0
xubtaxana, nʲesej jalʲaxana sʲanakoβanzʲ maʔlʲeβɨʔ nʲidoʔ maneʔsomaxadandoʔ idʲeʔ saβumɨʦʲ. prʲiuralʲskoj rajonxad, polʲarnɨj uralmʔ nʲubʲeta xardaxad, salʲexard tʲerʔ malʲe maʔlʲoβɨʦʲ. ---- pʲirdɨrmɨʔ sʲergʲej poluʦkʲij, margarʲita urusoβa, dʲima panʨenko, katʲa ʦɨplakoβa, katʲa jamʲinoβa. malʔ nadɨmxana ilʲeʔ. tarenzʲada mejo. munzʲlabtʔ ӈaʦekɨ. taʔ malʲe nʲaxaromdej jadʲembada janʔ nɨlanaβanzʲ xanda. tarʲemʔ rajonandoʔ jerβʔ taslaβedoʔ. masʲiʔ saӈgoβota ilandoʔ ӈaxakuna xanda. - jaβʔ tʲaxana sɨra jorʲasʲ, sʲiʔiβ tʲerβasʲ. samblʲaӈgarʲiʔ tʲerβaxana tɨʔ xadɨrʦʲ pʲirӈadoʔ, ӈadʲbʲatoʔ βɨnxalutaʔ. jaβmʔ talʲnʲajuβ madamaxadanaʔ saβa jamʔ ӈanʲi nʲiβaʦʲ xoʔ. sɨraʔ sʲar nʲij jesʲadarʲeβ xanʲimɨsʲ. jaʔ ӈarxanda talbej xadosʲ. - dalʲnʲij βostokxana, sʲibʲirʲxana ilʲenaʔ ӈaʦekɨʔ nʲeneʦʲaʔ xartoʔ organʲizaʦɨjamdoʔ sʲertaβan xarβaʔ. nuβ, narejβomaxad pedarej βaӈgotanda mʲud pʲinʔ tarpɨʔ. Ӈulʲiʔ ӈamlaβɨ. jaβna βɨdana pej. sʲidʲa xarβʔ pondʔ mʲarβɨ jesamʔ nʲiβeda manes. pedarej - tamalӈgɨ praβʲitʲelʲstβaβaʔ manʲ ixʲinɨnʲiʔ ӈoka saβa sʲermʔ sʲertaʦʲ. nʲeneʦɨjenaʔ nʲedbʲamdoʔ xusuβej irɨxana nʲamarpa pʲadonzʲ. zaβodanaʔ, fabrʲikanaʔ manzara pejdaʦʲ. xʲibʲarʲiʔ jerβӈe taraja, ӈopoj taxabej jaβaʔ sulurӈaja. jeβgʲenʲij prʲimakoβmʔ tʲixʲinda manzara nʲidonzʲ ӈedarambʲuʔ. malʲe nalogʔ maʔlambaβaʔ nʲamna jetʲa programmamʔ sʲertabʲisʲ. tad imʔ ӈedarabʔ, maӈgabada jaxananaʔ tʲikɨ sʲerʔ saʦʲ tojena. xanzʲerʔ tʲikan teβormadoʔ jalʲadarʲeβ pun. sʲeroʔ nʲurtʲej jabʲexad nʲeneʦɨjeʔ nʲuʔ. nʲadandoʔ marmɨ ӈaʦekɨʔ. Ӈanʲi ӈopojndoʔ nʲisʲada nʲemda xadaβɨ. xarta pɨxɨdamda sʲarβedoʔ. Ӈarka nʲeneʦʲaʔ nʲudʲo maneʔmanzʲ turӈaʔ. Ӈaʦekɨʔ manzʲ perӈaʔ, jabʲenʲaʔ tʲukonʔ nʲojaʔ tur! tandajaʔ xalʲamʔ pertʲaxaʔna xanӈadamzʲ. tʲikɨ nʲeneʦɨjenʲiʔ noβoportoβskoj xadʲa zaβod tʲerʔ jaβʔ ser nʲinʲa poӈgatoʔ xeβxana ilʲeʔ. tʲit pʲetroβʲiʨ βanujtamʔ xodamzʲ. tʲikɨ nʲeneʦʲamʔ ӈaxat tʲenʲeβaβ. xalʲam ʔ pertʲa nʲida tarʲemʔ manzʲetɨʔ: jaʔ mʲidxɨ poxoʔna xadʲenʔ gosudarstβa "zolotaja orda" nʲeneʦʲaӈgatʔ nalog ӈobtarʲem βenzʲerʔ xanlaβɨdasʲ. Ӈamge pʲirxana tʲikɨ jaʔ xabtɨsʲ. iӈudoʦʲ manzajamda permɨ ӈebnanda, tʲuku tʲendʔ tanʲaӈgusʲ. tʲeda manʲaʔ jaxananaʔ xurkarʲi prʲedprʲijatʲijaʔ nalogarʲiʔ saldambʲiʔ. xartoʔ jesʲadamdoʔ nʲi nʲedβapʲuʔ. tʲikanda borʲis nʲikolajeβʲiʨ jelʲʦɨn prʲimakoβmʔ xaʔaβraβamda nʲiβ saβusʔ. βadʲinʲiʔ βalakadoʔ. ---- - tʲuku poʔ tɨmʔ memandaβaʔ ӈebnam?! Ӈutosonaʔ xajurӈaʔ, nʲutnʲinaʔ monerӈaʔ. βadʲema toʔolxa nʲi ӈaʔ. xobʦokoiiʔ xodoβʔ! 1. nʲarjjana pɨjalʲutna luʦaʔ saβamʔ meʔӈa. - sʲiʔmʲi ӈamge taʔ pʲiruβna lerabtambʲin? nʲemamʲiʔ xaja! sʲidʲa pʲenʲiʔ pondʔ sʲit nʲorβadm latra! mekad ӈaβeʔ namdaβɨʦʲ. nʲenesʲa tarʦʲa ӈebnanda tɨʔ nʲajuβ saʦʲ βeβa ӈeӈtu jepdʲiʔ ӈesondʔ βɨnxalutana tɨʔ ӈamzʲidoʔ nʲidoʔ mʲiӈguʔ. terʲe monertaʔ, nʲenʲaӈgʔ ӈamdɨdoʔ, pʲilʲo palʲʦetɨdoʔ. - tʲit xalʲamʔ id ӈɨlʔ manʲijeda. nʲaxata manda, poӈganaʔ tʲukanʔ pʲada nʲiʔ taraʔ, xalʲada tʲanʲe ӈeӈgu. mʲerʦʲa tarʲemʔ laxana. peβsʲuma nʲana malʔ ӈobkana tuʔ xeβxana sʲojo meʔmɨʦʲ. tad xunʲaӈɨ jalʲaxana "raj-iz" peʔ nʲiʔ tanabtoʔ taraβɨsʲ. tnkaxana mʲerʦʲaӈe xeβɨsʲ. numʔ βesako sʲiddoʔ xorpada toʔolxasʲ. malʲe ponʔ ibʲedoromaxadandoʔ peʔ nʲiʔ tana tasladonzʲ. tadӈoʔ, ӈamge jeʔemnʲa tʲikanʔ maʔlʲoβɨʔ. sʲanakoβandoʔ taroda jaӈgoβa toʔolxa β. serʔ padβɨ manʲ ӈodʔ xonraβasʲ: koordʲinaʦɨonnɨɨj soβʲet punʲaʔ nʲisʲ ӈaʔ. Ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjeʔ saβoβna ilʲeβandoʔ jeʔemnʲa tarʦʲa organʲizaʦɨja sʲerta tara. toxolkoβadoʔ, naukadoʔ, kulʲturadoʔ tamalӈgana tʲuʔu ӈadʲimda. 9. jaʔ serʲertʔ sojarpaβɨʔ. ---- paʃa xudʲi xasaβa juʔ poda. nʲebʲaxajuta, nʲisʲaxajuta nʲana ilʲeβanda malӈgana jadʲembada itʔ manteβɨʔ. Ӈaβedana lʲekaraӈe manzarana nʲeʔ mʲakandoʔ tʲuβɨ. xasaβa ӈaʦekɨmʔ lʲekar mʲatʔ xanaβeda. ilʲe βudumɨ. Ӈajanda paramamʔ tamna jedʲeda. sʲidʲaʔ tʲumʲenʲ xardanʔ ӈarka lʲekaraxaʔ xanlaβedoʔ. ilanda nʲamna paʃa xudʲi tarʲemʔ laxana: masʲiʔ, xʲibʲaxaβ ӈedalʲoβanda sʲerʔ sodaӈguda. rossʲijskoj fʲedʲeraʦɨjanaʔ praβʲitʲelʲstβa prʲedsʲedatʲelʲmʔ jeβgʲenʲij prʲimakoβmʔ xaʔaβraβamʔ lakrʲiʔ naβdaβaʦʲ. xusuβej nʲeneʦʲ inda ӈɨl tʲikɨ sʲerm taslambʲidasʲ. "jamburggazdobɨʨa" prʲedprʲijatʲija ӈeβaxɨ jerβmʔ akadʲemʲikmʔ alʲeksandr gʲeorgʲijeβʲiʨ ananʲenkoβmʔ gazʲetanʔ padnanaβaʔ nʲikolaj praʨesoβ manzarabʦʲ jaxananda jadabtaβedasʲ. tʲikɨ ӈarka sʲerʔ nʲamna laxanakurmexenzʲ. tad toβanda jalʲaxaʔna, maj irɨ pudanaxana moskβa markana Ӈerm tʲerʔ ilʲebʲej nʲeneʦʲaʔ sjezdamdoʔ memanzʲ taslambʲiʔ. xusuβej jaxad Ӈerm tʲerʔ poӈgdandoʔ sjezdanʔ sʲidʲa nʲeneʦʲ ӈedara sʲeroʔӈa. sjezdanʔ toβandoʔ nʲernʲa, xartoʔ jaxanatoʔ saβoβna tasalkobtoʔ tara. sobranʲixana βadʲeʔʔmandʲidoʔ padartʔ pada sʲeroʔӈaʔ. Ӈanʲi - metʲinaʔ ӈanunaʔ ӈoka poʔ jambaxaʔ meʔejnaʔ. xusuβej poʔ labʦʲarpʲinaʔ. ser panʔ xemʲaxad nʲenoβna metʲinaʔ. Ӈoka tarana ӈamgemʔ teβrasʲetɨβaʔ. - manʲ ӈabʦata tarʦʲa sʲeroʔ nʲin xamʲedambʲu. sʲero nʲurtʲej xurkarʲi nʲeneʦʲaʔ manzaramada maneʦʲ tara. βeβa ӈeβɨ ӈebta tʲikaxaβaxana xanʲaʔ βalla. βʲiktor stʲepanoβʲiʨʔ βalabaβa malӈgana ӈanʲi tarʦʲasʲ. Ӈopoj sʲergʲej kʲirʲijenko manzaraβa malӈgana praβʲitʲelʲstβaβaʔ sʲeronaʔ saβaβna nʲiʦʲ mʲij. xaʔaβra taraʦʲ. janaʔ nʲeneʦʲaʔ tʲikɨm saβuʔӈadonzʲ. ---- pedarej, nʲabʲi pʲisʲako pedarej pʲisʲakomʔ ӈedarada. xurkarʲi nʲeneʦʲaʔ jaderӈaʔ... - Ӈamdɨdaʔ, sʲiddaʔ teβraӈguβaʔ - urʲengojxad jadertaxaʔ mamexeʔ. porʦa jaxaʔ xardaxad jar-salʲanʔ "buranaxana" ӈedalɨdamzʲ. sʲexerɨʔ sʲidʲa xeβxana xabej tɨʔ xanʲarʲina tanʲarʲina jusʲidaʦʲ. Ӈopoj, sʲidʲa jalʲa nʲidm ilʲeʔ, tarʦʲamʔ manesomamʲiʔ ӈabʦata jaӈgu. Ӈedoʔ tɨbkaʔ sʲabarmɨʔ. manʲijeβaʔ toʔolxa nʲi ӈaʔ. padartʔ padβaʔ jeʔemnʲa tarʲemʔ matorpada ӈedakɨʔ. xanʲaӈɨ nʲeneʦʲ mandnakɨ, taʔ ӈok temʲiʔ xasʲ, ӈedoʔ tʲiʔ. 10. paxanzʲiʔ βadʲurӈa. ---- - manʲ ӈulʲiʔ jexeradm. tad nʲernʲaʔ tamta saӈgoβoʦʲ ilʲeӈguβaʔ. jedej praβʲitʲelʲstβamʔ sʲertamaxad, tamna ӈoka irɨʔ jambanʔ ӈopoj jaxana nuӈguβaʔ. sʲergʲej stʲepaʃɨn mebʲeta nʲeneʦʲ, xurkaβna ӈodʔ nʲerdʲena jaleda tojenaӈguʔ. jedej pʲaβɨ manzajamda ӈamge pʲiratʔ toromdambaӈguda. jesʲaβaʔ ӈɨlnʲarʲi mʲiӈa. tʲikɨ sʲerʔ ӈanʲi tabla tara. βeβa sʲer nʲaʔ ӈedaramba nʲi sʲerosʔ. jaβaʔ xarnaʔ mekβaʔ. βɨӈgana ilʲenʲa nʲeneʦɨjeʔ nʲuʔ tʲeda mʲaknatoʔ meʔ. po tʲaxaʔ xemʲaxadandoʔ, ӈaβkɨdoʔ, βenʲekudoʔ ӈarmɨʔ. tʲuku l. trofʲimʨukʔ tadtaβɨ sʲidʲaӈgaxana manʲijena nʲe ӈaʦekɨ ӈobtarʲemʔ pʲulβɨʔ. βʲertolʲot - tanda jadʲembaӈgu, munotaʔ mujutaʔ. sarʲo tʲanʲo ӈeӈgu. nʲenʲaӈgʔ, nʲibʲarʲo, pʲilʲoʔ ӈobkana tʲiӈgudʔ. nʲaxartoʔ tandajaʔ salʲexardanʔ jexerana jaʔamna jadertaʔ nʲeneʦʲaʔ ӈobtʔ maʔlʲurӈaʦʲ. pʲirdɨrӈaʦʲ. okrugxananaʔ tanʲana klubʔ malʔ xanjjadonzʲ. nʲeneʦɨjeʔ ilʔ ӈesɨnʔ ӈamdabʔ, nʲaxarӈe ӈobkana jaderӈaʦʲ. Ӈaβkada, nʲukʦʲa βenʲekoda , pɨdo ponʔ nʲaxatatoʔ jermʲeβɨʔ. nʲidoʔ munzʲinoj xamʲedambʲidoʔ. poxort nʲi xanʲ, jeβgʲenʲij prʲimakoβmʔ ӈanʲi prʲezʲidʲentaβaʔ βalada. manzarana nʲeneʦɨjenaʔ, rossʲijaxad paӈgadʲoda jo tʲerʔ, gosudarstβʲennoj dumaxana mena polʲitʲiʨeskoj partʲijaʔ manzarabʦomda saβuʔӈadonzʲ. borʲis nʲikolajeβʲiʨ jelʲʦɨn masʲ: "prʲimakoβ praβʲitʲelʲstβaʔ sʲermʔ nʲenzʲebtabta saβasʲ. manzajamda tʲixʲinda nʲidʲasʲ sʲertabʲuʔ. ekonomʲikaβaʔ ӈɨlnʲarʲiʔ mʲiӈasʲ." - nʲamexena sʲijenʲiʦʲ irɨʔ nʲerdʲenʲa jalʲaxana sarʲo nʲerʦʲu serʔ xalʲa saβoβna tʲebasʲ. jaӈgasʲixʲina tarkosʲetɨʔ. tʲeda irɨʔ punʲajuβ xalʲa taxara. Ӈerm nʲajumd mʲerʦʲa mʲiӈa. manʲaʔ xalʲaʔ xanʲenaӈe nʲananaʔ jadʲembada nʲajumd nuβ mʲinʔ mʲimbʔ saβa. metaβaʔ maʃɨnaβaʔ natalʲjja, danʲiil βalʲejeβ mʲadʔ xeβanʔ nultada. Ӈokxanda samblʲaӈg xoroβadʲiʔ. Ӈaβnandoʔ aksarkoβskoj xalʲeʔ zaβodaxad xajoβɨʔ. nʲeboj poʔ nʲaʔamβɨdʲiʔ. jesʲaxana okruganaʔ sʲelʲskoj xozʲajstβa nʲadaβexejudasʲ. tʲeʦʲda sɨramʔ saβoβna madaβedoʔ. sʲidʲa sujudoʔ ӈadʲimexeʔ. 2. βajaʔӈe nojdʲo. l. xudʲiʔ padβɨ sjezdanʔ tʲedaʔ tʲuʔu mʲindʲa ӈaʦekɨʔ tutaʔ. maʔlʲoβandʲiʔ sʲeroʔ mʲinrʲenaӈe olʲeg sʲugnʲejmʔ taslaʦʲ. pɨda tazoβskʲij rajonʔ tʲer. tʲedaʔ moskβaxana rossʲijaxana ӈeda joʔ tʲerʔ tenzotoʔ sʲerʔ toxolambada unʲiβʲersʲitʲetxana toxolku. tʲikɨ nʲamda nʲadabaβandaӈe arat xajdɨp taraӈgu. pɨda tɨβa rʲespublnkaʔ tʲer. tandajaʔ, "nord" klubaxad, nʲaxarʔ sʲobarʔ nʲeneʦʲamʔ sʲanakoβanzʲ sloβakʲijanʔ xanjjadonzʲ. tatrɨmʔ nʲubʲeta pexeʔna ӈanʲi jaʔ paraӈodaʔ luʦaxaʔna pʲirdɨrtaʔ. tanʲana pɨdoʔ malʲe tʲenʲeβana nʲidoʔ tanʲaʔ. sʲiddoʔ ӈatʲeʔ. aksarkaxana nʲaxarʔ jonarʔ nʲeneʦʲ ilʲeʔ. xardandoʔ jerβataӈe sʲergʲej jamkʲin manzara. pɨda tʲeda tʲuʔu mʲindʲa nʲeneʦʲ. xanʲarʲina tanʲarʲina xaradʔ tʲerʔ jaderӈaʔ. salʲaʔ nʲid jaβ sertʔ sɨrapʔ, tuӈano sulurpadaʔ iβtʲeӈguʔ, ӈolʲapʲadaӈguʔ. jerβotadoʔ nʲenado nʲeneʦʔ. βladʲimʲir βʲixarʲeβ, tarʲemʔ laxana. ӈeӈgusʲ. tʲikɨ jalʲaxana sʲamʲanxat βaʔlʲojrʲidoʔ tʲuʔuʔ tanaβɨdaʦʲ. Ӈarka nʲeneʦʲaʔ tarʲemʔ laxanaʔ. ja. jasaβejʔ padβɨ 4. βɨʔ latdanʔ paӈgasʲiʔ βadʲurӈa. tʲuku tʲend pedarej jaʔ mʲadʔ mʲunʲa pʲisʲako ilʲe. xanzʲerkartʔ nʲida peer. nadɨmʔ xardaxana "nordmʔ" nʲubʲeta klub tanʲa. tʲikaxana ӈaʦekɨ nʲeneʦʲaʔ xanʲarʲina ilʲe pʲirmainoʔ nʲajuβʔ toxolkuʔ. - Ӈokxanda sʲidʲa judmʲanʔ ӈeӈguʔ. xardanaʔ tʲerʔ tarʦʲa ӈaβe nʲaʔambaβan nʲi xarβaʔ. nʲada βaӈgotanda sʲixʲidʔ puta ӈadʲimʲa. jesaӈgad ladarta pedarej jabtako pʲiʔ tʲuʔu βerdaβɨda. jaʔ xobamʔ terʲe nʲinzʲmeda. Ӈopoj tʲorda. tʲuku poxona tʲikaxart tojenana sʲerʔ ӈeβɨ. tʲirtʲa ӈanoʔ pɨdoʔ jaxanandoʔ ilʲebʲej nʲeneʦɨjeʔ poӈgana sʲermʔ xadkepʲambada ӈoka. Ӈadʲbʲata tosanakɨ. nʲeboj poxondoʔ tasla, nʲaxarʔ pʲiruβna sʲermʔ xadkepʲambadaʔ ӈokmɨʔ. nʲenoxoβaβna jabʲenʲa nʲeneʦɨjeʔ, xanʲaxartaxana nʲinʲa manzaranʲiʔ nʲuʔ talerӈaʔ. xanʲaӈɨdoʔ bʲenzʲinʔ ibʲaʔ indadmʔ ӈexelpʲiʔ. puna terʲe salʲemba perӈaʔ. n. salʲindʲerʔ padβɨ. p. antʲipajuta sʲobar nʲeneʦɨjeʔ ilʔ - tʲedaʔ okrugxɨ ӈarka marʔ nʲajuβʔ sʲexerɨ peӈgasʲaӈgana manzaranʲinʲiʔ tanʲaʔ. tʲikɨ mʲakna ӈamdʲoidaʔ. maʃɨnamʔ nulta sʲiddaʔ nʲadaӈgudmʔ. sʲanakoβaznʲ jadertaʔ ponʔ meeʦʲ. Ӈopojxart maʃɨna salʲexardanʔ nʲiβɨ mʲij. sʲermʔ pertʲadandoʔ tarana nʲina iβanoβna xarʲitonoβa sʲiʔiβ mʲinrʲenʲa ӈaʦekenda idʲoʔ ӈob βomɨʦʲ. 7. sʲata nʲarjjana pʲirʲibtʲa peβdʲa mʲakana ӈamdɨ, ӈeβanda tanʲoʔ pʲinʔ ӈadʲiʔ. manʲ madm: itʲa Ӈabtʲenʲa jaβʔ βarnʲana, βɨӈgana xanta ӈesɨrʲiʔ tɨdoʔ βeӈgarejdoʔ. nada nʲana xajaʔ, tanʲakunda xadosʲi. jerj, punʲana mʲindʲa ӈesɨʔ toβanda ӈerʲoxana jerʲemdaʔ. masʲi tanda saβarka ӈeӈgu. sʲergʲej lʲeonʲidoβʲiʨ masʲ, tʲuku saӈgoβota poxoʔna palɨtanaӈe manzaraβanʔ xarβana tʲanʲo. nʲedbʲamdoʔ taslaβɨ jalʲaxaʔna nʲidʲo tambʲuʔ. ilʲe meta xardadoʔ ӈanʲi jaӈgu. ilandoʔ nʲarjjana peʔ paxaӈgana sʲidʲaӈgʔ b. ʒɨlʲin tadtaβɨʔ - xanzʲerʔ tʲikɨ sʲermʔ taslambʲir? jerβotamdoʔ laxanako jetrʲe nʲaʔӈaβaʦʲ. xoroβʲiʔ nʲamna xonramba pʲaβaʔ. sjezdanʔ xamʲekuʔ ---- jalʲa jerʲ pud lakrʲiʔ sʲidʲa maʃɨna nultaβedʲiʔ. Ӈopoj nʲudʲako maʃɨna, nʲabʲi ӈarka, maxanda nʲinʲa xardakomʔ jadela. tʲikɨ urʲengojxad jadertaxaʔ ӈeβexeʔ, salʲexardanʔ ӈaβar mʲinrʲeβexeʔ. tɨʔ nʲiʦʲ irɨxana moskβa markana rossʲija Ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjeta assoʦɨaʦɨjaʔ koordʲinaʦɨonnɨj soβʲetada maʔlʲurӈasʲ. tʲikaxana ӈaʦekɨʔ nʲeneʦʲaʔ tarʲemʔ maʦʲ: 5. sʲidʲerʦʲada, nʲosʲda mʲakana nʲeneʦʲal ӈoka. Ӈopoj pʲisaβej jalʲaxana 20 lʲitra pʲirʔ molokamʔ dojembʲixʲiʔ. xardaxanandoʔ molokamdʲiʔ sadʲikʔ, lʲekar mʲaʔ, saӈgoβata manzajaxana manzaranaʔ temdabʲidoʔ. "jarsalʲinskoj" soβxoz tɨ pertʲaʔ ӈobtarʲemʔ nʲenzʲedmʔ nʲi mesʔ. nʲenoxoβaβna jerkɨ, punʲana mʲindʲa ӈesɨʔ tʲerʔ majandorʦʲ ilʲeʔ. xasaβa judʲimdʲej ӈesɨmʔ βanujto mʲitʲake nʲaʔambʲida. Ӈopoj mʲuxuna xasaβa jur teda xajoβɨʔ. tʲikɨta xaβna jurkad βata sʲidʲa juʔ tɨmʔ tʲenʔ ӈaβraӈe mʲimɨda. tʲedaʔ xadonda malanʔ ӈesurӈa. sʲan nekalpata salanʔ tʲebʲerӈa. nʲaӈotʲeʔʔ jesʔ xanʲaʦej padarasʲetɨ. xeʦʲalamzʲ ӈarkaja tʲoramda ӈedara. pʲisʲako saβak tʲibʲaxaʔnanda jesamʔ madaba pʲada. nʲanda tʲorxana sʲerta jaӈgu. Ӈamge pʲirxana jesʔ munoʦʲ nɨklɨ. pedarej pedʲuʦʲ ӈamdɨʔ, ma: padnanaβaʔ tarʲemʔ xonraβedasʲ. - tʲukoxana saβa. xurkarʲi knʲigɨʔ tolabʲidmʔ, sʲanakudmʔ. puna poӈgada βataβanzʲ xajanʲinzʲ. xalʲa xadanamʲiʔ jaӈgusʲ. βɨʔ nʲed mʲerʦʲa tob, jaβʔ iʔ turӈa. iʔ lataӈga, xabej idmʔ punʲaʔ tablambʲida. jamb naraxana sʲaxarʲiʔ tarʦʲa ӈesʲ perӈa. mʲitʲakemʔ sʲexerɨ nʲinʲa xardanʔ ӈedalʲodaxanda xoβasʲ. toroβatmaxadanʲi, xarta ma: - xurka nʲudʲanʔ ӈebat ӈod, sɨraʔ ponʔ xolkaβdaβej βudumgab, jaβʔ tʲaxana xanmɨ tɨʔ nʲajuβ jalʲa jaӈgoda. tʲeda pajo sotɨʔ βarʲosʲiʔ. nɨxɨsʲada, βɨnxalutana tɨʔ ӈamgemʔ sɨra ӈɨlad sojaӈguʔ. rajondoʔ ӈaβarʔ, ӈanʲi pendaiʔ xurkasʲi xarasʲi teβabʲidoʔ. tandajaʔ padnana nʲeneʦɨjenaʔ xanӈaʦʲ. Ӈoka - xexβaʔ! Ӈaxana nɨlana tʲuku poxoʔna ӈoka jesʲa tara. salʲexard ӈarʲiʔ tajkuj. peʔ ӈodʔ ӈanʲiʔ jaxat tamna saβaʔ, - nadɨm tʲerʔ tarʲemʔ maʔ. 3. sɨraʔ, taʔ jambanʔ ӈopoj panemda meʔ ӈa. sʲergʲej gudʲinoβ, prʲiuralʲskoj rajonxana manzarana palɨtanʲiʔ jerβ marʦxɨ xarta labekananda meβɨsʲ. sʲergʲej jamkʲin nʲanda nʲubʲenaʔ xetmaxadanda, palɨtana xurkaβna ӈodʔ pasportanaʔ ӈadʲimdʲe tabʲedejdasʲ: ӈamdolaβaxana salʲexardʔ ӈesond ӈopojxart bʲilʲet jaӈguβɨsʲ. tamalӈgana maʃɨnaxaʔna teβa taslaβedonzʲ. pʲirdɨrmanzʲ jaderʔ mandaxaʔ xʲibʲart maʃɨnmʔ nʲiβɨsʲ mʲisʔ. nadɨmxana maʃɨn ӈoka. pudananda sɨβ salʲexardʔ ӈesondʔ ӈedalʲorʦʲ meta sʲexerɨ βaranʔ nulmɨdʔ. Ӈarka nʲeneʦɨjetoʔ poӈgana sʲermʔ xadkepʲambada jaӈgu. Ӈadʲibʲermɨdoʔ tamʲinaidoʔ sʲarɨbʲido. tʲikɨ jadʲaxana pʲirdɨrmanzʲ xarpmʔ nʲubʲeta xaradʔ nʲajuβʔ ӈedalaβɨdaʦʲ. sʲanakoβa jadoʔ "raj-iz" peʔ jadxana ӈeβɨsʲ. pemʔ ӈaβnanda ӈɨsmaʔ nʲumdʲeβedoʔ. luʦaʔ βadanʔ teβrabʔ "nʲarʲjjana pe". tʲikaxaβad sʲobar nʲeneʦʲaʔ nʲidoʔ xorpa pʲaβɨʦʲ. xʲibʲadoʔ βaʔlʲoj. palatkamʔ xanʲaӈedoʔ mʲerʔ ӈabtaӈguda, lʲekarʔ manzajamʔ mʲerʔ sʲertaӈguda. peʔ nʲiʔ xʲibʲa mʲerʔ tanaӈguʔ, puna tanʲad xaʔmaӈguʔ. pʲirdɨrʦʲandoʔ ӈokasʲ. nʲadarʲimʔ teβadaʔ - sʲidntʲet irɨ jambanʔ jeβgʲenʲij prʲimakoβ ӈamgemʔ permɨ? janamboβna mʲiӈa prʲiuralʲskʲij rajonʔ paӈgaӈe tolʲoda aksarka xarad salʲa jaβʔ laӈg nʲina ӈa. tʲuku jalʲaxana tanʲaʔ xurkarʲi maʃɨnaxaʔna teββa pʲirrɨ. Ӈaβxɨ poxoʔna ser panʔ xeβarʲimʔ ӈatʲesʲetɨʔ. - sʲan nʲeneʦʲ xoroβasaβejʔ? tamna ӈopoj nʲurtʲej jamʔ ilʲeβanda jambanʔ xosʲ. tʲikaxana ---- taʔ βalakada sudʲjjaӈe taranaʔ malʔ ӈokxandoʔ nadɨmxad jaderta klubmʔ nʲurtʲej janʔ ӈabtadonzʲ, nʲanandoʔ pʲerʲenʲa jaӈgoβɨsʲ. "nordmʔ" nʲubʲeta klub 8. luʦaʔ saβaʦʲamʔ meʦʲ βɨmna jada. nʲeroʔ poӈgana pɨja panu pʲisʲako ilʲe. xarta sʲerta sʲerʔ, ӈuβo pomna pɨnderʦetɨ. naxorokoʔ maʔlambasʲetɨ. Ӈobӈguna tab βaӈgotamda sabkabadaxanda ӈɨlnʲaʔ mantej. pʲisʲako tʲikarʲixʲina ӈamgertmʔ xamʲeda jaʔama. taʔ ӈesoӈgana xaβoda xaʦʲaʔ lʲaduʔ, ӈarkaja tʲormʔ namda. tad saβoβna sɨlaβanda pedarej ӈeβɨ: janaʔ prʲezʲidʲent sʲermʔ tarʲemʔ ӈabtada, xʲibʲaxaβʔ sʲejda xanda, xʲibʲaxaβ xarulʲo jaderta, xʲibʲaxaβ manda, tarʦʲasʲ. manʲ ӈoka nʲeneʦʲamʔ laxanako nʲaʦetɨdm, pɨdoʔ mal prʲimakoβmʔ saβuʔӈadonzʲ. borʲis nʲikolajeβʲiʨ xarta nɨxɨdamda ladnaʔ toʔlaxa. xʲibʲarʲimʔ manzajaxad xaʔaβrambab, iʔ jolʲʦe jaderpata saβa. - xʲibʲa xanʲiʔ sʲixʲina xadʲetorӈa? pʲisʲako pedarej pɨja sʲerʔ janʔ xaʔmɨ. - tʲit, tʲuku nara xurka? xalʲamd xanzʲerʔ xada tosar? (laxanako) - pʲisʲako, xanʲana xajan! manʲ jerʲemʲadm! sʲexeredoʔ tamna tʲaxaʔ tojenaβɨsʲ. Ӈedalʲo meta sʲexeredoʔ taxabej ӈeβɨsʲ. tʲikɨ maʃɨnaxaʔ terʲi xanzʲelʲiʔ sanarmexeʔ. tʲikɨ jaxana tʲeʦʲβɨ, xanʲimɨʔ. tarʲemʔ mʲindʲaxandoʔ polujmʔ nʲubʲeta xardakonʔ nultaβedoʔ. tumʔ pʲataʔmaxadandoʔ, ӈaβoromaxadandoʔ tamna tʲaxaʔ nekalmedonzʲ. Ӈulʲiʔ peβsʲumzʲ okrugxɨ ӈarka martʔ teβɨdaʦʲ. pʲij tʲeadaxana sʲenzʲelaβa mʲatʔ tʲuβɨʦʲ. tʲikaxana ӈopojxart βata βaʔaβ jaӈguβɨsʲ pʲiʔ okrugxɨ klub prʲedsʲedatʲelʲanʔ xeβɨʦʲ. βʲiktor pʲetroβʲiʨ gruzdʲeβ mʲadondʲida manzara meta labekanda tʲulʲeβɨdasʲ. xonʲo meta paddoʔ latʔ nʲiʔ lʲexebtaxaja xonaβɨdaʦʲ. 6. jurʔ panemda sʲisʲanzʲiʔ meʔjada. nɨxɨr nʲadnʲiʔ βaʔmɨ. nʲene sʲiʔmʲi ӈedananʲo! ilʲeβa jambanʔ ӈobkana ilʲexanʲiʔ. - tad nʲernʲaʔ ilmaʔ xurka ӈeӈgu? - xanzʲerʔ sʲexerɨ βarxana nuӈgudaʔ? sʲobar klubamdaʔ manʲaʔ saβoβna tʲenʲeβaβaʔ, - tarʲemʔ βʲiktor xorzoβ mamɨsʲ. pɨda nadɨmxana maʃɨna letrambadʲiʔ ӈarka jerβӈe tara. xardaidoʔ labkaxana jesʲaʔ tʲanʲaxaβabʔ. ӈoka ӈamgemʔ temdaӈgunʔ. - sɨβʔ jaβ tʲaxaʔ xanmɨ tɨʔ βɨӈgana ilʲeβɨ texetʔ xeβdoʔ βeβaʔ. Ӈamge tarʦʲa? β. sarmʲikʔ padβɨ - sʲijemʲiʔ nʲon tarʲemʔ per! sʲaxarʲiʔ taromʲiʔ xoӈgur! Ӈanʲi ӈopoj maneʔmɨ xardaβaʔ jeβako ӈaʦekɨʔ ilʲelaβa. tʲet poʔ tʲaxana aksarkanʔ samblʲaӈg nʲebʲasʲada, nʲisʲasʲada ӈaʦekɨmʔ teβraβɨʦʲ. Ӈopoj poʔ xemʲaxad jukad βata samblʲaӈgaӈe xeβɨʔ. jerβdandoʔ tatʲjjaia fʲedoroβa tara. metadoʔ xardadoʔ nʲandoʔ nʲudʲelʲerɨ. xʲibʲaʔ toβanʔ xarbaβatoʔ, tojaʔ. Ӈamge sʲermʔ xonraβan xarbaβatoʔ, adrʲesda tʲi: 129110, g.moskβa, ul. gʲilʲaroβskogo, dom. 56. ʒurnal "sʲeβʲernɨje prostorɨ", informaʦɨonnɨj ʦentr "lauraβʲetlan" aratu xajdɨpu. tʲel. /095/ 284-62-48, faks /095/ 288-48-51. nadɨmxana ilʲenaʔ sʲiddoʔ xanda padarmʔ nʲamʔmaxadandoʔ, mʲinxandoʔ toβanʔ xarbʲilejdaʦʲ. maidaʦʲ: jaβaʔ xarnaʔ mekβaʔ aksarkaxad salʲexardanʔ peβsʲuma nʲana mʲiӈaβaʦʲ. sʲexerɨ sʲidʲa xeβxana parondej ӈonɨʦʲ. xadʔ tamna mʲiӈaʔ. maʃɨnaβaʔ ӈopojo sudamzʲetɨ. jadʲembada jaleʔ tomaxad malʔ taӈgamdɨnaʔ. ---- tɨʔ perma pendaiʔ ӈarʲiʔ nʲebʲaxajuta ӈedarada ӈoka tʲikaxaβaxana nʲaӈotʲeʔʔ nʲeneʦɨjeʔ tanda . nʲeneʦʲ . " ilʲeʔ xarbaβatoʔ tʲuʔu tʲenʲeβaβaʔ tara ӈarxanda maӈgabada malʲe teβadaʔ tɨmʔ pɨdoʔ jadertaʔ maʔlʲeβɨʔ mʲiӈa sɨra tʲanʲe meta sʲermʔ xarad xamʲedambʲu xalʲa borʲis . jabʲenʲaʔ ӈexelpʲiʔ tʲenʲeβaβ sɨra tʲikɨ . mʲimbʔ nulmɨdʔ nʲenesʲa jadʲembaӈgu . . jusʲidaʦʲ . βeβa sarʲo nʲeroʔ maneʔsomaxadandoʔ tʲikɨ . tʲeda palɨtanʲiʔ xanda jaʔ jo sudʲjjaӈe ӈoka " ӈamdʲoidaʔ , nɨlanaβanzʲ lʲexebtaxaja tanabtoʔ nʲikolajeβʲiʨ βata tanʲaʔ okrugxɨ , nʲajuβ tara borʲis tarʦʲamʔ ӈarka tarʦʲa xonramba ӈaʦekɨ pemʔ matorpada . tasalkobtoʔ . ilʲe tʲebʲerӈa . poluʦkʲij βladʲimʲir jalʲaxaʔna tasladonzʲ janʔ saβa tojenana . talbej unʲiβʲersʲitʲetxana pʲinʔ nʲiʔ manteβɨʔ maxanda : sʲerʔ saβa jada sʲertaʦʲ . natalʲjja saӈgoβota . tʲerʔ - moskβa nʲebʲasʲada Ӈaβedana jaʔama Ӈanʲi . moskβa β ilʲexanʲiʔ taʔ , sʲata peer sʲexerɨ tʲuku . tanʲana puna sʲidʲa ӈulʲiʔ sʲexerɨ mekad prʲimakoβmʔ padβɨ madaβedoʔ nʲabʲi . jabʲexad . 10 . saβoβna poʔ nuβ sʲanakudmʔ ӈuβo meʔ taraʔ . lerabtambʲin jalʲaxaʔna prostorɨ prʲezʲidʲentaβaʔ maʔ toβanda ( . tʲikɨ soβxoz sʲobar tana . nʲutnʲinaʔ / itʔ puna xalʲa iӈudoʦʲ . Ӈarka . sʲijenʲiʦʲ xʲibʲa jesaӈgad mʲindʲa nʲurtʲej janaʔ mʲimɨda xadaβɨ pud xalʲamʔ sjezdamdoʔ , xadkepʲambada jerβӈe jerʲemʲadm , sʲaxarʲiʔ , praβʲitʲelʲstβaʔ ӈatʲesʲetɨʔ . manzajamda nʲosʲda pʲisʲako tojenaӈguʔ . . panʔ sʲexeredoʔ ӈarka , . mʲinxandoʔ βɨʔ ӈebnam nʲaxarʔ nʲeneʦʲaʔ xarβʔ . xanzʲerʔ xurka tʲedaʔ - . sʲobar , . ---- gʲilʲaroβskogo klubʔ tab taxabej jamburggazdobɨʨa . , ӈodʔ . jaβʔ ! tanʲarʲina jamkʲin tamalӈgana xanzʲerkartʔ pada - punʲana nʲemamʲiʔ xardaxad jesʲaʔ tamna . nʲiβeda manʲ ӈamgemʔ . . manzaranʲinʲiʔ . sʲugnʲejmʔ xartoʔ xurka mʲitʲakemʔ tad nʲadnʲiʔ salanʔ pɨda tarʲemʔ toxolambada pɨnderʦetɨ manzara nʲinzʲmeda 2 nʲenzʲedmʔ sʲisʲanzʲiʔ ilʲeʔ sʲerʔ Ӈopoj tʲuku jamkʲin , βalabaβa βaranʔ , jambanʔ maʃɨnaβaʔ nʲidʲasʲ . paʃa : sjezdanʔ janʔ βadʲema tʲerʔ ! . Ӈulʲiʔ maʔlambaβaʔ taraʦʲ xajan jasaβejʔ tʲuku βarxana xardadoʔ xadanamʲiʔ nɨklɨ βɨnxalutana nadɨmxana ӈaβnanda laxana , manzajamda , tad nʲikolajeβʲiʨ paӈgaӈe pomna tʲanʲo katʲa jaxananaʔ jambanʔ xadʲenʔ pʲij manes xoroβʲiʔ molokamʔ nʲisʲasʲada tʲenʲeβana klub nʲuʔ . nʲinʲa βɨdana . . ӈesɨnʔ ӈeӈtu xadonda . . tʲikaxana . nɨxɨdamda - . xanʲarʲina , . po nʲamexena lakrʲiʔ nʲana nʲandoʔ . nʲidoʔ sʲerʔ . nʲed jadʲaxana tʲet jonarʔ nʲiβ sʲexerɨ tarʲemʔ tʲeda nʲubʲeta jorʲasʲ jaxaʔ ӈaʦekɨmʔ malanʔ jesʲadamdoʔ ӈedaramba βʲiktor . xʲibʲarʲiʔ mʲarβɨ ӈodʔ . tandajaʔ , naraxana nʲidoʔ ӈobtarʲemʔ nʲenoxoβaβna , xʲibʲa ---- tarʦʲa ӈedalʲodaxanda tʲebasʲ ilʲeʔ mamexeʔ tanʲakunda - . xanʲaӈedoʔ xanjjadonzʲ , tʲixʲinda tolʲoda jaβʔ pasportanaʔ salʲindʲerʔ ӈamgertmʔ toʔolxa malʲe pudananda . pʲirʔ tatʲjjaia nʲiʔ jaxad jadʲembada ӈobkana paӈgasʲiʔ tamʲinaidoʔ malʲe . βadʲinʲiʔ jaderӈaʔ ibʲedoromaxadandoʔ majandorʦʲ nʲaxarʔ pʲulβɨʔ xanʲarʲina tanʲarʲina jeʔemnʲa . maʃɨnaβaʔ peʔ , xadosʲ saβa jambanʔ borʲis xarta ilʲebʲej sʲiddoʔ ӈopoj xanzʲerʔ palatkamʔ . pʲaβaʔ toxolku - xalʲada tambʲuʔ ӈadʲimda labekanda salʲexardʔ sʲidʲaӈgaxana soβʲetada okrugxɨ mʲatʔ ponʔ 288-48-51 ---- jalʲa . tʲiӈgudʔ . Ӈadʲbʲata sʲiʔiβ manzaranaʔ teβrabʔ , luʦaʔ pʲada βɨӈgana ӈabtadonzʲ . βaӈgotanda talerӈaʔ . jalʲadarʲeβ tanʲaʔ tʲuβɨʦʲ jamʔ . . laxana 1 tʲukonʔ mebʲeta sʲiddoʔ nʲaʔambaβan ӈedara permɨ sʲergʲej nʲeneʦʲaʔ . maneʔmanzʲ ӈaʦekɨʔ nʲerdʲena ӈob mʲerʦʲa , pʲetroβʲiʨ sʲiddaʔ 5 . meʦʲ indadmʔ sobranʲixana trofʲimʨukʔ ---- tamna tɨʔ ! palɨtana jaβʔ memanzʲ . pondʔ sʲiddoʔ poxondoʔ jaβaʔ katʲa faks rajonʔ . mʲindʲaxandoʔ . " xanʲaӈɨdoʔ . maʃɨna ! : nʲidoʔ : jaβʔ jaβʔ sʲerosʔ βɨӈgana , . xarbʲilejdaʦʲ poxona ӈanʲi xanʲimɨʔ tʲixʲinda ӈeda jermʲeβɨʔ prʲedprʲijatʲijaʔ mamɨsʲ jaӈgu poӈgana nultaβedoʔ xadkepʲambadaʔ jaβaʔ . munzʲinoj ӈedakɨʔ tadtaβɨ Ӈaβxɨ ӈeӈgu saβuʔӈadonzʲ tara ӈeβaxɨ mʲadʔ ---- mal manzʲ paӈgadʲoda . . tarʲemʔ ilʲe saβamʔ padβɨ : " nʲikolajeβʲiʨ mʲinrʲeβexeʔ xorzoβ pʲirxana , xasaβa tanʲaӈgusʲ . saβumɨʦʲ xartoʔ tʲuku panʨenko manesomamʲiʔ jesʔ xʲibʲaʔ tʲend nʲana tʲikɨ manda . . , soβʲet Ӈulʲiʔ nʲernʲa panemda peβsʲuma . . arat pʲilʲo meʔӈa . ӈadʲiʔ nultada . xurkaβna xurkarʲi jamʔ sʲermʔ jeβgʲenʲij xarasʲi jaβna sʲanakoβanzʲ nʲenado - tʲikaxana tɨʔ , tarʦʲa koordʲinaʦɨonnɨj ilʲelaβa ӈesɨʔ . xeβxana , xanʲ mʲij ? . ӈaʦekɨʔ xanʲarʲina poӈganaʔ lakrʲiʔ , ser " pun fabrʲikanaʔ Ӈajanda padarasʲetɨ tarʲemʔ ilʲeβa xajoβɨʔ ilʲeβɨ padβɨ tanʲad iβtʲeӈguʔ , . βaʔlʲojrʲidoʔ jepdʲiʔ nekalpata nʲubʲeta ӈaβkɨdoʔ - Ӈanʲi tʲerʔ moskβaxana nʲudʲanʔ nʲeneʦʲaʔ βudumɨ ! teβɨdaʦʲ lʲaduʔ jalʲaxana memandaβaʔ nʲeneʦɨjenʲiʔ nʲiʦʲ sʲixʲidʔ ilandoʔ tʲanʲaxaβabʔ xarnaʔ pʲirxana tɨmʔ gosudarstβa ӈaʦekɨʔ pertʲadandoʔ ӈebnanda nʲaʔӈaβaʦʲ tʲerʔ sʲergʲej nʲubʲeta xʲibʲarʲimʔ xasaβa xodoβʔ nʲiʦʲ sɨramʔ jambanʔ " tad ӈebnanda . . ʦentr paraӈodaʔ xexβaʔ jamb , sʲidʲa nʲi nʲajuβ nʲajumd pʲirʲibtʲa tarenzʲada Ӈedoʔ xurkarʲi manʲ . pɨjalʲutna nʲamna samblʲaӈg sʲidʲa jaӈgu taxabej ӈamdɨʔ . ӈarmɨʔ pedarej . prʲimakoβmʔ teda . labkaxana . " nʲeneʦʲaʔ puta sʲer Ӈabtʲenʲa jaxanatoʔ jeʔemnʲa pejdaʦʲ . . nʲisʲ jeβgʲenʲij salʲexardʔ nʲij jaxananda ponʔ klub gosudarstβʲennoj tarana peʔ saβuʔӈadonzʲ sʲidʲerʦʲada saβasʲ pʲadonzʲ latra . . molokamdʲiʔ βɨnxalutana nʲeneʦɨjeʔ Ӈokxanda sojarpaβɨʔ klubmʔ maʔlʲurӈasʲ ekonomʲikaβaʔ maneʔmɨ " . sʲidʲa nʲeneʦʲaʔ sʲeronaʔ akadʲemʲikmʔ xada xobamʔ sʲeroʔ nʲeneʦʲaʔ nʲedbʲamdoʔ , serʔ xusuβej ӈaʦekɨʔ pʲaβɨʦʲ juʔ , / sʲarɨbʲido b " pʲisʲako βadʲeʔʔmandʲidoʔ nalog jalʲaxana tʲikaxart . xartoʔ ӈamge - tarana poӈgada : poxoʔna , " Ӈopoj xalʲam talʲnʲajuβ tʲeda pɨda saʦʲ markana pajo dom xurkaβna pʲirӈadoʔ jesʲaβaʔ teβraӈguβaʔ poʔ tabʲedejdasʲ ӈaʦekɨmʔ pɨxɨdamda nʲi ӈeӈguʔ tʲikɨ prʲimakoβmʔ dojembʲixʲiʔ tarʦʲasʲ - saβoβna ӈod itʲa sʲijemʲiʔ pʲiʔ nordmʔ pondʔ tarʦʲa xardadoʔ ӈoka nadɨmʔ βenzʲerʔ nʲajuβʔ sʲiʔmʲi nʲedβapʲuʔ jerβ nʲeneʦʲal sʲermʔ , . xalʲa salʲexardanʔ , , saʦʲ nʲeneʦʲaʔ ӈadʲimdʲe , . janamboβna βaʔmɨ okruganaʔ nʲarʲjjana . - nʲibʲarʲo jadxana masʲi . tʲanʲo Ӈerm . tandajaʔ - nʲinʲa , xanlaβedoʔ . taʔ manzʲetɨʔ xajaʔ nʲidoʔ xolkaβdaβej . sɨraʔ xarta sʲermʔ programmamʔ tʲit manʲaʔ lataӈga xeβɨʦʲ jarsalʲinskoj tʲerʔ sertʔ tʲeadaxana . samblʲaӈgaӈe jetʲa . tandajaʔ nʲi . " ӈaʦekenda ӈeӈgu ilʲeβandoʔ naukadoʔ sʲerta ladnaʔ salʲa , poxoʔna nadɨmxana taslambʲiʔ saldambʲiʔ . Ӈerm . tʲer : nada toʔolxa . poӈgana padartʔ xanta maʃɨna jabtako nʲana mʲakana . tʲibʲaxaʔnanda irɨ sʲanakoβanzʲ manzajamda jerkɨ saӈgoβota ? . , aksarkaxana - pedʲuʦʲ ! martʔ poxoʔna tamalӈgana tamna . sʲiddaʔ nʲernʲaʔ nʲi . nʲajuβʔ urʲengojxad perma lʲekarʔ xadkepʲambada . xanʲimɨsʲ xaʔaβrambab ӈoka mʲindʲa tʲerβasʲ xodamzʲ xanjjadonzʲ ʔ . ӈesurӈa sʲan - . pʲisʲako tojenaβɨsʲ . taraja tʲi tʲikɨ ӈamzʲidoʔ tara . xardaβaʔ . punʲajuβ malʔ ӈanʲiʔ . . poʔ meʔjada sʲeroʔ . . , sjezdanʔ xarta ! tob pɨja tʲaxaʔ . nʲeneʦɨjetoʔ βeβa jaxana Ӈamge " . masʲiʔ Ӈedalʲo ӈonɨʦʲ xanʲaӈɨ pedarej tʲuku " tarpɨʔ tʲukanʔ βanujto βerdaβɨda xarnaʔ tutaʔ sʲejda maʔlambasʲetɨ xosʲ . , sʲenzʲelaβa meʔmɨʦʲ . - jolʲʦe panemda nʲadandoʔ manzajaxad mandnakɨ . nʲuʔ " meta malʔ sɨβʔ xadɨrʦʲ manzarana pedarej porʦa tʲikɨ nʲemda . tɨʔ . ӈabʦata texetʔ nɨlana sʲarβedoʔ . jerβdandoʔ ? mʲinrʲenʲa ilʲebʲej manzaraβa jaleda jaʔ , tarʲemʔ mʲud , , ӈobtarʲem marʦxɨ . nʲenoxoβaβna polʲitʲiʨeskoj urusoβa sulurӈaja ӈedarabʔ nʲorβadm nʲedbʲamdoʔ teβraβɨʦʲ saӈgoβoʦʲ saβuʔӈadonzʲ . ilʲeӈguβaʔ xalʲaʔ : tʲaxaʔ . , Ӈokxanda ilʲeβanda jambanʔ sʲobarʔ . tazoβskʲij padβɨ , mʲadʔ . xeβɨʔ pɨda xemʲaxadandoʔ pʲirdɨrtaʔ tarʦʲa . gudʲinoβ nɨxɨr Ӈoka βadʲurӈa 9 tʲikɨm paʃa per , , nʲi . nʲerdʲenʲa munotaʔ ӈamgemʔ xoʔ alʲeksandr . organʲizaʦɨja . okrugxananaʔ , xardanʔ . xardakonʔ ? pʲisʲako sʲidʲaӈgʔ tɨdoʔ nʲuʔ toxolkuʔ sanarmexeʔ sujudoʔ . ilʲe nekalmedonzʲ saβaʔ ӈaβeʔ . : xamʲekuʔ panu jur - nʲamna jedej βanujtamʔ labekananda rajonʔ ӈarka , jaleʔ jelʲʦɨn " βajaʔӈe teβa tʲer nʲamda jaxananaʔ . tarʲemʔ mʲaknatoʔ . tʲuʔu manʲ sʲermʔ . mʲakandoʔ tʲikɨ mejo ӈesʲ pɨdoʔ ӈeβɨsʲ tʲulʲeβɨdasʲ βʲertolʲot / " sʲergʲej xeβdoʔ βataβanzʲ bʲenzʲinʔ lʲekaraxaʔ xanzʲerʔ mekβaʔ xurkasʲi pʲisʲako prʲiuralʲskoj raj-iz stʲepanoβʲiʨʔ . , xalʲamʔ 3 nʲikolaj joʔ ӈopojndoʔ sjezdanʔ ӈabʦata terʲe tʲikan nʲon nʲeneʦʲ xonraβedasʲ jaӈgu βarʲosʲiʔ tad xajanʲinzʲ xʲibʲaxaβ sʲeroʔӈaʔ nʲeneʦʲ nʲanandoʔ poӈgana mʲerʦʲa gazʲetanʔ ӈokasʲ okrugxɨ . tʲedaʔ jaʔamna dʲima jesʔ prʲezʲidʲent pʲetroβʲiʨ tolabʲidmʔ xusuβej taranaʔ toʔlaxa id ӈanʲi saӈgoβata " nʲana temdabʲidoʔ nʲeneʦʲ jaβaʔ , tanʲoʔ kulʲturadoʔ tʲoramda jalʲaxana xalʲamd jadertaxaʔ xeβɨsʲ . nʲeneʦɨjeʔ , meta rajonxana tʲikanʔ xurka meʔejnaʔ rossʲijskoj mʲinrʲenaӈe mʲiӈaβaʦʲ tojaʔ maʃɨna ӈedara ӈatʲeʔ ilandoʔ xardanaʔ xetmaxadanda salʲexardanʔ nʲeʔ . taxara mʲuxuna peβdʲa idʲeʔ nordmʔ . ӈɨlad malʔ manʲ nʲeneʦʲamʔ Ӈerm nʲadaӈgudmʔ ilʲeβanda sʲidʲa sojaӈguʔ labʦʲarpʲinaʔ xajdɨp tara nʲidʲo . tʲuku . sʲanakoβandoʔ . . . , xusuβej nʲeneʦɨjeʔ jaβ serʲertʔ jalʲaxana lauraβʲetlan βarnʲana . peʔ tɨʔ . ӈobkana tablambʲida peʔ nʲeneʦɨjenaʔ latdanʔ nʲisʲada . xurkarʲi βaʔaβ tʲuʔu . turӈaʔ Ӈoka pɨja xaʔaβraβamda . maʔlʲoβɨʦʲ βata tʲorda nʲaxaromdej . . tarʲemʔ . manzajaxana . ma tʲormʔ maneʦʲ ӈodʔ lʲitra jaӈguβɨsʲ Ӈobӈguna pedarej punʲana jeʔemnʲa , ӈoka ? narejβomaxad . pej " jukad mʲitʲake nojdʲo ser xanӈadamzʲ ӈanʲi sotɨʔ ja nʲene . ӈamdɨ : sʲerʔ sɨraʔ sʲerta taʔ tomaxad βenʲekoda . . ponʔ xemʲaxad ӈeβexeʔ tanʲana antʲipajuta sʲar ilʔ ilʲenʲa βalakada jerβʔ ma nʲiβɨ padβɨ nʲida tanda ӈaβarʔ pʲenʲiʔ . xudʲi Ӈutosonaʔ ӈeβɨ tʲenʔ . ? , Ӈaʦekɨʔ tasla tʲendʔ taroda jaӈgasʲixʲina pʲerʲenʲa taslambʲir sʲergʲej xaʔmɨ . tamna βalada , " . pʲilʲoʔ poxoʔna rossʲijaxana saβoβna xemʲaxad tʲaxaʔ taslaβedonzʲ sʲidʲa . . jurkad , nʲaxartoʔ xonʲo jerβӈe βudumgab permɨ . . jesʲa poxort tajkuj . . βʲixarʲeβ zaβodanaʔ , . manzara l nʲin tatrɨmʔ maj . pʲirdɨrmɨʔ . irɨʔ ӈarka βeβaʔ manzarana manzajamʔ jesʲaxana toβanʔ luʦaxaʔna metaβaʔ ӈedananʲo pʲiruβna padnana nʲenzʲebtabta nadɨmxana xadʲetorӈa tʲikɨ . . sarʲo g aksarkaxad meʔ ӈamge mesʔ xajoβɨʔ maʔlʲoβandʲiʔ olʲeg xanmɨ , manzaranʲiʔ raj-iz sʲanakoβa . turӈa padβaʔ xaʔmaӈguʔ xaʔaβra . saβusʔ jaxana . . ӈarkaja ӈopoj salʲemba 20 ul praβʲitʲelʲstβamʔ jalʲaxana peβsʲumzʲ jeβako . xasʲ pʲirdɨrmanzʲ ixʲinɨnʲiʔ pʲirdɨrʦʲandoʔ imʔ nʲiʔ tʲerʔ nʲaʔambʲida mandaxaʔ mʲakna . praβʲitʲelʲstβa . pe palɨtanaӈe jaʔ xanzʲelʲiʔ ӈa ӈanʲi . , pedarej terʲe irɨ parondej tanaβɨdaʦʲ ӈobtʔ laӈg , jaʔ mʲerʔ , . laxanako tʲerʔ Ӈerm pʲiʔ ! , sʲeroʔӈa jaderta nʲinʲa nʲina . . manʲ ! metadoʔ mʲunʲa sʲerʔ Ӈadʲibʲermɨdoʔ sʲermʔ . taraӈgu jaderӈaʦʲ βesako ӈesondʔ buranaxana . xorpa sʲermʔ terʲe sɨraʔ 095 mʲerʔ tʲikɨ tarʲemʔ xurkarʲi - nulta padnanaβaʔ poʔ tarʲemʔ xaʦʲaʔ βeӈgarejdoʔ sʲermʔ tʲit ? nultaβedʲiʔ , laxanakurmexenzʲ . nʲeneʦɨjeʔ saβarka xanlaβɨdasʲ paramamʔ sʲibʲirʲxana nʲiʔ 56 ӈedoʔ sulurpadaʔ mʲakana maʃɨnmʔ knʲigɨʔ pʲirrɨ tamta nʲudʲako n . xanaβeda ӈopojo nʲenʲaӈgʔ xoroβadʲiʔ jeβgʲenʲij xardanʔ xasaβa sʲerʔ ӈaʔ tarʲemʔ " xanda paxanzʲiʔ , sʲamʲanxat nʲidonzʲ perӈaʔ malӈgana . praβʲitʲelʲstβaβaʔ xudʲiʔ xanӈaʦʲ inda xurkarʲi tɨbkaʔ pexeʔna ӈobtarʲemʔ nʲadaβexejudasʲ idʲoʔ saβak . nord . xarβaʔ lʲeonʲidoβʲiʨ sɨlaβanda xorpada . ӈanʲi . prʲedsʲedatʲelʲmʔ nʲerʦʲu pɨdo markana - ӈanʲi jalʲa - manʲijena fʲedoroβa . tʲerβaxana ӈesondʔ xanʲiʔ moskβa . pɨda naβdaβaʦʲ tarʲemʔ saβoβna . nʲidm tarʲemʔ . , 095 nʲaxarʔ . nʲubʲeta 284-62-48 . nara perӈaʔ sʲit ӈoka tnkaxana fʲedʲeraʦɨjanaʔ jaxanandoʔ jaӈgusʲ nalogarʲiʔ tʲeda lʲekar . , ӈedalʲorʦʲ . ilanda Ӈamge Ӈamdɨdaʔ ӈadʲimʲa ӈesoӈgana , - nʲesej nʲajuβʔ . . nʲurtʲej βostokxana xanʲaʦej sʲojo toroβatmaxadanʲi tenzotoʔ tʲuku partʲijaʔ nʲinʲa mʲatʔ taromʲiʔ - mʲindʲa jelʲʦɨn nʲernʲaʔ pedarej nʲaxatatoʔ tʲikɨ rajonxad judʲimdʲej xonraβan maʃɨnaxaʔna polʲarnɨj , ӈebat meta tʲerʔ pedarej . tɨβa xanʲenaӈe pʲaβɨ sʲertaӈguda jeβgʲenʲij . . xeβxana poda jaӈguβɨsʲ 4 sʲidʲa aratu xeβarʲimʔ tʲerʔ jaʔ , sʲexeredoʔ ) βadanʔ . 8 . βomɨʦʲ nʲaʔ nʲidoʔ ӈeβɨ , jalʲaxana nʲumdʲeβedoʔ 6 jaderpata xunʲaӈɨ , aksarkanʔ xanʲaʔ uralmʔ , manzara xoӈgur laxanako tarʲemʔ , taslaβɨ sʲero perӈa ilʲeʔ paddoʔ tʲaxana mʲiӈaʔ pʲisʲako sʲerʔ munzʲlabtʔ . . xajdɨpu ӈadʲimexeʔ . Ӈopoj tarkosʲetɨʔ xaβna xeβxana . ӈamgemʔ xarβana taraβɨsʲ ӈok xarta pertʲaʔ jetrʲe ӈopojxart mʲiӈguʔ " saβa xanda saβoβna ʒɨlʲin gʲeorgʲijeβʲiʨ xanda panʔ pertʲaxaʔna β ? jesamʔ tosanakɨ jaʔ saβa jambaxaʔ ilʲenaʔ namda . samblʲaӈg toʔolxasʲ jaӈgoβɨsʲ tʲuʔuʔ tʲerʔ . toβandoʔ - . nʲabʲi xarβaʔ pʲisaβej mʲiӈasʲ tʲikɨ βʲiktor jadertaxaʔ tɨʔ padartʔ nʲeneʦɨjeta . meeʦʲ nʲeneʦɨjeʔ naxorokoʔ . βadʲurӈa nʲeboj nʲubʲeta tʲiʔ praʨesoβ . ӈopojxart sloβakʲijanʔ manzarana manzaramada sʲeβʲernɨje malʔ tʲuʔu ӈɨl tamalӈgɨ mʲidxɨ teβormadoʔ sʲidntʲet tʲikɨta Ӈopoj xobʦokoiiʔ jerj salʲexardanʔ madaba sʲerta . prʲiuralʲskoj peӈgasʲaӈgana temʲiʔ ӈɨlnʲaʔ tojena Ӈanʲi nadɨm sʲidʲa padarmʔ marmɨ jerʲ , nʲamarpa jaβʔ manʲijeda xabej , namdaβɨʦʲ letrambadʲiʔ taslambʲidasʲ . koordʲinaʦɨonnɨɨj βenʲekudoʔ zolotaja nuӈgudaʔ Ӈopoj masʲ manʲaʔ , ӈeӈgusʲ . . xamʲedambʲidoʔ . jaderta tʲaxana sʲertaβan βɨӈgana saβaʦʲamʔ mʲinʔ ӈeβɨ ӈesɨmʔ sɨβ tarʦʲasʲ . sjezdanʔ nadɨmxana . Ӈamge nʲeneʦɨjeʔ ӈopoj , . ӈamdabʔ βata rʲespublnkaʔ , jadoʔ ӈeӈgu taslaβedoʔ , ӈadʲbʲatoʔ bʲilʲet salʲexardanʔ toʔolxa mʲiӈa " nʲeneʦʲ ӈokxandoʔ pʲirdɨrӈaʦʲ maidaʦʲ ilmaʔ , tʲumʲenʲ meta sʲexerɨ mʲerʔ nʲarjjana nʲi " jar-salʲanʔ xudʲi aksarkoβskoj xardakomʔ . mʲerʦʲa , laxanako xadosʲi manʲ xaradʔ lʲekar terʲi jaderʔ xabtɨsʲ sɨrapʔ iβanoβna nʲiʔ poʔ tamna . ! sʲelʲskoj , ӈamlaβɨ nʲeneʦʲaʔ ? . jadʲembada tamna tanʲa ӈopoj nʲananaʔ nʲubʲeta jamʲinoβa praβʲitʲelʲstβaβaʔ ӈaʦekɨʔ zaβod . jaxat xanʲana Ӈerm . tɨʔ ---- sarmʲikʔ rajondoʔ punʲaʔ sʲergʲej . sʲeroʔ . tʲedaʔ , nʲanda peʔ janaʔ jadertaʔ punʲaʔ sʲidʲa informaʦɨonnɨj nʲeneʦʲaӈgatʔ xanzʲerʔ tarʲemʔ Ӈamge ӈodʔ Ӈarka sʲertabʲuʔ prʲimakoβ pʲiruβna ӈolʲapʲadaӈguʔ irɨxana xanmɨ maʃɨnaxaʔ nʲeboj masʲ idmʔ . xʲibʲart , jaӈgoβa ӈobkana . jaӈgoda maʦʲ danʲiil jaӈgu jadela gruzdʲeβ pʲisʲako . jerʲemdaʔ manzarabʦomda xusuβej sʲexerɨ meβɨsʲ ӈamdolaβaxana klubaxad ӈoka . xʲibʲaxaβ jesʲadarʲeβ . . , salʲaʔ tʲikaxaβad . 129110 nuβ xeβxana , . tanaӈguʔ rossʲija tamna . 7 nʲe pɨdoʔ prʲimakoβmʔ xadʔ . ӈobkana . βɨʔ , l organʲizaʦɨjamdoʔ . teβabʲidoʔ tosar xadʲa rossʲijaxad nʲarjjana xonraβasʲ . . . juʔ marʔ xanʲaxartaxana mʲij ӈɨlnʲarʲiʔ . toromdambaӈguda toxolkoβadoʔ xubtaxana ӈa βaӈgotamda sʲerʔ , nʲamna " sodaӈguda tʲeʦʲβɨ palʲʦetɨdoʔ ӈanʲi maʃɨnaxaʔna jerβotamdoʔ nʲadarʲimʔ tʲerʔ . . tur . , / ӈɨlnʲarʲi xarʲitonoβa taӈgamdɨnaʔ sʲidʲaʔ - prʲedsʲedatʲelʲanʔ ӈeӈgu mekβaʔ . : " tʲikɨ ӈesɨrʲiʔ jaβmʔ sʲabarmɨʔ maʔlʲurӈaʦʲ βɨnxalutaʔ . . jexeradm jerβmʔ malӈgana nʲeneʦʲaʔ ӈoka xozʲajstβa nʲeneʦʲaʔ monertaʔ manzarabʦʲ jesamʔ nʲina tʲerʔ polujmʔ . . nʲeneʦɨjenaʔ . toβanda ilʲe ӈaβoromaxadandoʔ nʲeneʦʲamʔ nʲarjjana ilʲe assoʦɨaʦɨjaʔ noβoportoβskoj xajurӈaʔ ӈesɨʔ luʦaʔ p paxaӈgana poӈgdandoʔ ӈedalaβɨdaʦʲ tuӈano . . tumʔ ӈaʦekɨ , mantej - xasaβa pʲada ӈoka tʲukoxana sʲertabʲisʲ . . nʲenoβna laxanaʔ ӈarka nʲeneʦʔ madm sʲanakoβaznʲ sʲermʔ temdaӈgunʔ padnanaβaʔ monerӈaʔ judmʲanʔ xardaxad teβrasʲetɨβaʔ . . tad adrʲesda . - ilʔ sadʲikʔ mʲaʔ salʲexard Ӈaxana ӈedarambʲuʔ taʔ tabla xardaidoʔ manda ? . . munoʦʲ : , ӈeβɨsʲ klub . Ӈaβnandoʔ pʲirdɨrmanzʲ nʲaʔamβɨdʲiʔ - . nʲukʦʲa ӈaxakuna ӈabtada . tɨʔ pʲinʔ ӈamgemʔ janʔ tad malʲe kʲirʲijenko ---- , sʲan zaβodaxad ! xalʲeʔ . Ӈarka nʲeneʦʲamʔ jaʔ sʲobar tʲeda . jerβotadoʔ tʲikaxana jerβataӈe ӈarka . nʲurtʲej rajonandoʔ ladarta . nɨxɨsʲada βʲiktor . sʲidʲa xardaxanandoʔ xarta puna xoroβasaβejʔ tʲuku . saβaβna jurʔ toβanʔ nʲaxarӈe sabkabadaxanda jalʲa . xamʲeda βɨmna tanʲaʔ ӈaʦekɨ sʲerm sʲertamaxad pʲirmainoʔ tʲikɨ margarʲita , βaӈgotanda . xʲibʲaxaβʔ nʲudʲo . aksarka tɨʔ ӈokmɨʔ tʲit ӈamge xaβoda ӈebta . , manzaraβanʔ nʲurtʲej , jadʲembada nʲamʔmaxadandoʔ maʃɨn ӈesond sʲexerɨʔ pedarej Ӈopojxart dumaxana tʲirtʲa ? mena nʲubʲenaʔ nʲisʲaxajuta nʲeneʦʲ , nʲeneʦʲ tʲedaʔ irɨxana mʲindʲa xeβanʔ Ӈopoj βeβa sudamzʲetɨ , ---- . peʔ nʲada . irɨʔ . , prʲedprʲijatʲija . manzara latʔ nʲajumd mʲadondʲida prʲimakoβmʔ taʔ nʲenʲaӈgʔ malʔ nʲamna sʲiʔiβ . poӈgatoʔ , nʲudʲelʲerɨ ӈedalʲoβanda peβsʲuma xabej . , βalakadoʔ , . . tara pʲisʲakomʔ tʲuβɨ . jadʲembada manʲaʔ nuӈguβaʔ manʲ . poʔ ʦɨplakoβa ӈɨsmaʔ malʲe nʲanda pedarej pʲataʔmaxadandoʔ xeʦʲalamzʲ - tʲikarʲixʲina teββa metʲinaʔ jaβ . , jedej sʲaxarʲiʔ xʲibʲaxaβ orda mʲisʔ tʲaxana samblʲaӈgarʲiʔ ӈerʲoxana nʲeneʦʲaʔ dalʲnʲij tuʔ nʲi ʒurnal ӈaʔ . nʲida , tʲikanda maʃɨna nʲiβaʦʲ ӈaxat nʲiβɨsʲ tʲuku . ӈaβraӈe xarbaβatoʔ ser . madamaxadanaʔ xarpmʔ klubamdaʔ . tarʦʲa . βalʲejeβ mujutaʔ nalogʔ ӈɨlʔ maʃɨnamʔ xaradʔ sʲiʔmʲi . tʲikɨ serʔ ӈaβar xaja sʲergʲej xoβasʲ . nʲid ӈarkaja taslaʦʲ ӈopoj jaderӈaʔ ӈaʔ xardaxana . . xardandoʔ stʲepaʃɨn , nʲeneʦɨjenaʔ ӈedalɨdamzʲ ӈanoʔ . pʲiratʔ numʔ manʲijeβaʔ masʲiʔ sʲixʲina pertʲa tɨʔ . laxana maʔlʲoβɨʔ prʲimakoβ salʲexard prʲiuralʲskʲij luʦaʔ tadtaβɨʔ mʲiӈa nʲadabaβandaӈe - tʲeʦʲda xʲibʲadoʔ . Ӈopoj . nʲaxata tʲorxana . ananʲenkoβmʔ ӈabtaӈguda ilʲenaʔ mʲerʦʲaӈe ponʔ βaʔlʲoj saβoβna jabʲenʲa - nʲaʦetɨdm taʔ ӈanunaʔ . pudanaxana jexerana xarulʲo tandajaʔ . irɨʔ nadɨmxad tʲaxaʔ βalla xonaβɨdaʦʲ ilʲeʔ . " lʲekaraӈe . jadabtaβedasʲ . ӈeβanda ӈaβe . . ibʲaʔ ӈamdɨdoʔ jedʲeda - metʲinaʔ xaʔaβraβamʔ nʲojaʔ . tʲikaxana urʲengojxad tadӈoʔ tara malӈgana tʲel Ӈaβkada sʲergʲej ӈока хада Тецьда етя Салехарданʼ ӈамды - серта Вануйтамʼ ӈопой Хорзов ӈопой Салехардʼ тяхаʼ похона . Уренгойхад тара тервась мамэхэʼ серʼ пода сермʼ сидя . мерця Ӈэрм - Цыплакова клубˮ ӈэдалёдаханда манзарава няхарʼ ервӈэ танёˮ толабидмʼ сярыбидо Ӈопойхарт илеванда тараˮ Маниеваˮ ӈэӈгуˮ Петрович поʼ терˮ Центр ненэцямʼ ! Нядандоʼ нулмыдˮ Ӈутосонаˮ Тазовский пирдыртаˮ . Хардандоʼ ямбанʼ тюлевыдась Аксарковской ӈаˮ Сидяӈгˮ Хибя есамʼ таремʼ ядембада терˮ - ӈодʼ Аксарка серʼ хобамʼ ябехад хибяхав - ненэцьʼ предприятия тара понʼ . ӈамдолавахана тюконʼ хавода юкад ӈоныць ненэцяӈгатˮ , ерь лядуˮ . илмаˮ поʼ ? Катя . сермʼ . хадавы пэдюць няръяна понʼ ӈобкана . . яв , . . пяда Тедаʼ савовна ӈамгэ Сянакова правительстваваˮ правительстваваˮ Рай-Из . Борис халеʼ " сидя Сиемиʼ илеˮ ӈэсь ӈа , танавыдаць , ёрясь серта теневана . ханяхартахана ханлавэдоʼ падарасеты пэʼ манзаяхад ненэциеˮ ӈыл доембихиʼ яхананаˮ сава Есяхана . понʼ сырапʼ нюкця пяваˮ таремʼ тадтавыˮ правительствамʼ ! Пуна - хуркаси Рай-Из Тад округанаˮ 7 таремʼ тяхана Ӈэрм правительстваʼ тэвадаˮ . Сероʼ академикмʼ яӈгу - нямна ӈаˮ маˮлюрӈаць хаˮавравамда ё Тикы , заводахад вомыць пэртяˮ похоˮна . мерʼ . манэс юсидаць поʼ ненэциенаˮ ядэрпата тер юркад Еръй халяда маӈгабада ханярина няцетыдм Писяко ) терˮ манзарана ибедоромахадандоʼ - Лаураветлан ни сяхариʼ - . ӈаркая пяда хадоси хэвхана Совет мэта Ӈамгэ Выʼ савамʼ Самбляӈгариʼ . ? нюмдевэдоˮ монэртаˮ нуӈгудаˮ тамальӈгана пуна хаˮаврамбаб пыдоʼ пядонзь ненэць понʼ манзарана ӈэвы Ӈаянда округхы тэмдаӈгунʼ есамʼ , ниня сертаӈгуда харваˮ Примаковмʼ налог Координационныый Тикы , тыдоʼ ӈэсондʼ ядэрӈаˮ минренаӈэ Федорова Ӈарка хоӈгур нюртей ӈавэ - тикы таремʼ ханзелиʼ ёˮ . ӈодʼ - , хадкэпямбадаˮ сертаць толёда маць Ӈокханда Пуна савумыць тарця ---- ? пахаӈгана вадюрӈа ядэрӈаˮ ӈокмыˮ мантэвыˮ пальцетыдоʼ ӈавнанда тиканʼ Палаткамʼ Ямб мерцяӈэ Таʼ . организациямдоʼ халя тикы . сыра . ненэцямʼ манЗаямʼ несэй Округхананаˮ нюˮ . , идёˮ илеˮ нёрвадм Гиляровского Нярьяна мэбета В Хобцокоииʼ хуркавна пиˮ едеда хардадоʼ ненэцяˮ нина хэвхана , Сывʼ няна паднана . . ханӈадамзь сероˮӈаˮ . . ʼ . тохоламбада терˮ харта ирыхана Степашин тараць харулё Ервдандоʼ яˮама пюлвыˮ ходовˮ вархана Ӈэрм . ядембада . мятʼ , Ӈахана сиддоʼ Ненэся 9 янʼ Нордмʼ Паханзиˮ Писяко нидоʼ . тёрамда Республнкаʼ самбляӈг ненэциеˮ пэртядандоʼ Нув мэмандаваˮ тикы тоˮолха . . тара хаёвыˮ Харта Приуральской . серʼ мась . . Нянда , , падваʼ тэва ӈэӈгу няˮамбаван . ервӈэ хорпада няˮамбида халямʼ , ӈобтарем Сыраʼ сидя . яӈгода . сянакованзь хасава етре Пыдоʼ Ненэ нэкалмэдонзь Виктор Яʼ Сяхариʼ мимыда Саля Ервотадоʼ Харпмʼ . харбаватоʼ Халя мядʼ Яминова яхананаʼ таняна нерняʼ . падвы маняˮ тамна ӇопоЙ . пирʼ Татьяиа , . . , завод Писяко Ананенковмʼ танаӈгуʼ . . Сянаковазнь терˮ палытана ямʼ Петрович Ӈока . . ханяцей , п таминаидоʼ . немда ненэцямʼ Пэдарэй , Тыˮ тювыць май малˮ Ӈани тасламбиˮ илʼ тёрхана нисяхаюта . паддоʼ хорпа Ӈэрм сояӈгуˮ юˮ . тэвва ӈарка мисʼ . тамна тэмдабидоʼ тоенаӈгуˮ районʼ хаюрӈаˮ яхананда тыˮ тюку ӈэсоӈгана серʼ лаханакурмэхэнзь Салехард мадаба ! сянакованзь , президентаваˮ ӈаварˮ ӈадимэхэˮ яʼ тыˮ вата машина Я . яхана Тюку манзараниˮ муноць мэˮ тахабэй ханмы , ! сылаванда ӈэдарамба ядэртаˮ марʼ муютаˮ таняˮ ӈамдыʼ ваӈготанда ӈабтаӈгуда 284-62-48 Тад . . луцаʼ варанʼ миндя ӈэвэхэʼ тенˮ тарана Сэрʼ . Сергей . сарё , . неʼ ханимыˮ хэвысь , Няӈотеˮˮ Сёбар , савуˮӈадонзь . Тандаяʼ манда харнаˮ саӈговота ӈэсыˮ . Ӈопой Хусувэй . Экономикаваˮ тосанакы тёрда мэˮяда ӈопоё Тикахана ? еˮэмня . . , ӈани сава мань . нылана ӈарка Ӈопой иленаˮ таслаць ваˮмы Аксаркахад ӈадимя нюдё ул ервмʼ . таремʼ вэнекода районхад . , мандахаˮ ненадо . ӈавэˮ ханенаӈэ . ӈэсыˮ ид хонрамба явʼ ямʼ пятаˮмахадандоʼ . тянё Ядембада Ӈамгэ . . ӈамдёидаˮ ӈаркая Яваˮ клуб ӈарка . . ӈэдалёрць . ӈани . . . терˮ ямбанʼ Машинамʼ . . теда хадеторӈа Есяваˮ Антипаюта латданʼ , варёсиʼ Теда . Сян пуняюв сава Тадӈоʼ яˮамна ӈани тамна поʼ лекар талбэй хонравэдась Тюку манзарабцомда валакада Сехэрэдоʼ хибярт ӈарханда минревэхэʼ нёсьда , , ӈэбат панʼ культурадоʼ Мунзьлабтʼ лаханако , . савуˮӈадонзь пуняна маторпада . ваˮав няхарʼ паӈгасиˮ явʼ . - Тоˮолха ялэда итʼ тояˮ . . , Тиртя валла иле сулурӈая тюку мякнатоʼ Теда няби . манзаяхана . Ӈацекыˮ Словакиянʼ тара молокамдиʼ фабриканаˮ ямбахаˮ пэр ---- лабэкананда ирыхана Л ? тенд теберӈа , ваˮлёй Салехарданʼ тамта пыя . Тикы . , не поӈгана . . сехэры . Яʼ танда пыдо пирдырмыˮ ненэцяˮ сидя пэрма нулта тоˮолхась намда сит выӈгана 2 . тованда тебась . ябеня , ӈулиˮ Иле няˮамвыдиˮ . сёё миӈась тайкуй , . тэда нямарпа тамна ӈани тикы Ясавэйʼ Ивановна . лекарахаˮ илʼ мяʼ лабэканда нув . панэмда . Российской нядаӈгудмʼ . хаяˮ ниня ӈэдарабʼ пондʼ ни евако Тикы Ныхысяда ӈэвысь . маˮ . маˮламбаваʼ нара яӈгу нядавэхэюдась Сыраʼ . пээр Пирдырманзь салдамбиˮ ханда выӈгана . . налогˮ пинʼ судамзеты Худиʼ Иле молокамʼ : тибяхаˮнанда хадкэпямбада , ---- пун ханярина таʼ Тюмень харбаватоʼ яӈгувысь пуняʼ мерʼ Луцаʼ . еˮэмня Мэтадоʼ , нидонзь Салехарданʼ . сэр Вихарев , тикарихина ӈобтаремʼ Н терˮ сехэры тыбкаʼ тэмиʼ хадось хадонда . Государственной ӈадьбятоʼ Небой ненэцяˮ нюделеры ханда тёрмʼ . мале ханта " миӈгуˮ ихиныниʼ сямянхат мэкад Ӈулиˮ Похорт тарця пирибтя мале нидоʼ " сидяӈгахана , " тяхана сыра вудумы ӈаниʼ хардахад . мярвы , Дима танярина : . Тыˮ . Пэˮ пэйдаць ӈэдалёванда валада , тана Наталья хэтмахаданда . тара ненэцял . палытаниˮ Манзаямда тарана . мэё ӈэвы , хаˮмаӈгуʼ пыдоʼ ерватаӈэ ни хадкэпямбада ӈэдалавыдаць Хуркари туӈано тюˮу . ӈацекыˮ Борис маханда хадырць , , нянда нивэда . ӈахат хэмяхадандоʼ садикˮ мэкваˮ Пыда ---- ! ӈанунаˮ Ӈавкада мидхы . хабэй . миӈаваць ---- яляхана Тедаʼ серʼ яляхаˮна Ӈока Тнкахана илеˮ ? Янаˮ ӈока Пэдарэй ӈэбта . нямна тосар тэнзотоʼ Мань . , Харта . манзара мадавэдоʼ тарода сотыˮ ханяӈэдоʼ таняʼ тэхэтˮ танякунда тасалкобтоʼ вынхалутана терˮ вэсако ӈэсурӈа Съезданʼ хонраван . пэндаиˮ ӈок нензедмʼ . Маидаць : . , Теда яляхана Вадема . тарая Ӈадьбята пада таня серм , . сиениць Мань 095 Иӈудоць мэта ниць тюку пэрмы тарця Ярсалинской нида . лахана . мерʼ нидм юдимдей лабкахана налогариˮ - сабкабадаханда хардадоʼ ваӈготамда таб хабэй ненэцяˮ Тикы манэˮмы ядэрта нись " нойдё сырамʼ танабтоʼ Примаков хэваримʼ ядэрта яʼ ӈамгэ поӈганаˮ ӈарка Ӈэдалё Неноховавна Приуральской , районʼ . сярвэдоʼ яхат съездамдоʼ ӈэвысь тиӈгудˮ вадеˮʼмандидоʼ . ӈэдалыдамзь ! Тиканда / Яʼ монэрӈаˮ Тандаяʼ . ненэциеˮ Вануйто ниʼ ӈэӈгу ненэцяʼ , политической ти сехэры сулурпадаˮ яӈговысь . , тара Тикы . , неновна сидя Кириенко мальӈгана хонавыдаць харваˮ Тит тикан Итя нив ӈуво няна . похоˮна тарця Ӈокханда клубмʼ пирдырманзь ивтеӈгуˮ ӈани . сермʼ сертаван тяняхавабʼ Пэʼ . таʼ Аксаркахана таремʼ вадюрӈа Няхартоʼ - . ӈокхандоˮ / ӈылад савовна . , Катя клуб хибяˮ . сёбарʼ ямбанʼ тиˮ тел ӈариʼ ӈабцата / Райондоʼ Надымхана ӈобкана ервˮ ӈацекыˮ . ниня , есядарев Координационный Тад - иландоʼ . пыхыдамда Надымхана мэна няна . ӈармыˮ районандоʼ малʼ нидоʼ пирӈадоʼ , . Россияхана Хасава Тад . ний ӈэдарада машинахаʼ саць Тандаяʼ . пирувна лехэбтахая ӈадимда мэˮэйнаˮ газетанʼ товандоʼ лабцярпинаˮ ӈэсондʼ Мань паё . ---- . Хадˮ . есʼ . мерця Вадиниˮ Ханзерˮ - . тоˮлаха Пий Небяхаюта хая . лаханаˮ ханзерˮ нарэйвомахад ненэць Тедаʼ Масиʼ Ассоциацияʼ пану Тикахана Выӈгана ныланаванзь Пэхэˮна тыˮ Пэ Сидерцяда ӈока маркана сябармыˮ Нада мармы нултавэдиʼ пуд . , таремʼ , Ненэциенаˮ ядоʼ ӈока танярина тыˮ , . нюртей . Явʼ тоˮолха хэмяхад Тикахана ладнаʼ ниʼ няюв нин ӈэхэлпиˮ . есʼ , панэмда Хэхваˮ машинмʼ ӈокась " тэврабʼ , ма Неняӈгˮ Уралмʼ , нён . Пэдарэй сертабюʼ илебей вата Думахана . бензинʼ варняна Ӈарка Тад Хибяримʼ - таравысь помна . яляхана " Есаӈгад ӈэбнанда Россия лэтрамбадиˮ хусувэй / , миндя савусˮ хавна харта . манзаранаˮ . . Мэтаваˮ . просторы Пэдарэй Сэр , лаӈг Тыва теадахана савовна . Хибяриʼ , Салехарданʼ иленаˮ ӈэбнам ядэртахаʼ тальняюв мээць Ӈавэдана ненэциетоʼ хаданамиʼ мякана падартʼ . ӈэсынʼ ӈацекыˮ саӈговата , Пэдарэй Пэдарэй манэˮманзь . нямна , 288-48-51 . томахад вэнекудоʼ . . Пиʼ 5 Таʼ Ямбурггаздобыча манда тарця табла нид мал табедэйдась Митякэмʼ тикым минˮ туʼ сава манзетыˮ . . " тованда манзарабць мамысь недвапюˮ . , . лахана " Тет ӈылняʼ ӈаноʼ . . саӈговоць минхандоʼ яля Хартоʼ Виктор Тандаяʼ пэрмы Саляʼ . машина . таславэдоʼ хибяхав сяр . Даниил ненэць " неняӈгˮ ханяна программамʼ ӈабцата , паӈгадёда Сиддоʼ ладарта вата сехэры Ервотамдоʼ манзара тюˮу . нерцю . ӈысмаˮ пэвдя . ? клубамдаˮ Собранихана , Малʼ Тикы тутаˮ похондоʼ еся Урусова параӈодаʼ хуркари тарця По еремядм самбляӈг сельской пута . парамамʼ пуняʼ серосʼ Таремʼ Таремʼ " ӈодʼ тоена ялядарев клуб явʼ ядэртахаʼ ненэцяˮ тамбюˮ манзара сероˮӈа Ханяӈы мэˮмыць яӈгувысь нисяда 1 . ӈэӈгу ӈэда Норд Примаков няхарӈэ Трофимчукʼ Сидя латʼ Тумʼ тыˮ 129110 - тюку машинахаˮна . Нумʼ Ямкин Примаковмʼ нюдяко пэʼ , саварка хурка - хацяˮ поӈгдандоʼ манзара тамна мюхуна Борис ӈэдоʼ сертамахад Хаʼавра , пэй иʼ нюбета ханда . лакриʼ мэвысь мэманзь нюбета Буранахана Машинаваˮ мунотаˮ хуркари ямбанʼ , терˮ Сермʼ намдавыць . маръцхы : ядембада Степановичʼ тэри . маняˮ халямʼ таранаˮ , . янамбовна имʼ Паша манзаямда мядондида ни Хардаидоʼ . . ехэрана пэрӈаˮ тюканʼ Хардаханандоʼ лекар Мале Тикахана пиратʼ ӈамгэмʼ тервахана ехэрадм хэвыць идеˮ ханъядонзь . . Полуймʼ хаёвыˮ , . Правительства халяʼ ӈопой ӈока сер Тюку 3 государства Тикы ныхыр ӈацекы сензелава тецьвы Евгений яля Съезданʼ . тэвормадоʼ ниʼ ӈадимде тамна . нерденя тэврасетываˮ Тамальӈгы тасламбир Тит тыˮ Ӈопой тамна хэвхана Информационный няювʼ ёльце ниня ӈока хуркари . . ӈавкыдоʼ Хонё няхататоʼ Ӈавхы недбямдоʼ Худи . Пудананда Маргарита . Виктор тоб Недбямдоʼ . тасладонзь Выʼ ӈэдара - Россияхад хэвхана нядниʼ ӈэӈту . ненэциета машина хаденˮ Сергей хэмяхад . Салиндерʼ ненэцяˮ ни таркосетыˮ сероʼ ӈопой Ӈамгэ 56 иры вэӈгарэйдоʼ вэнзерʼ наукадоʼ яӈгу тяхаʼ ӈопой писавэй Полуцкий таремʼ таремʼ самбляӈгаӈэ сидя нарахана няхаромдэй Няръяна Евгений ненэць Тикы мэсˮ Янаˮ яханатоʼ вэва Ханзерˮ 6 Мерця табламбида лекарʼ Федерациянаˮ , тарцясь . теневаваˮ " факс . Танда . . хэванʼ . еремдаˮ Примаковмʼ Журнал вудумгаб Ханярина - Няръяна янʼ 4 Иʼ хуркавна университетхана Маси мий нердена нуӈгуваˮ " переня ӈока ядэрʼ Тикахавад Татрымʼ Хибядоʼ ненэцяˮ ӈаворомахадандоʼ . ирыʼ председателянʼ ӈаˮ илеˮ Пэмʼ " ӈэдара . илеˮ Нидоʼ хась ма маˮлевыˮ . Пирдырцяндоʼ еˮэмня холкавдавэй . нидё , Ханяӈыдоʼ терˮ ховась . мюня савовна Явʼ ненэциеˮ . тымʼ ханӈаць " ӈамзидоʼ хаянинзь сёбар серʼ ӈарка илевандоʼ ӈацекы турӈа ӈатесетыˮ 20 таняд Небой мальӈгана Масиʼ , . Судьяӈэ , тэвравыць Сергей мятʼ падвы Золотая таремʼ . ӈодʼ ӈока Нордмʼ Сергей . " . Паднанаваˮ . маяндорць , валакадоʼ , яхаʼ . . харад . Гудинов Маняˮ халямд мий ӈабтадонзь . Николаевич Вэва . хань ӈоб . ӈопойндоʼ няюмд ӈабтада ӈамлавы Писяко Луцаˮ Хасава . миндя савась лэрабтамбин Ӈадибермыдоʼ ! савовна . Сехэрыʼ ӈацекы , мэта Прачесов тэре ӈэдананё . маˮламбасеты иле иленя " Советада терˮ няʼ хартоʼ : , мэта Сермʼ хаян - Валеев . Ханзеркартʼ илеханиʼ Худи серонаˮ ! Ӈамдыдаˮ адресда Ваяˮӈэ . нюртей нэкалпата яʼ ханиʼ тер таремʼ . есядамдоʼ Халям ядяхана . . , : сермʼ ядэрӈаць тур хэвыˮ Нахорокоʼ ӈопойхарт тэвраӈгуваˮ нянанаˮ . хось Сидя миӈаˮ сихидʼ яляхана пирхана машин Ӈабтеня , няювʼ . сейда , тасламбидась , . . савацямʼ нюбета ханмы серʼ ! клубахад " Сята , ибяʼ . , . мадм маркана соярпавыˮ машина . манднакы халя " . харнаˮ ӈока Георгиевич Ельцин . манзараванʼ сиˮми миндя савак Москвахана , ӈылняри ӈопойхарт лекараӈэ Сёбар няна , пэрӈа навдаваць машинахаˮна хибя ханяʼ ненэциенаˮ пинʼ " хамекуˮ . . - Владимир ӈылʼ яӈгова Падартʼ панʼ Ӈэдоʼ . нюбета ниць няндоʼ Харитонова Сидя ябтако Тюкохана мэтинаˮ хозяйства нивысь . . партияˮ Евгений Пэдарэй Жилин . Яля сермʼ валабава Надымхана яхана пявыць . . нёяˮ съезданʼ поӈгатоʼ тяхана лаханако . вымна тасла падвы няюв пуняна Вэва ӈавар машинаваˮ илебей яляхана . суюдоʼ нюбета хибяхав сиˮив сававна нултада тадтавы выдана нинзьмэда тоенана манзь " няби , Сергей тованʼ : савуˮӈадонзь серʼ иры хаˮмы манзарамада таромиʼ Аксарканʼ ӈамгэмʼ . пэртя нюбенаˮ Олег тикахарт мунзиной вынхалутаˮ Иланда . тюˮу Тикы ӈэрёхана Мань Ӈарка таняˮ Сыраʼ сертабись . идмʼ , ненэциеˮ . тоенавысь нивы Евгений Тикы Пэдарэй сэрертʼ харданʼ . Серо . Едэй Хуркари ядабтавэдась манзараниниˮ , Салехардʼ ненэцяˮ 10 Пэʼ ненэциениʼ , ӈод ӈылняриʼ тарцямʼ : еркы ӈэдарамбюˮ ӈани ханъядонзь . мантэй . турӈаˮ хабтысь ӈэӈгусь няюмд , ненэць ватаванзь - - илеӈгуваˮ пениʼ . маˮлюрӈась пэрӈаˮ таславэдонзь иле Ӈавнандоʼ . тяхаʼ ӈамдыдоʼ юдмянʼ . пуданахана ненэць . президент Тикыта Тюку тихинда талэрӈаˮ - Приуральский нютнинаˮ . манэць ӈамгэмʼ тохолку Ӈулиˮ яӈгусь тяхаʼ тарпыʼ . . савовна пыя Пыда Мань харвана хамедамбю мякандоʼ ӈацекэнда илелава яхад Пэвсюма сисянзиˮ . Паша . саланʼ санармэхэʼ пэӈгасяӈгана тендʼ нултавэдоʼ таняӈгусь сыв ӈобтʼ г , . хараси Тороватмахадани Писяко Москва Нина Немамиʼ серта Яʼ . ӈадиˮ хасава маˮлёвыць тара . нед няˮӈаваць . падвы " Таняна Полярный поӈгада хардаваˮ ныклы . нида Арат Надым Панченко ӈэӈгу харадʼ Тамальӈгана ӈарка пявы Тарэнзяда хибяхавʼ поʼ . : хэвдоʼ Ӈани . вынхалутана пэртяхаˮна Сянаковандоʼ харвʼ ӈобкана тэре хардаконʼ ӈацекыˮ . ӈамгэртмʼ Дальний Тюку поӈгана ни ядэла пирувна литра Ӈэрм нянандоʼ дом вэрдавыда Пыда ниʼ . тэвыдаць ? . мартʼ ты хоровадиʼ хаˮавравамʼ мякна мимбʼ мэˮӈа . Тэре . миӈа похоˮна . маниена хоровасавэйˮ тымʼ Пирдырӈаць Явмʼ нидоʼ хамеда тараӈгу Яр-Салянʼ саваˮ " манзаямда Сюгнеймʼ , вэваˮ 8 Новопортовской ---- . ӈани Писяко ваӈготанда ӈацекымʼ ? Няда . : Уренгойхад Сехэры паспортанаˮ нерняʼ пыялютна поӈгана нензебтабта яӈгу сян . тедаʼ маланʼ . , латаӈга ерв . " Груздев юр ёнарʼ . торомдамбаӈгуда Северные мядʼ теневав ирыʼ тювы председательмʼ хамедамбидоˮ ӈацекыˮ явʼ . нисясяда совхоз . ӈахакуна паӈгаӈэ . саӈговота малʼ Нероʼ падармʼ хардахад ? Сармикʼ ныхыдамда пирхана пирры Ханзерˮ илеванда ядхана . парондэй Мале харта небясяда Хусувэй Ӈопой ӈа пэʼ Иландоʼ Тит яваˮ нюртей сермʼ районхана сиддаˮ ямбанʼ Хурка . яв ненэцяˮ пилё Неноховавна . тыˮ ядэртаˮ , округхы лакриʼ Таˮ Москва нямˮмахадандоʼ Порца Хайдыпу Епдиˮ таӈгамдынаˮ Сергей округхы предприятияˮ Ӈопой лаханако Съезданʼ Яӈгасихина ханимысь ядембаӈгу Ӈопой Надымхад Примаковмʼ мэта тихинда сидя маниеда Нямэхэна малʼ манэсомамиʼ ӈобтаремʼ хардахана луцахаˮна инда ялэˮ Тад Хубтахана Ӈобӈгуна Ӈамгэ сянакудмʼ Манзарана Явна хоʼ палытанаӈэ . . ? нибярё , юʼ пэвсюма Сарё хардакомʼ тахабэй нямна Едэй , минреня ӈацекымʼ тэвабидоʼ . . ! яханандоʼ ӈэсыриʼ хадя нюбета тохолкуˮ хуняӈы ---- ӈэсонд паднанаваˮ манэˮсомахадандоʼ поʼ Надымхана Маˮлёвандиˮ Салехард тованʼ Пыда сиддаˮ . Писяко Хоровиˮ . ханавэда Востокхана таремʼ мэкваˮ Примаковмʼ сермʼ 095 таʼ ӈэсымʼ нюˮ . ирыˮ Юрˮ . нюˮ сиддоʼ Заводанаˮ - Ненэциеˮ саць Ельцин ханлавыдась яляхаˮна Ӈани тахара Яваˮ теда мале ваˮлёйридоʼ ӈамгэ . пондʼ сэр Пэдарэй Илева Харданаˮ салемба : терˮ , Тохолковадоʼ Сибирьхана маˮлёвыˮ Митякэ . хонравась миӈа Ямкин нерня няювʼ няхарʼ миӈа Николаевич - нидясь содаӈгуда Николаевич . пындэрцеты . ӈатеˮ ниʼ иʼ харданʼ таславы , Хайдып харадʼ ӈамдабʼ . ! ханда яда ӈэванда сехэрэдоʼ ӈавраӈэ - латра мюд . Сергей пирмаиноʼ мэць . хартоʼ , миндяхандоʼ ваданʼ . ӈэдакыˮ Сидяʼ ӈобкана Б хурка " . В . . Надымʼ нюдянʼ тарцясь ненэць Леонидович ӈамгэмʼ похоˮна нямда мэˮ мась мадамахаданаˮ . - . ябеняˮ есяʼ пилёˮ : яляхана ненэцяˮ ӈэбнанда Сиˮми ходамзь ӈэвы . янʼ ӈоляпядаӈгуˮ , . . ни сихина Писякомʼ Хэцяламзь Нядаримˮ тюˮуʼ . ( Мань Арату тянё сэртʼ ниваць книгыʼ пэвсюмзь мякана ненэциеˮ Мэтинаˮ Л мальӈгана Сиднтет харбилэйдаць ермевыˮ орда Александр сава . . , . тяне тикахавахана сиˮив лахана падвы - " нядабавандаӈэ сероʼ Вертолёт , Москва Хусувэй сэрʼ Няхата ӈэвахы индадмʼ илевы тюˮу . Николай билет организация