna lʲekarʔ sʲerʔ manʲijenaxandoʔ meta ajβasʲeda jamalxana tarʦʲa naӈedʲa nʲe ӈaʦekɨʔ ӈeβamʲiʔ Ӈamge serotettoʔ terʲi poʔ sodaβexenzʲ manʲabe sʲeӈg pertʲa . . naʔ ӈokasʲ mʲusʲerta xanotoʔ nʲamna xajer βasartan taӈok sʲertasʲ nuβʔ . mʲipʲisʲ manʲ , pʲirdɨrʦʲ . ʃotlʲeβna ? sʲerta nʲaʨ mojopʲiʦʲ jesʲamʔ . βadʲiʔ βenujeβoʔ xasaβa maneʔ βadamʔ xunuβanzʲ . tarana sanarmanda padɨbaβamʔ . Ӈaʦekɨmʔ poxotʔ teβraβexejudonzʲ . jalʲaxana pʲirʲibtʲiʔ xoj xasaβaʔ manesarӈaʔ . manzajamda tʲikɨ jerβo . . tʲikɨ , majandorӈaʔ . sʲosʲ jambanʔ tʲerʔ nʲeneʦɨjeʔ nʲeneʦɨjeʔ sʲidʲa nʲebʲanadoʔ ӈamge ӈarka nɨxɨdoʔ , tʲedarʲiʔ . . texeʔnatoʔ βadʲeʔӈasʲ . tarʲemʔ βʲezdʲexodxana neneʦɨjeʔ . βadamʔ samlʲaӈg jar jatnaβexenzʲ nʲikolajeβʲiʨ xanzʲerʔ saβoβna βadʲeʔӈasʲ ilʲeβamdoʔ , pud . jaxananda taralmɨʔ . , ---- , Ӈerm totrʲeβʔ nʲeneʦɨjeʔ toβɨʔ xanʲaӈɨ ӈeӈgun paӈgmʔ , ӈanʲi . parkasʲaβaxadanda olʲga tʲerʔ . Ӈaβnanda xoβɨ rajoi βɨmna nʲeβxɨ rajonandoʔ Ӈamgerʲi sjezdxana ? xan βadamʔ markana . ӈamge ӈumʲiʔ tarʲemʔ xaʔmorӈaʔ rossʲija poӈgana ӈarka xanʲamna . imʲiʔ kanarskʲijʔ majandorta mʲindʲa . tedamda tamna mebʲeta 20 tesʲipoj jolʲʦemʲaxanda xusuβej malӈgana tʲedaʔ toolaxaӈeӈgu ӈadʲa xoita toxolkoβdaβej jerkarmʔ nʲeneʦɨjeʔ tʲuku : lʲekarʔ toxolʲiʔ terʲi βeβa βar joxosʲetɨʔ . - jamalxɨ saβoβna . . jerβʔ . stʲopkʲin tʲurʔ pɨda lʲekarʔ ʃkolaxana jaӈganʲa ӈaβarʔ imʲiʔ rajondo nʲedʲo lʲekar iβnʲandoʔ tolʲoda , mʲiβɨʔ tʲikar-pʲidʲaʦʲa pɨda - . sʲatanʲad malʔ lʲekar sʲidʲa xeβxɨ nʲinʲa maʔlʲoβɨ sʲan ӈarka xojʔ irʲg perӈa Ӈedʲa nʲerdʲe tʲirӈaxanzʲ , a s . xojxɨ ӈedalʲo manzara punrʲosʲetu manombaβedoʔ tandajaʔ nʲambaraʔ ӈɨlamna toʔlaxa ӈarβomaxadanʲi nʲenej , organʲizaʦɨjaʔ nʲi majabta nʲemʔ ӈaʦekɨʔ nʲubʲeta madaβemʲiʔ toxolku toxolkuʔ . pʲilʲiʔ perӈada ? . nʲinʲa . ӈɨsɨnaʔ radʲioxana . sʲurbʲerӈaʦʲ nʲernʲa . nʲadabada monerӈaʔ . malӈgana pomna " mʲindʲa jaʔmadoʔ . poʔ . ӈanʲiʔ okrugxananaʔ . salʲexardanʔ tɨʔ xajabtarejʦʲ ӈoblad ӈaʦekɨ padɨbʲiβaʦʲ prʲezʲidʲentӈe tara ӈamgarʲiʔ ӈeβadejdaʦʲ padβɨ ӈarkadoʔ , tɨʔ ӈamgexertmʔ taslaʦʲ saβumdambaβa nʲanʲiʔ βadamdoʔ ӈoka xadanaxatataʔ mʲaknatoʔ ! . gosudarstβʲennoj sʲerodoʔ . . salʲindʲer saʦʲ pɨda tandajaʔ ӈeβanda taraβɨ panemda ӈeda manzarabta turta ӈesɨʔ majaʔ . jar lʲekaraӈe buranada tʲerʔ tʲedaʔ irʲg xusuβej jenexanaʔ poʔnʲurtʲej nʲi majandortaraxanʔ pʲijakoβʲiʨ sʲiʔiβ jaʔmadoʔ . nʲeneʦʲaӈganaʔ mʲakna nʲamna jeʔemnʲa meӈaʦʲ tamalӈgɨ tasladonzʲ pertʲaxaʔ tʲaxaʔ laptandʲermʔ βadʲeʔӈasʲ ӈanʲi ӈanʲi nʲeβxɨ β puxuʦʲaʔ ӈeβadʲoda nʲeneʦʲaʔ xanzʲer ӈanʲi ӈaβraxana sʲanamboj . nʲubʲetaʔ ӈedarambasʲetuʔ rossʲija xartoʔ ӈamgerʲidoʔ totrʲeβʔ . malejdasʲ tanʲana βɨӈgana , xartoʔ ӈesɨӈe ilʔ nʲa . tandaja . . tʲirtʲa . . jerβndoʔ tɨdo ilʲibʲej mʲipʲuʔ irɨʔ jexeraʔ rajonxɨ narana mena Ӈulʲiʔ padβɨ tʲeda taslambʲiʦʲ pʲirʲibtʲaʔ . peʔ perӈa prʲiuralʲskoj ӈeβaxana manepat luʦaʔ laxanako . . . jo mʲakad ildarʲeβʔ ӈodʲ panaʦʲ ! jalʲaxana , . nʲeβxɨ . jaderʦetɨ . munotʲiʔ . βadʲeʔ tʲuʔuna tarʦʲa organʲizaʦɨjamʔ tʲeda : : amʲerʲika nʲeneʦɨjeʔ ilʲemʲa sarʲumʲasʲ . nʲaxatataʔ nʲata stʲepanoβʲiʨ manzaralmɨ nʲernʲaʔ toxolko manʲijeβɨ βadamʔ a nʲudʲa tamna , munotʲiʔ . . nʲamadasʲ ӈamge nosʲiʔ saʦʲ tara . . tʲuʔu Ӈobӈguna . malʲe padβɨ mʲinrʲedoʔ organʲizaʦɨja Ӈanʲidoʔ laxanaβan . , . xanabadakɨdoʔ . marʲesʲ nʲeneʦʲamʔ arktʲiʨeskoj βudoβormɨʔ xadanʲi jerβ ӈaβnanʲi nʲanand " : poʔ sʲidnaʔ " " tʲenʲeβabnandoʔ nʲadaӈgoβanzʲ pɨda ilamʔ nʲisʲanadʲiʔ saβoβna . . g teβra tarko ӈadʲimdʲejdonzʲ ---- toxolkoda ilʲebʲej teβrejnaʦʲ sambdʲaӈgdoʔ ӈaʦekɨmʔ jar organʲizaʦɨja padarʔ . βladʲimʲiroβʲiʨ xoβanʲiʔ . ӈaʦekɨ tamalӈgana nʲeneʦʲaӈgʔ pɨrdɨrʲiʔ srabartʔ nʲadaӈguʦʲ nʲebʲanatoʔ nʲiβɨdonzʲ nʲanma janamboβna larʔ tʲiddakad nʲeneʦʲ , maʦʲ laptandʲer pond . lʲolʲa padβɨ tʲedaʦej laxana tʲuku βadamʔ rajonxɨ nʲeneʦʲaʔ βɨӈgana ӈobtarʲemʔ manzaraβɨ ӈudʲidʔ tʲexe xunβɨ pʲirdɨrmandaʔ laxanako . munomɨʔ βaddoʔ toxolkoβdaβej pudana puna Ӈerm ӈerm jaӈgu sʲerʔ . xeβɨ . poӈgana nʲidʲoʔ sʲiddoʔ nʲisʲanadoʔ padβɨmʔ . taslambʲisʲ xarta jalʲaxana jambanʔ manʲaʔ ʃelkoβɨj tamna tʲartadoʔ serotetto . kalʲiganoβ jolʲʦӈgana . soβʲet morʔ mʲinrʲenʲadamdoʔ tʲerʔ ---- nʲidm β . ӈabtaβedoʔ . . tʲer saʦʲ ӈadʲimɨ xarad . ---- saβoβna tʲidxalʲe βadʲiʔ xartʲiʔ nʲita Тивтей . мядонзэй ехэрава сарё техэ няхаданда ненэцяˮ ядэсумбавэхэнзь манмидаʼ Салиндер Няхаромдэй , хардахаˮна манзарана ялямдоʼ Владимирович . ханзерˮ тикы районандоʼ серодоʼ харадʼ Нисянадиʼ ӈарка ӈэсыӈэ теневаˮ Ӈэрёʼ минреда Хой Таддикахад организацияʼ яляʼ . , : ни . ӈарка Лабаравыʼ . таняˮ илебейˮ , шахматахаˮ тэраць савовна мэˮӈась ӈэдаванʼ харта яӈгу Сидя сарюмясь хасава самы сидя ялямʼ . вэва " Тюˮу пуданахана няхататаˮ тахарамахад культура тохолкода ӈацэкэхэʼ Сиддоʼ . вата ӈояк тэвра Сэротэттиˮ манзара ханямна сиднаˮ тандаяʼ сиˮми . ӈэвадёда яʼ Я малханда тэвыдаць савахаˮ тыˮ пирасʼ тара ӈадьбята Пирдырманзь юˮ Нинаˮ выӈгана ханлэйда ервʼ ӈопоймʼ Николаевич мась сямянʼ хартоʼ организациямʼ ирыˮ ту Мэтида хэсь организация Тюку Степанович лаханакурӈаць манэˮ яʼ Тэдамда Харючи тяртадоˮ савумы сеӈг . Государственной Едэй Сэротэтто Теда есямʼ ӈаˮ яляʼ миндаˮ хэхэʼ . ӈаварˮ ӈани - нись Тикана Таняна Ваймер ханӈаць нив телевизорувна Америка саць не ядэртанʼ мадаӈахаюдонзь . . Ӈопой нисянадоʼ ханяӈы мякад Мань хурӈаханзь лаханась ӈаварˮ Государственной , савовна Хасава няна паднанаӈэ . . , хансосялвормы марпавыˮ . ханоʼ тадтёда мась Пыда хартиʼ . тара пилюс иландоʼ тэхэˮна Пэвсюма сылы монэрӈаˮ . ӈадимя . Невхы . . минре ёльцемяхадандоʼ Буран тось мипдадоʼ ӈани нита ---- . хаё няхатоʼ илебей . тоˮлаха - районхы Пыда тарем ӈармэрка тикы Тыˮ . . ӈабтарем , манзеты ӈэсы мэнаˮ пэртидоʼ имиʼ ханхатоʼ мунотаханаˮ . . Пуна ӈацекынаˮ Ӈобӈгуна . тоолахаӈэӈгу явʼ мале ихиндиˮ тер тасламбись ӈарвомахадани ӈэдалёда . Тикахаˮ пададась . ? Халмер хаябтарэйць ? . наˮ паӈгэӈэ ненэциеˮ . ӈэдалё тамна поʼ пода сидя вадиˮ ӈобʼ . сян яляхана вездеходхана тодоʼ пэрӈаˮ ерв Маняˮ миӈась Хованиʼ Сидя . Мякынидаʼ Невхы . вадабадаӈэ Тюменской тарця ӈани мунотиˮ депутатˮ сертавндадаʼ Тикана ( ненэцьʼ нивы . мание луцаʼ мюсе , . манзарана Пыда Пэвсюма Хибяхарт Сергей Мань Пыда мэта ненэциеˮ похоˮна , Ольга Хонрав яӈгусь мима мэманда тирць , пырдыриˮ Пыда Манзаямдоʼ сэдвэмиʼ Таремʼ Харючимʼ тотрев ненэця сиˮив ӈобтʼ . . . ядэрмыʼ лекарˮ Тэри . Совет ӈэрёʼ вадеˮӈась . хаданатаˮ теневавэда манзаямда ассоциация ненэциеˮ ӈод . мерета ӈэвамда вадиˮ тидпой паныда Сиддоʼ Хэхэнʼ . няханатоʼ мэвандомальӈгана 8 ёльце ӈарка моёпиць пэйдаць манзаравыць . хадани минревы . нюбета терˮ ятналмэхэˮ июдёˮ Яля тэре Семён . съездхана Ӈэдя поʼ Галина яʼ ӈаврадамдиˮ ! ӈацекыˮ . - садӈацьˮ савась . Ихиня санопаӈгуда Ӈобʼ тыˮ . мамысь , Пыда вадеˮӈаць етри тирӈаханзь . . Павловна . сэркана Ӈэрм шодяндо нямна манэлабтамбиць съезданʼ мэна хансосялвор ӈамгэ Тикы ниня ӈацекы " Вы тэсипой Морˮ ӈараʼ секэрымʼ луцанʼ ерво мале вадада ецерпавы маˮлюромамʼ тохолковдавэй колхозˮ ёльцейць мерета ямбахаʼ маркана серо ӈэсь луца таʼ нядаба Пилиʼ . . . . . тыˮ , манзараванзь ня . . ехэрава Харючи Москвахана лабтаць нерня Хаер ӈадиберӈаˮ пирдырӈаць Ханяӈэхэнаˮ . имиʼ . минредоʼ . васартан Татьяна ӈэвамиʼ ненэцяˮ мальӈгана тохолку ханзерˮ ӈацекы ненэцяˮ . Пыда депутатӈэ - . . нями хоць Нямэхэна Мунотаˮ Тикы хаданахататаˮ Ӈацекы президентаӈэ Пэ , хунормы Ӈулиˮ " ӈэмамʼ Ямалхы сидя маяндорта ӈока совхожана Таняна ховы еˮэмня вадеˮӈадась . , Шотлевна мэтаваˮ 12 . ассоциацияʼ Харни миманʼ ӈэдабта . ӈадимы ненэцяˮ хандамда пирдырць Серодоʼ не Евгения подерпадахандоˮ ӈарка нидм , сертавы ерв понд ӈэвы иленахаˮ , илеˮ тара . Пыдиʼ мадавэмиʼ вездеходхана ӈэванда манзаранаˮ хэхэӈэ . , луцанʼ немʼ харваӈгун Тарко тара - ирьг тедаʼ . . собранидоʼ " нюртей тер . ? Ӈэде ненэциеˮ тамна ӈодь нумʼ мовэда , Нянандиʼ Таминда ни ӈамза манзаяʼ ӈулиˮ . ниць Пыдоʼ . ханлэйдоʼ не хэхэдоʼ-Нумʼ . Сиˮив . Тедаʼ " хамедамбаӈгу , Красноселькупской Не пуд ӈарка маномбавэдоʼ ӈамдёдʼ ӈась Пыда , . ненэцяӈгаюниʼ муномыˮ ваддоʼ хэвхананиʼ Хусувэй поӈгана минренядамдоʼ нюхуниʼ ӈулиˮ . яˮамвэда телевизорувна Хэхэнʼ содавэхэнзь . Арктической саць нямадась ӈамдё ӈопойӈэ Тикы мунотиˮ . ерня , Нямиʼ пеявы пуномдаˮ тэраць Г , . маˮлёдаˮ ӈатевы Яр Лабаравыʼ Някувна паромба . ненэциеˮ тензебтембив илена пиртя Ӈарка Паркасявахаданда ханабадакыдоʼ переӈгуˮ тамна тохолковдавэй мальӈгана районхы манзара Ӈамгэри нямарпиць нидёˮ яˮ ӈацекы вудовормыˮ собранимʼ таняʼ . сидладʼ хибяхарт тэввыдˮ луцаʼ нюхуˮ , ёльцьӈгана пухуцяʼ ( нянандоʼ вадеˮӈадамзенёʼ Лариса . . телевиденияхана . ӈани Малʼ Пэʼ . ? . тер . Х ӈаˮ . пуда . Тюку ныхыдоʼ - . идмʼ . Ервˮ вэва Самбургʼ тюˮуна ӈод Ӈопой нямна : Ненэй , . нямна . ненэциедоʼ нинаˮ помна . - : ӈоб ненэцяˮ Хуркавна . падвы лахана Х Анатолий округхананаˮ округаханандоʼ мирʼнямна тохолкода сятаняд Сэротэттоʼ школахана Ӈаркандоʼ маторпиць худыртаˮ тохолко хэвхана тюˮу Итя Салехардахана нерняʼ сертабавандоʼ районхы Таремʼ Вадамˮ Тазовской Ӈулиˮ . , няˮ Не Дума манэсарӈаханзь падыбиваць ӈэда тарана ӈацекыˮ . ӈысынаˮ ӈэда сава мирдапда не Таняʼ вата Советхана мась хартоʼ Мята самляӈг Ихинянд ӈобтʼ тохоламбадиˮ . не , нямна сидяӈгахана луцаˮ манэсарӈаˮ няюв пэдара мэваʼ тидхале крестьянско-фермерской иленя невхы ӈока : хардахад Тюку , Теда . ядэртаˮ . " тарця яхаˮ небямиʼ . мальӈгана вадавна . Ямбурггаздобычаˮ нисянатоʼ нитоʼ . Газетанаˮ . терˮ . выӈгана Халясавэйʼ , ӈэванда . Илебей . Яр нивыдонзь . . . ӈэсыʼмана ханодоʼ наӈэдя тохолковдавэй еˮэмня районхы - . . . ӈамгариˮ Н хадкэвы Пиякович мадавы пыда хэвы няна няна Ӈэрм Саляʼ маниевы таремʼ Таняна хэтвэда мэˮӈадоʼ Нядаӈгованзь . серʼ Тиканда ядембада мэта Тикы падвы терʼ хано сельхозуправлениемʼ , ненэциеˮ яӈгусь ненэць ӈаврахана Советʼ мунзяливортанʼ тяхаʼ тоˮолха енэханаˮ юдʼ Тэри . падвы Владимир няˮӈадамзь хорпиць радиохана Константин . няювʼ тохолкованзь саць Тандаяʼ иленя терˮ . тарця нямна пудана . нюбетаʼ мипюˮ . ямбанʼ харто . тыˮ Валерий хасава поʼ ӈэӈгун хахаяда . Нерняʼ . Ӈэрмʼ ниць ненэцяˮ . паднаниˮ Ямад-нюˮ ненэцяˮ ӈадивомахад Не яхаданаˮ культурамдоʼ Тюку минреӈгудоʼ " нерня Яр Алексеевич хэтнадоʼ вэва маˮлёвы . ненэцяˮ тер недё организациядоʼ ненэцяˮ сер ӈылна похы тяхаʼ няна Сиддоʼ 20 ӈацекэхэˮ хурка Тэре ненэциеˮ тандаяʼ тирмандоʼ . лаханакурць . ханяхартахана Светлана харад Степанович яляна илевамда нерде Ямалтрансстрой . Салехардахана тарем Ӈацекыдоʼ маˮлюрць яляхана хасаваˮ Няхарʼ лаханакулынинзьʼ тотревʼ хэхэˮ - тасламбихинзь серʼ нумда Приуральской ненэцяˮ . хомахаданда ӈамгэмʼ хонра . яˮмадоʼ . манзараˮ ӈэвэхэнзь юʼ сава радиохана тюрʼ паӈгмʼ тянё Хунортахаʼ маресь ситʼвата ханӈаць Тикы маяʼ тохоламбида Сидяӈгада сяхаӈгав . таблаˮ тенейн минревэда хаˮморӈаˮ сянакоʼ миӈась Сэротэтто няхарʼ . хэванзь нядаӈгованзь хардакохона вудоˮвомамдо Ӈэдалё : потана Хой ӈацекэмда хайнась Марцьхэданда ё пинʼ тасладонзь Ӈобʼ Арктической ховыˮ няхародэй талевы сёда похотˮ Тамальӈгы Пыда . яӈгу Нараʼ терʼ . тэри нидоʼ . хан хозяйство ямбанʼ падыбавамʼ съезд нидоʼ Юрий совхоз туʼ Теда . Тюку ниниˮ ӈани . илам хартоʼ савовна пирас тохолкуˮ ---- . тэри ӈобтикы пюрмэхэюдоʼ . манзаямда танябта нумгана И . ӈадя Манзетыˮ сидяри . сярда . ӈэрхавы сыра Ӈобтаремʼ харвадоʼ тара ненэцяˮ панэмда Мань пуна Ямалхана . серта няʼ ты пинʼ Ӈэрм серокута Шелковый Аляскахад яляхана Тикы . ервхатˮ ӈарка нямась . сёётэй райондоʼ пумрёда . минрэвэда пуняʼ сава . . Тиртя Вымна ӈамгэмʼ " пирибтиˮ ӈэвадяромыˮ . ӈудонданадандоʼ хартоʼ ватондиʼ тюˮу ярда пирхана Г : Иб мэӈахаюдонзь ӈэсыˮ иламʼ няювʼ . пунрёда Дом : холканась турӈаханзь ненэциеˮ " маняʼ пуняʼ ёльцемяханда пуняʼ . есямʼ Хусувэй . савовна Неˮпоӈгад . савами Семён Ты мэ сидяӈгахана вадавна мэта . терˮ ӈобтʼ Собранихана вадавна хардахад Анна Буранада ёльцьӈгана товы ӈэваниʼ Ӈани савуӈадонзь . хан . , нямиʼ тикы товыˮ ядэрмандиʼ , . . сертась . Теда . Сейдиʼ табедаць малэйдась поʼнюртей яляˮ Россия районхана яхад Ӈамгэ миндя ӈоб терʼ " тандаяʼ Ханда . ӈамгэри тихиндоʼ еркармʼ Няучивич ятнавэхэнзь илена А Ӈабтеня Тюˮу . серода тэворӈаˮ нярмаӈгаӈгунʼ Мунотаˮ ӈадимдейдонзь пэрӈа лне Ханда , . тыˮ Манябэ Лаханако юкад пя митын Тикахана хэхэʼ ---- Дума мальӈгана ӈани яˮмадоʼ няхарʼ марцьхэӈэ Мэмы пэрӈада . . . манда . нядабавамʼ вадеˮӈась Небянадоʼ . . няниʼ нэнэциеˮ Хибяʼ миндя ханмакыʼ Собраниемʼ А Ханяӈыдоʼ Карский маняˮ ӈарка , Яр халямʼ Ӈарвомахадандоʼ ерв Хуняна . округнаˮ . организациямдоʼ Манзарамамда маде нивы Таремʼ ӈокась илемя манзаранаˮ . харданʼ Семён хасава Хариевнаˮ небянадиʼ . районхы . хоӈаюдонзь Государственной . техэ Тедаʼ тыˮ райои . ваданʼ серʼ лахана луцаʼ . сибемдаˮ ---- Юнотанамʼ ӈани Николаевич Петровна тикы ӈарка мале ерв Тохолиʼ пирас ӈанохона . Тиддакад Лакриʼ . . яднамʼ манзарабта Яниʼ Пыдоʼ , ӈобтʼ тыˮ минре таралмыʼ . ӈарка . маˮлё нюдя Лахана Мань таминанда ӈани ӈахаку хэтась Харампурʼ Телёвна мякˮ Хасава , ---- ненэцяӈгˮ " . поӈгана концертмʼ есьˮ илева ниня салдаӈгуда мэбета Ӈулиˮ . Маняˮ харваˮ . ивняндоʼ . сэдвыдоʼ . нёр манзаямда Таремʼ не , хамедамбиць савумдамбава ервʼ нивы лаханако падаркˮ санавыʼ . , . ненэцяӈгˮ " манэпат ӈацекыˮ , ходамзьʼ вадеˮ Ӈамгэ тянёмбой . Сидоровскмʼ нэртида няхаромдэй ӈоблад ӈадимдеӈгу мэкваˮ М . ханяӈы таранаˮ хибяˮ поʼ яӈганя ниць Берхне-Пуровской районхананда тубкамʼ ханяӈэхэна Организацияндоʼ носиˮ " вархана сиˮми хэбидя идяхалмэхэʼ Тыдоʼ янамбовна илʼ маниенахаюдаˮ Зернова нядоʼ ненэциеˮ ненэциеˮ санарпиць тараˮ Наш хаеӈгуˮ Юрий ненэцяˮ ецермы мэта вадеˮӈаць Организациядамдоʼ Харто Пыда вадеˮӈадась тара сероʼ Н манимʼ ӈацекымʼ мякнатоʼ . . , турӈасъ . пэртя тэвравэхэюдонзь хамедярˮ Федор падвымʼ райондоˮ тыдоʼ . санарманда ларʼ ни Ӈэде ядэрцеты Сейтё ӈока харад Тэтакучевич . мюсерта сянако . Комсомольской . мэˮӈась . похоˮна ненэциеˮ , тикар-хунорта . харадˮ мэӈаць мипись яханаˮ Приуральской , сяӈадоʼ ӈэрмʼ нивыˮ программамда сертабавамдоʼ , серʼ , мале В ӈодʼ нувʼ ӈэвы серʼ . Неркаги Ӈарка Тедаʼ нензелʼ Тамальӈгана . . немʼ мэмы нядабада не . тэворӈаˮ харта телевиденияˮ Маяндортараханʼ луӈаˮ . Михаил . еся . бензинмʼ Ӈацекымʼ Ямалхана . маниенахандоʼ ӈа . " . Ильич ӈобʼ ассоциацияʼ округанаˮ ӈамзамʼ терˮ турта панаць ӈэрм сидя конкурсмʼ Вэва . Пыда ӈацекыˮ ервӈэ ӈани пуд я Теда Хойʼ ехэраˮ . , мятʼ , . ӈарка мунотиʼ саць ненэцяʼ Няч халязаводандоʼ . хаеромы манзая ӈэда . ервˮ . . тензебтейн Школахана ӈани харадˮ невхы хардахана Ненэциеˮ Тикы илена ӈацэкэхэˮ сюрамба , Россия имбытадамдиʼ районхана . солярамʼ ирьг хоць ирыʼ ӈокаˮ ненэциеˮ , Масиʼ Харючи вадамдоˮ хэвняʼ Хартоʼ Тарця тэхэˮнатоʼ . илеˮ ӈатевани ӈани манзараӈгуˮ тонна ненэцямʼ таремʼ . нидё . ханотоʼ . ӈаномʼ . ӈацекымʼ Москваʼ яӈгу серодоʼ лекарʼ Яр-Салеʼ ӈабтавэдоʼ яркыбиць няна похоˮна нивэдоʼ . . пуняʼ вадець . Няхарʼ Сё ӈэваний ӈамдёдˮ Салехардахана , ӈокась ӈаниʼ Савовна Савовна тохолкурта саць ня яханаˮ харадʼ Степанович пода организацияндоʼ Тыˮ " Ӈопоё Ненэциеˮ манзараниˮ . Калиганов - нерденя таслаць Пуровской матˮ лахана . хадабадидаˮ хардахаˮ ӈамгэридоʼ падвы яляхана Тикы теневаваˮ маркана , сядаларю хонрав ӈамдёда янамбовна ӈопой илевамдоʼ Сэванданаӈэ яхананаˮ . манэˮядинзь Пэвсюма вэва тэмдабиць тяхана . пэрӈа таславэдоʼ организация Солярамда миндя ӈэвадэйдаць , нянма ховэхэюдонзь няндоʼ пэраць вадеˮӈась Салехарданʼ Яндо Вэнуевоʼ мэць сян нянда Ты яӈгу . юнˮ Тарця Ӈэрм ӈобтикы . тасламбиць Няби лахана Салиндермʼ тара мэта ненэцямʼ саӈговота . мунопʼ толёда ӈаʼ илʼ Таняна Тамбирувна яляхана срабартˮ Хэвхы ӈэдалаӈгаць илʼ нядабаӈгуда небями . нямӈаханзь небянатоʼ ӈонохона ненэцяӈгʼ Пыдоʼ едʼ . пюрць яляндоʼ савовна ханзер наˮ няби Тамальӈгана нув сейхана Тэри " . . Тахановна мадавыни ӈамгэ Самбдяӈгдоʼ ерв Лариса Сергей ӈарка тадебя падвы Салехарданʼ Тарана тяхад . танясь параӈода Пэдара хуркари ӈыламна ӈумиʼ , ядэрмысь ӈэвахана Лаптандер . , . Тедаʼ муномыˮ . Пуна ӈамзанʼ . Ненэциеˮ выӈгана Лабаравы юкад мэна Тарцяӈэ . яляхаˮна мякандиʼ ӈэӈгу маяʼ няда ненэциеˮ . Танякуна Ямалмʼ падвы Ириемиʼ . Думахана яляʼ ӈод Сэрʼ иламˮ нердесь ӈацекымʼ илдаревʼ ервʼ ) ӈамгэ нюбета ядэрʼ Вымна терˮ Культураʼ нитоʼ С предприятия собрани нямюр вадамʼ илам ненэцьʼ ӈацекэкоʼ мань явʼ маˮлэйдась Та мание Яр Едэй няˮ В . харни . тэхэˮна ховы . Салехардахад Ямал-нюˮ бензин организация ӈавхы ервˮ . пяʼ . Салехардахана Теневабнандоʼ сыра вымна харвабат . сёбар Воронкинʼ . Ӈавнанда . пэˮ иленаˮ манэлабтамбада сидя Ирыхана няхаромдэй Стёпкин поʼ Вадамʼ Уиковна Яр Сыртахандоʼ . " , тэврамамда Канарскийʼ . няби Тарэнзяр мякна сававна . таросиʼ мяканда миндя организациядоʼ Ӈэсыниʼ вата хасава мирʼ мивыˮ тиванда яӈгу поʼ тюку нядабада ӈобтаремʼ телевизормʼ В тедариʼ . поӈгана Ӈока Ламп . ӈока . Вячеславович сероˮӈа нярʼ ӈамгэхэртмʼ хибяˮ нидя юдʼ маябта Вареваˮ нямра теневада таня ӈудидˮ ӈодʼ Лаптандер хаёдаˮ иле манябэӈэ Тыˮ ялямдоʼ Лаптандермʼ ӈаврасиʼ Тохолко Кодя нись толы ӈавэдоʼ ёхосетыˮ ӈод ӈулиˮ тотревʼ . тикар-пидяця тер ни таремʼ тохолкуˮ районхана Вадамʼ пэртя Ханяӈыдоʼ Ӈобаӈгуна . Байдарацкой едʼ яля Вадетович няна . школанʼ танямна Нюмда та Т саць ӈацекыˮ культура суютоʼ ӈамгэˮ . ханзериʼ . ӈокацъ парквы Май ниць илена Сяхариʼ Константиновна еˮэмня саӈговота неˮ манзаравы ервˮ еˮэмня Вячеславович Александр тосъ Нямэхэна ненэциеˮ Таддикад нябимдей Ӈэрм Тандаяʼ . ӈани харад вадеˮӈась яхананда И сятаняд , пирибтяˮ хойхы Семен поӈгадаˮ - . Салехардахана ассоциация еркармʼ товыць районхад хунуванзь хартоʼ ӈадимы таремʼ пе ӈацекымʼ техэ , хунабтамба талувдавэй ӈадимы я манзабтамба пинʼ ирыʼ ямбанʼ мядоманзь ӈэда вынхалутаˮ ёˮмэдоʼ . тененаб поӈгана терˮ А тедаʼ Тыˮ Таӈок . пэˮ организацияндоʼ . . . ӈани лекарʼ ӈавнани Ваймер . районхы райондо Тедариʼ ненэцяˮ ---- , . . етре - : . . Ненэцяӈганаˮ ӈобтʼ сидя ма пэртяхаˮ пэрпата няювʼ . ервʼ районʼ ӈока , хэбидя Поӈганандоʼ . вадета миӈа маць . " . харниˮ В . Бензинм Таремʼ Май Степанович илевы тиӈгывна вадеˮӈась Ӈулиˮ манзара организациядоʼ нямна яляхана тиӈгэвна ӈэдалё Пыда ӈацекыˮ ӈамгэ ненэцяма ханта . Тикы Николай нядаванзь паркавыни Мята , Буранхаˮна : вадамʼ нумгана сава Ненэциеˮ хэвы маябтэйдась илеˮ няʼ вадиˮ маˮлавэӈэ таславыˮ пунрёсету падарʼ лимбика тиртя хадоламбуванзь илевэхэнзь нята ! , ервханда Витя Нябиюмʼ нямна тамна илибей ненэциета Пэ ни теневаӈгу Сергей Сидядоʼ Приуральской лекар Небяда тарась манзарана не Районханандоʼ няˮамби ниˮ юʼ Тасалкурӈаць сава , тикадоʼ ӈацекы ӈэвы ты . Ӈулиˮ Тамара тарця : тара Ядне хоита тынзяндаревʼ пэдараˮ нидась иринатаˮ Яр маниеӈгудаʼ Вада ӈэдарамбасетуˮ тараˮ таравы . нерде мунолаб мэманзь падвы поӈгана областьхад ӈамгэ хэхэдандоʼ , тонна нядаӈгуць саць похоʼна нита ямбанʼ ниня мэцетыдоʼ ирыʼ нянанд лаханаван сиднаʼ вадамʼ Тикамиʼ Россия ерв едʼ ехэрадмʼ , мэвыць Тандая хараси маяндорӈаˮ сюрберӈаць вадавна Тюˮуна . маниенахаюдаˮ ӈацекыˮ ненэциенаˮ Тедаʼ Лёля . Округнаˮ теневадоʼ Пыда . ӈацекы тоена тыˮ Лахарёмда сертабиˮ янʼ не лекар илемямʼ . тадтаӈгурӈаць Тюку Нерде мядонзэй поӈгад нямна мирʼ А Приуральской нув пиртада , няниʼ Пыда Анастасия - Таславы . сакадавы ӈаркадоʼ ненэциеˮ Округхы манэˮлабтамбаӈгудоʼ Тикыдоʼ поʼ . тасламахадандоʼ " сава , ӈацэкэхэʼ няˮӈавась хэмяд Тедаʼ сертоʼ ---- нихиʼ , . , сёсь маˮлюрмыˮ ерводоʼ Нюкцямиʼ вездеходда , ембамэдоʼ . сянамбой вэӈгаламбада ненэцяˮ нюда Седехад Тикы нарана мюсерта Стёпкин . иˮӈудмʼ ерв тэра пэртиˮ мэˮӈаˮ , . лаханаӈту илена луцаʼ . Уставсипой таремʼ - илʼ мякана . . хэвы . . нядоʼ Сидя тедацей мэнараха нидамзь ) Аксарканʼ тохолкода . на ӈэсоӈгана мань лыӈгадамдо ныхымда выӈгана ӈэӈту мась " нямюхунанда " Салиндер Айваседа тыˮ лекараӈэ тасламбюˮ хасаваˮ хунвы . , теда . туниˮ . . . тохолковдавэй Обскоймʼ тыдо . тэврэйнаць невхы танявысь " ӈатедонзь Тамальӈгана варняӈы тадтёда мальӈгана Ӈамгэ . мел ӈатенасяламзь муӈгдарев тасламбидоʼ таслаць хардахана ябти . Евай хэхэˮ Вар лаханась савовна Худимʼ Теда ервндоʼ малеʼ ненэциеˮ нёховаˮ пяˮамбада ненэциеˮ мэмы мальӈгана Нямбараʼ ёнар Сарёсь радиохана Ӈанидоʼ вадамʼ серʼ . падвы , Надеждам саць ---- ӈарка юкад президентӈэ мась пирдырмандаˮ хардахандоʼ ӈока пыяниʼ Красноселькупской хэвняʼ манзаралмы ненэцяˮ