0
m. jaroj Ӈamge pʲirkana xojʔ tʲaxad sʲudbʲa βesako ӈadʲimʲa, majmba masʲi: sʲudbʲa βesako ӈemda ӈanʲi malʲada. xanakoda tamna manzadaβan nʲi xarβaʔ, sʲan manzʲetɨ: "jomboj xanʲeӈgeʦʲa, xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ!". salʲikaxad jombomʔ xaβrada. marʦʲanda nʲi moda, mʲakanda jalj. - irʲike! xanakojamʲiʔ xarta tarʦʲa ӈesʲetɨ. jetʔ, nʲabʲi ӈemdʔ ӈanʲi malʲaӈgodaker. tʲedaxaβ masʲi jedejko xandan. βadababtoʔ. pudana poxoʔna fʲermandoʔ jerβotaӈe nadʲeʒda lɨkoβa manzara. Ӈaβnanda itʲa Ӈabtʲenʲa jaβʔ βarxana tɨʔ pertʲaxanaʔ tɨʔ lʲekaraӈe ponʔ manzarasʲ. xusuβej manzajam nʲirӈada. pɨda tarʲemʔ laxana: n. okotettoʔ padβɨ nʲenoxoβaβna xanʲesejdoʔ jaʔ nʲaʔ teβramba lɨdabtaraӈgaʔ. xanʲaӈexena mʲerʲeta "buranado" taxaӈgaʔ. sʲudbʲa βesako ӈudamda malʲa, masʲi: jaβaʔ letambaxaβaʔ - tʲeda βesakoʔ ӈedakɨ? - manʲzʲaβ tʲenʲeβana nʲamʲiʔ saʦʲ ӈoka. xanʲaӈɨdoʔ manzara nʲa mɨnʲiʔ. tamna tʲaxa nʲudʲo tʲenʲeβadm. pʲadoʔ. jerj ӈesɨdoʔ pʲako pur jaxaʔ jonexanaʔ ilʲesʲetɨʔ. xoj sʲumbaxad xamorta jaxakoʔ salʲa mʲerʔ taӈoβorӈaʔ. sʲenasʲada jaxana nʲerdʲenʲa sujudoʔ ӈadʲimzʲetɨʔ. - pɨdar nʲuml ӈamge? - Ӈaβranda malʲejβaʦʲ, βɨӈgɨ jaxanʲiʔ mʲusʲeltɨβʔ. tanʲakuj jamʲiʔ ӈoto ӈodʔ saβa, - putʲi serotetto janambakoβna tarʲemʔ ma. Ӈamgeda ӈeβna, xanako manzadaβan nʲiʔ xarβaʔ. ib manzʲetɨ: nʲeβxɨ ilandoʔ Ӈadʲi nʲeneʦɨjeʔ ilʔ - ta, tʲukoxoβ mekad! kale! Ӈudaxananʲi tadʔ tɨraxalpanʲi, xurka ӈeӈgobta? nosʲidoʔ xardɨӈaʔ ---- puroβskoj rajonxɨ "βʲerxnʲe-puroβskoj" soβxozʔ tɨʔ pertʲita nuβ narejma sʲerʔ ӈaxakudtɨtoʔnʲisʲelaβa joʔ nʲaku Ӈobʔ ӈamgexertʔ jaӈgu. - nara sʲit saβaβna jadabtaja. tɨdʔ sʲenz ӈejaʔ. nʲeneʦɨjedʔ nʲojaʔ xaӈgurʔ. jalʲand seβ ӈob ӈeβand nʲinʲa sʲuraja! numd nʲara parʦʲnʲeja, - lakambojta putʲinʔ sʲejxad mʲindʲa βadʲiʔ xetadmʔ. sʲudbʲa βesako ӈaʦekedrʲeβʔ terʲe xajrɨrӈa. xarta ikamda malʲada. taʔ xa. lambʲeta talβan xarβasʲetɨβaʔ, tarʲemʔ nʲiʔ jerʲemsʲetu. xadoβaʔ sʲurtʲembarʲi jalʲaβaʔ xesʲetɨ. jombo xadanda nʲaʔ nʲeroʔ jaxakoʔ xeβxana ilʲeӈaxaʔ, xalʲamʔ perӈaxaʔ. Ӈuʦʲa mʲadʲikondʲiʔ mʲunʲa taӈodʲiʔ, sɨrʲedʲiʔ madabʲixʲiʔ. nʲaʔ tundʲiʔ pʲaӈe meβan xarβaβedʲiʔ. Ӈamge jelʲʦʲaӈgana muzʲej xaradaӈe taslaβedʲiʔ. sʲaӈok nɨxɨmʔ xajeβekexeʔ. tʲikɨ saβa sʲer nʲajuβ muzʲejxana tarana ӈamgerʲidʲi teβamaxadandʲi, xardandʲiʔ mʲujmʔsulurmedʲiʔ. muzʲejndʲiʔ mʲujmʔ nʲenejβana saβoβna sʲertaβedʲiʔ. juʔ zaldaʔ. muzʲejanʔ tʲub tamʲindo tɨʔ mʲadondʲiʔ jadabtambʲiʔ. xurkarʲi ӈamgerʲi nʲeneʦʲ maneta. xanʲenʲiʔ ilmʔ, tɨʔ pertʲaʔ xanzʲerʔ manzaraʔ, ilʲeʔ, seβxana ӈadʲada toʔolaxaʔ. tanʲana ilʲenʲa nʲeneʦʲaʔ ӈamge toʔolxa panɨ memamdoʔ ӈanʲi maneʔ lamtambʲidoʔ. nʲeβxɨ ӈamgerʲiʔ: xɨdʲaʔ, xaβopʲaʔ, loӈgejʔ, mesʲarʔ purʦɨ jaknaʔ. jelʲena ilʲjinʲiʨna xarta padtaβɨ kartʲinɨda ӈanʲi manelabtambʲida. - manʲ nɨlanadamzʲ. xurkaβna ӈodʔ xanʲiʔ sʲinʔ junʔ turӈaʔ. sɨra jolʲʦe jorʲa ӈeβɨ. sabʲe saβaβna tɨnaʔ nʲiβɨ xadɨrʔ. jaβmʔ sʲatanʲajuβ madaʔmaxadandoʔ nʲeneʦʲaӈgʔ teβorӈadamzʲ. Ӈanʲi poxoʔ maneʦʲ. tɨnaʔ xeβdoʔ jabtaʦʲ. inʲi jaderobʦoxana naraʔ ӈamgemʲanxaβ xaӈguʔ. - irʲikeʔ, xanakonʲi nʲibta xarβaʔ βatoda tarʦʲa: nʲabʲi ӈudamdʔ malʲaӈgun. tʲuʔu tanamaxadanda, irʲidaʔ xanako nʲi ӈamdɨ. Ӈamdβanda sʲerʔ xanakomʔ taxabtada. sʲudbʲa βesako ӈopoj manzʲetɨ: - pʲiruβnandoʔ tesaβejʔ. - tʲuku xardaxana tʲenʲeβana nʲidʔ xojad? tʲuku b. n. ʒɨlʲinʔ tadtaβɨ sʲidʲaӈgaxana manʲijenaxajuta sʲatanʲaӈejumʔ je. i. tɨlʲikoβa. xeβxeda sʲita nʲadabadada je. talʲigʲina. - βɨӈgana ӈaβxɨ poxoʔ tasla, xurka? - tʲuku sɨramʔ xanzʲer madasaraʔ? ---- tʲikɨ xanakoxoβ ӈobʔ ӈopoj jaxanaʔ xasʲena. sʲudbʲa jedejkoβanʔ xarβajenakɨ, nʲabʲi ӈudamda ӈanʲi malʲada. - jomboj xanʲeӈgeʦʲa, xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ! laxanakonʲi taʔ βalakada. manʲaʔ mʲusʲebanaʔ xelʲiʔ janʔ nʲiβaʔ ӈesosʲetuʔ. Ӈulʲiʔ saβaβna jamʔ manesartar. teraβerʲi jamʔ pʲurtan. sʲanatʔ xunat jadbata ӈodʔ, nʲeranda nʲana posaβaʔ salʲikmʔ xo. tadʔ taparmanda, ӈeda tada. jombo ixʲinanda masʲi: ---- xɨsʲkɨtʲ-pɨrʲkɨtʲ tambʲiruβnanda manzajamda xarβobtada, ilanda jambanʔ pertʲa manzajadandaʔ xaja. juʔ sʲidntʲet po xemʲad tʲikɨ kabʲinʲetamda muzʲejӈe sʲertadaʔ. tʲeda muzʲejndaʔ xarad, ӈaβnanda 1949 poxona ʃkola jeʔejӈe mʲiβɨ xarad. Ӈoka poʔ xemʲaxad muzʲejӈe sʲertaβedoʔ. jelʲena ilʲjinʲiʨna tʲikɨ xaradmʔ temdaβeda. βesakonda tʲikɨ xardarʲi ilʲe xai. nʲanʲ mʲata makoda sʲiβnʲa jakeda palӈe ӈadʲibʲerӈa. - Ӈaʦekɨʔ ӈarβomaxadandoʔ xartoʔ βadamdoʔ, ilandoʔ pʲurӈadoʔ? - xart ӈamgekoʦʲamd taj mʲitan. teβaʔ jaӈgodasʲ - xaӈguβaʦʲ. jamalʲskojʔ soβxozʔ ӈai manzara pemaxandandaʔ sʲeӈgnosʲiʔ βadabʲi. Ӈanʲi soβxoz nʲaxata maneʦʲ saʦʲ xubta. tʲeʦʲdʲa tojena tʲebʲerӈa. tad - jomboj xanʲeӈgeʦʲa, xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ! - toxolkoβa ӈar nʲiʔ naʔ xartoʔ ilʲeʔ. tɨ perma sʲanɨ ӈebtoʔ ӈodʔ, sɨrejʔ ӈeβɨʔ. jomboʔ sʲanakoβanda sʲerʔ, nʲiβeda xamʲeda, ӈaxana xeβɨ. tʲikaβaxad juxu. - irʲikeʔ, manzadaβan nʲibta xarβa, nʲabʲi ӈer malʔ, nʲinʲakɨ manzadaӈguʔ. (laxanako) - tɨdaʔ xurkaʔ ӈesaʔ? lʲeonʲid xudʲi padβɨ malʲe sʲan jalʲa xemʲaxad "noβoportoβskoj" ӈesɨʔ nʲana serotetto putʲimʔ xodamzʲ. tʲikɨ nʲeneʦʲamʔ ӈaxat tʲenʲeβaβ. samblʲaӈg jud nʲajuβʔ poda jarɨʔ. pɨda sʲerta sʲerʔ taӈga ilʲenʲa nʲeneʦʲ. xarasʲiʔ patʲekarta nʲiʔ ӈaʔ. munzʲlabtʔ. nʲanʲmʔ xamanda pʲiruβna luʦaʔ βadaβna laxana pʲirӈada. f. βenujeβoʔ padβɨ xanako ӈopoj jaxana xasʲena. tʲikɨm maneʦʲ, jombo masʲi: ---- - tʲuku poʔ tɨʔ xadɨrp tojanasʲ. sɨra jorʲasʲ. samlʲaӈg tʲerβa tamna saβa - sʲergʲej tarʲemʔ βaxaljjaʦʲ, - jedej poʔ jalʲaʔ punʲajuβ sɨra tamna jormasʲ. matʔ tʲerβaӈe sɨra jorad xebʔ tɨ xadɨrʦʲ nʲidʲa pʲiras. tʲikɨ xaβna iӈgnʲej tɨnaʔ perӈasʲ. xadɨrta tɨʔ paβejxaʔ sanarӈa, βejamda nʲimnarpʲi. Ӈokateβaʔ tarʲemʔ xadasʲ. Ӈeβarʲidoʔ xanla. taӈok manzajamʔ xarta nʲida sʲertabʲu. sʲita nʲadabadada jelʲena talʲigʲina. Ӈaβnanda oβgort ʃkolaxana toxolkoβɨ. Ӈobtarʲemʔ ӈarka nʲanda mʲinrʲena manzaja sʲejxanda xaʔamβɨ. oβgortxana ӈeda muzʲej nʲeβxɨ ӈamgarʲixʲitʔ panӈaʔ. xarʲe seβxana manepʔ, tamna saβa ӈeӈgu. tanʲana mebnandaʔ muzʲejnʔ tʲusʲ nʲodaʔjurʔ. - Ӈamgexetmʔ ӈulʲi nʲi tambʲuʔ. xanzʲer taʔ tʲaxa xandanakeβaʔ. - tʲikɨʔ poӈgana nʲenej ӈaʦexɨ ӈoka? - manʲaʔ sʲeӈg nosʲiʔ βadabadaӈe ӈobtarʲemʔ, ӈanʲi nʲinaʔ totrʲeβ xeβnʲamna sʲidnaʔ nʲadaβandadβaʔ nʲiβaʔ pʲurʔ. nosʲinaʔ xobʔ ӈarka markʔ mʲirdapʲinaʔ. jesʲadaβaʔ tarʲemʔ nekalpʲiβaʔ. narej jaxatoʔ mʲiӈaʔ jomboʔ tarʲemʔ manoxadanda, xanakomdaʔ xajxalada. terʲe jedejko xaja. tazoβskoj rajonxɨ "sexerʲaβm" nʲubʲeta xalʲamʔ pertʲiʔ organʲizaʦɨja tʲerʔ tʲeda serʔ ӈɨlamna poӈgarӈaʔ. Ӈokajumʔ pʲelʲadoʔ xalmʲer jaxaʔ nʲaβxana meʔ. xalmʲer sʲedʲexad jurkadβatamboj kʲilomʲetraʔ pʲirxana ӈeda jaʔ. nʲeneʦɨjedoʔ tamʲinandoʔ tazu jaβʔ serkana mʲaʦaβej ilʲeʔ. poӈgdoʔ sʲanamboj jeӈgaʔ pʲirxana pʲadɨʔ. xeβɨ poxoʔnaʔ puroβskoj rajonxana ilʲena xʲibʲiʔ ilandoʔ saʦʲ tojenasʲ. gazmʔ tʲuʔu tarprambada prʲedprʲijatʲijaʔ ibʔ gazmʔ ӈanʲi jeʔ nʲaʔ ӈedarambʲiʔ tʲexe nʲidoʔ jesʲam salda jaʔamaʔ. βalʲerʲij dmʲitrʲijeβʲiʨ zʲernoβ. saβa jalʲaxaʔ teββamdoʔ pedaraʔ tʲerxaʔ βadʲeʦʲ nerӈada, manzʲ perӈa: jombo xurkarʲiʔ xarasʲi mʲakanda teβɨ. xadanda nʲaʔ taʔ ilʲeljjaxaʔ. - toroβoβ! pedarʲiʔ nʲana sɨra jorʲasʲ. pɨrʲijaxa jonexana ӈeβadʲarombʲiβaʦʲ. jedej po jalʲa punʲajuβ pedara poӈgana tɨʔ xadɨrʦʲ nʲidonzʲ pʲirasʔ. βɨndʔ βalambʲinaʦʲ. tɨnaʔ xeβdoʔ βomaʦʲ. jaβmʔ madaba malʲe sʲan teβaʔ βɨnxalɨʦʲ. xanʲaӈɨdoʔ ӈaβedana tojenana sʲexerɨmʔ pʲirdalʲedonzʲ. jaʔ tʲer nʲeneʦɨjeʔ maʔlʲoβa jalʲaʔ pud βɨnxalβɨ tɨnaʔ xadejnaʦʲ. xorolʲa dmʲitrʲij ottoβʲiʨ soβxoznaʔ jerβ sʲidʲa βʲezdʲexodmʔ ӈedaraβɨsʲ. Ӈamzʲinaʔ tʲon ӈaβraӈe xandaʔ. tamna tʲaxaʔ mʲusʲelpanaʔ sʲejnaʔ nʲiʔ tɨxɨnaӈguʔ. - jomboj xanʲeӈgeʦʲa, xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ! - xanzʲerʔ ilʲen, mʲat tʲer xurkaʔ, xaӈgurtar jaӈgu? tɨd xurka? - noskoʔ xardarʲixana tʲikɨ sʲermʔ mʲinrʲedoʔ. xanʲaӈɨ nʲeneʦɨjenaʔ pɨxɨdadoʔ nʲenej nʲeneʦʲaӈe nʲidoʔ tolabʲuʔ. Ӈopojnd nʲebʲada luʦa, nʲabʲind nʲisʲada luʦa. tanʲana ӈadʲbʲata nʲenej βadamʔ nʲidʲo toxolambʲuʔ, nʲidʲo mesʔ. laxanako nʲata nʲanʲiʔ idʲa xanʲaxaβamna jaderӈa. xaβɨ tɨda sʲejxanda jadʲemba tʲebʲertarxaʔ. - tʲuku posaβa salʲikeʦʲaxaβamʲiʔ tarsʲi jabdasʲetɨ. jednʲiʔ tʲerkoʔ tʲedaxaβ βunʲi jaӈgod. f. mnnlʲejʔ padβɨ l. tajbʲerʲiʔ padβɨ serotetto sʲergʲej saβokoβʲiʨmʔ laxanako nʲaʔӈaβasʲ. manʲ tarʲemʔ xonraβasʲ: ---- nʲerdʲe tʲikɨ nʲe ʃkolaxana bʲiologʲijam mʲinrʲeβɨ. 1965 poxona kabʲinstamda ӈulʲiʔ paskojӈe sʲertaβeda. tʲeda tʲuʔu mʲindʲa ӈaʦekɨ nʲeneʦʲaʔ nʲenej ilandoʔ tʲenʲeβadoʔ? - tʲedaʔ ӈamge manzajamʔ perӈan? Ӈaβnand xanʲana manzarasan? - toxolku? ---- sʲijenʲiʦʲ irɨxana nʲurtʲej sʲatudoʔ ӈadʲimʲaʦʲ. janʔ ӈamgaʔ rʲito mʲadoʔ ӈaxana pʲi nʲad jadonodejdonzʲ. xurkarʲi sata mʲerʦʲaʔ tob, sʲatu ibʲetaʔ. Ӈopoj poxona jonar mʲan nosʲiʔ βadasʲetɨʔ. Ӈaβradandoʔ ӈerʲoj xabarmɨ tɨʔ ӈeβaʔ, sʲonzʲtoʔ mʲuj jedʲoʔ, xaleʔ, pʲirʲembasʲetɨʔ. tʲuku poxondoʔ jenaʔ. Ӈerʲo nʲana ӈanʲi xardɨta nosʲiʔ xobʔ mʲirdataʔ. - jamru, ӈanʲi toroβa! xanʲa perӈarʔ, sʲaxa tosan? serotetto sʲergʲej marʦʲanʲiʔ nʲimna nuβ jadanʔ sɨlɨʔ. xanʲaxaβaβna idʲa jadertaʔ toʔolxa. xadrʲe ӈodʔ xeβɨ ilanda ӈanʲi ixʲindʲa xamnakɨʔ, ma: - Ӈamge palka ӈeβɨ! Ӈeβamʲi tanʲa! βɨӈgɨ nʲudʲako xaradʔ pudana poxonaʔ nʲiʔ manzaraʔ. tarʦʲ xaraxanaʔ xanʲenaʔ, βesakoʔ, xartoʔ ixʲindʲo ilʲenʲa nʲeneʦʲaʔ mal ӈokaxandoʔ jar-salʲa xaradʔ xeβan mʲusʲe turӈaʔ. porʦa-jaxaʔ xaradm sʲurtʲembʲiʔ. pɨda tarʲemʔ masʲ: sulumadamdoʔ tʲikarʲixʲina xosʲ jama perӈaʔ. xurkaβna ӈodʔ tʲuku narej jaledoʔ taӈgmʔ nʲisʲ xombʲuʔ metɨdoʔ. - okrugana ӈarka xardaxana dudʲinkaxana malʲe judʔ poʔ ilʲedm. tʲikɨ nʲernʲa nosko xardaxana ӈeda ʃkolaxana jukad βata samblʲaӈg poʔ dʲirʲektorӈe taradamzʲ. tanʲana manʲ xaβnanʲiʔ, ӈamʲekɨ toxolambada nʲinʲiʔ jalrʲindoʔ nʲenej nʲeneʦʲaʦʲ. tanʲananda jombomʔ jesʲa inʲaxad salanʔ sʲarada. xarta jesʲjeda manemanzʲ xaja. jombo jalʲa jambanʔ sʲarɨ. tʲabʲixuta. terʲe meβanda sʲer, pʲiʔ xambolkatʔ xanakom sʲertaba pʲa. ponʔ nʲisʲ mɨʔ, tʲikamda malʲeda. - lʲeonʲid, pɨdar jolʲʦe saβa sʲermʔ perӈan. sʲidnaʔ padɨbada jaӈgosʲetɨ. tanʲaβaxadanaʔ xʲibʲaxart jexarasʲetɨ. nʲeboj poʔ nʲamgol jaxa βakna teraӈgomaβaʔ padβenasʲ. manʲ sʲiʔmʲi ӈulʲiʔ saβaβna padnabʦʲaӈgana xoβenasʲ. Ӈaʦekɨʔ tarʲemʔ maʦʲ. jaβʔ tʲaxad "jarsalʲinskoj" soβxoz ӈesɨʔ nʲabʲi pʲelʲadoʔ jar-salʲa xarad nʲajuβʔ madadoʔ. nʲerdʲenʲa tɨʔ pertʲi ӈesɨʔ ӈaβranda malʲejdʔ. porʦa-jaxa xarad xeβan teβotaʔ. Ӈanʲidoʔ jaxadɨ-jaxa mal nʲakuna meʔ. tanʲana ӈodʔ xadosʲi. Ӈerʲoj xadoxoβʔ sʲer nʲiʔ ӈaʔ, pɨβoβorӈaʔ. tʲelʲeβʲidʲijaxana manzarana nʲaβaʔ majʲa japtʲik prʲiuralʲskoj pajonxɨ aksarka xardaxana xanӈasʲ. tanʲana malʲe sʲan nʲeneʦʲamʔ jadabtaβɨsʲ. laxanako nʲamɨdasʲ. ilandoʔ padnana nʲaxanaʔ sʲerokuto sʲer βadʲeʔmxdonzʲ. tʲedaxanʲaӈedo xanzʲerʔ ilʲe tolʲejda.ʔ xalʲamʔ perma puxuʦʲa nʲuxunda manzʲetɨ: jombo ixʲinanda masʲi: salʲjiʔ nʲajuβ nʲidʲo tolabʲuʔ. manʲ tʲikamda nʲiβʔxamʲedambʲu. jekar pojoltambʲidoʔ. puxuʨanʲiʔ ӈanʲi jesʲada jaӈgu. tʲikɨ nʲanʲiʔ pud serotetto jamrumʔ jadabtadamzʲ. pɨda "jarsalʲinskoj" soβxoz matdomdej ӈesɨm nʲaʔambʲi. nʲeneʦʲ neβaβaʔ xamʲedambaxaβaʔ - Ӈaβxɨ poxoʔ maneʦʲ, ilʔ saӈgoβorӈa. tʲeda nʲeneʦʲaʔ jesʲasʲiʔ. nʲedbʲamdo nʲidoʔ nʲaʔmarnʲuʔ. soβʲetskoj ilaʔ malʲgana ӈopoj jalʲa tʲaxa jesʲad nʲidoʔ tatʔ, tʲikɨ xʲibʲaʔ jerʲemʲa. tamalӈgɨ labkaxananaʔ xusuβej ӈamgeβaʔ tanʲasʲ. xanamd ladta ӈesondʔ pendar. sʲajandan - ӈedalejanʔ. tʲedaxaβ tʲuku ilam jaiβ xamʲedambʲu. tandaja nɨlanadamzʲ. kontoran jesʲadamʲi xamanzʲ sʲanʔ xenʲakedm. nʲanʲi ma: "Ӈaβedʔ xaӈan?! nʲaguβandar jaӈgu!" jombo irʲinda xabʲedɨm jaʔ jad sʲerʔ manrɨraʦʲ ӈedarada. sʲudbʲa βesakom tarʲemʔ xadada. imʔ ӈedarab, ӈamge toʔolaxa nosʲiʔ - nʲusaβen? βadʲeʔtʲinʲiʔ tu xardaxana ilʲeʔ. nʲisʲanadoʔ βɨӈgana ilʲeʔ. xarnʲi manʲ ӈodʔ, xanʲaӈexena nʲenej βadaβna βadʲetʲinʲiʔ luʦaʔ βadanʔ taslambasʲetɨn. xusuβej nʲeneʦʲaʔ tenz xarta βadamda ila panan mepata tara. tʲikarʲixana nʲeneʦʔ ӈeβamda xamʲedambaӈguda. - Ӈaβnanʲiʔ nʲaxar irɨ salʲexardxana tɨ lʲekaraӈe toxolkudamzʲ. sʲiʔmʲi βadaβɨ irʲimʲiʔ ma: "toxolko ӈeβadad. tekoʦɨtʔ nʲamna irʔ jaderӈaja." tʲeda ӈod tɨʔ xabʦʲamʔ tʲenʲeβaβ, xamʲedambʲiβ. medʦʲa xabʦʲaʔ ӈaxatʔ tanʲa. tʲeda xanʲaӈexena xaӈgurta tɨʔ tʲiβmʔ tamna xaʔaβra nʲir pʲirat. manʲ ixʲinanʲiʔ tarʦʲa, xoj nʲimna xurkarʲi maʃɨnʔ jaderӈanʲo, nʲadandoʔ xajurta jurʔ jake, bʲenzʲin, solʲara terʲe nʲi pulaӈgʔ. tʲikɨdʔ janʔ palaӈgaʔ. nʲaӈgad pomna xanӈaʔ. malʲe βadʲodana ӈum xabʦʲam mʲinʲe. - irʲikeʔ, tʲuku xanakomʲiʔ terʲeʔ xumbasʲeda nʲi ӈaʔ. Ӈamdmaxadʔ tarʦʲa βada xetɨba tara: "jomboj xanʲeӈgeʦʲa, xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ!". xanakorʔ xarta ixʲinda manzadaӈgu. - irʲikeʔ, xanakomʲiʔ xarta tarʦʲa ӈesʲetɨ. tʲeda ikamd nʲin malʲaӈgu. tʲikaxaβaxad jedejko xanakomʲiʔ xarta xeӈgadaӈgu. - manʲrʲin βesako jesʲam nʲaʔmarpʲiβ. ilʲjinʲiʨna tɨlʲikoβa. pʲilʲi tarʲemʔ imʔ ӈedarab manʲaʔ padnana nʲeneʦʲaӈeʔ xʲibʲarʲi xʲibʲamʔ tʲuʔu ilɨbʲiβaʔ. manzajaxandoʔ puna βɨ tʲerʔ pojatʲebʲerӈaʔ. - manʲ ixʲinanʲi, ӈulʲiʔ nʲenej nʲeneʦʲaӈgaβʔ βadamdoʔ xarβobtadoʔ. nʲudʲe ӈanʲi toxolambʲidoʔ. klassan tʲubnanʲi seβdo tʲikɨ ӈaʦekeʦɨʔ terʲe jabʲerʲesʲetɨʔ. ixʲinʲanʲi ӈulʲiʔ saβa ӈesʲetɨ. xanʲaӈexena ponʔ jaӈgobanʲi manzʲetɨʔ: "nʲene ponʔ jaӈgunanj! βadaβaʔ punʲana xai!" βoronʦoβo xardaxana ӈeda ʃkolaxana nʲenej βadamʔ ӈaʦekɨʔ nʲidʲo toxolambʲuʔ. nʲebʲanadoʔ, nʲisʲanadoʔ malxaβɨʔ, ӈaʦekɨnaʔ βadamʔ nʲomdoʔ toxolambʲuʔ. tanʲana nʲenej toxolkoβandoʔ irmanʲa peβsʲuma nʲana toxolambʲidoʔ. - Ӈamgemʔ ӈaβorʦʲ ilʲeda? - manʲ nʲananʲiʔ sʲiʔmʲi tarʲemʔ xonrambada ixʲinʲanʲiʔ jolʲʦe saβa. βeβaβna nʲidmʔ ilʲeʔ. mʲanʲiʔ tʲerʔ ӈobtarʲemʔ saβaʔ. pʲiβnʲa jaderta ilʲebʦamʲi nʲenej βeβa nʲiʔ ӈaʔ. Ӈanʲi poxoʔ maneʦʲ, jaβm madaba xajoβedoʔ jaӈgu. puroβskoj rajonxana ӈerm tʲer nʲeneʦʲaʔ sabʲe ӈokaʔ nʲiʔ ӈaʔ. jalrʲindoʔ tɨʔ perӈaʔ, xalʲamʔ xadabʲiʔ. tanʲa ӈaxana pedaraʔ poӈgad tarka-salʲaʔ xardanʔ ӈaβradamdoʔ ӈanʲi tarana ӈamgedamdoʔ temdaβanzʲ tosʲetɨʔ. sʲeroʔ nʲurtʲej βalʲerʲij dmʲitrʲijeβʲiʨ zʲernoβanʔ jadsʲetɨ. tʲikɨ mʲadoʔ ӈobtarʲemʔ ӈerm tʲerʔ nʲeneʦʲ. tʲeda rajonando ӈeβaxɨ jerβʔ marʦʲxeӈe tara. manzajamda tʲexe sairʔ ӈermʔ tʲer nʲitaʔ ilaʔ nʲamna ӈa. xardanʔ turta xanʲenaʔ, βesakoʔ, tɨʔ pertʲaʔ ӈadʲbʲatoʔ nʲanda turӈaʔ. nʲeneʦɨjeda βadaxana, tʲid mʲindʲa sʲerkana nʲadabʲida. kulʲtura il xanako manzadaβan nʲiʔ xarβa. jombo masʲi: - samblʲaӈgm, matadm pota ӈapʲekɨʔ sadʲikxana nʲenej βadamʔ toxolambʲidoʔ? - jomboj xanʲeӈgeʦʲa, xɨsʲkɨtʲpɨrʲkggʲ! - dudʲinskʲij rajonxaʔna nʲenej ӈaʦekɨnaʔ sʲidʲa jurmʲanӈe xarβaʔ. βadamdoʔ mʲixail-alʲeksandroβʲiʨ nʲenʲaӈg mʲinrʲeda. manʲ ӈodʔ nʲudʲako klassaxanaʔ βadam perӈadm. metaβaʔ ʃkolaβaʔ sʲamʲanxat ӈarka. Ӈaʦekexeʔ nʲudʲalʲerɨ. xanʲaӈɨdoʔ sʲidlad xonɨʔ. Ӈisʲanadoʔ xalʲamʔ xadabʲiʔ, xanʲeʔ, tɨʔ perӈaʔ. serʔ ӈɨlamna poӈgarӈaʔ - manzaramar jaӈgu? - saӈgoβota toʔolaxa nʲiʔ ӈaʔ Ӈaβradaβaʔ, nʲanana tarana ӈamgarʲidβa xeβnʲad nʲiβaʔ xaj. xarnaʔ ӈjurӈaβa. - tarsʲi mekadʔ posaβaʔ salʲik ӈeβɨ! kale! tʲeda tad nʲabʲi ӈexenanʲi taparpanʲi, janʔ nʲiβnʲanaβ xubkad. - iӈgnʲej xada βeβa ӈesa? xobada jolʲʦe mʲirʲeta ӈamgerʲi nʲiʔ ӈaʔ? Ӈesɨnʲiʔ ӈeβadʲaromba meta ja saʦʲ pedara. "buranxana" ӈedalʲo xeita jaӈguʔ. - jaβmʔ βɨʔ tʲer nʲeneʦɨjeʔ sʲanakoβa jalʲa nʲerʦʲu madaβasʲ. ilmʲiʔ nʲenej βeβaue xeta nʲiβ pʲirasʔ. nʲanʲmʲiʔ tolʲnʲiʔ nʲina tanʲa. Ӈopoj jaβʔ tʲaxana sɨraʔ βeβasʲ. jurʔ mʲan tɨnaʔ jaβ madxana xaiʦʲ. ʃurɨʃkarskoj rajonxana ӈeda oβgort xarad nʲudʲa ӈesɨ ӈebta ӈod, nʲeneʦɨjeʔ muzʲejdoʔ tanʲa. jerβdanda tarana jelʲena - tesaβej nʲeneʦʲa? Ӈamge pʲirkana sʲudbʲa irʲida ӈadʲimʲa. jombomda pʲirʲeβanzʲ jedamda xamʲedamba pʲaʔ. ikana pandada. tʲikɨm maneʦʲ, jombo masʲi: ---- - nʲikolaj laptandʲer. n. tesʲidaʔ padβɨ jombo tadʔ tɨraxalmanda, ӈamgeda ӈeβna, ӈudakojeda ӈanʲi tada. Ӈulʲiʔ nʲerʦʲkabtʲerʲej, nʲabʲi tɨraxanandaʔ sʲamʲan nɨxɨda tanʲaʔsa, maʔlada. tadʔ pʲidʲeβanda, ӈamgeda ӈesa, tɨrakojeda ӈanʲi tada. - tad memanda ponaʔ xurkaʔ ӈeӈguʔ? ---- nʲaxarkaβ jalʲaʔ posaβa salʲikaxana tadtɨ. - βɨӈgana ilʲenaxaβ ilamʔ tonʲeβado. Ӈaʦekɨ βɨna tanaӈgu, mʲirʦʲ toxoda padko tʲenʲeβaӈgu. nʲe ӈaʦekɨ xarta sedjita padko tanʲaӈgu. nʲebʲamda ӈamgarʲi ӈamgexena nʲadabaӈguda. texenaʔ mena nʲeneʦʲaʔ ilanda xanzota. Ӈerm tʲerӈe manʲaʔ sʲidnaʔ jaβaʔ ӈaβlambʲi. tɨnaʔ tanʲaʔ. tomaʔ xalʲasaβejʔ. sʲidnaʔ nʲadaβnda jaӈgu. - xarʲe ilʲeβa xurka? saӈgoβoӈa? sʲibʲa? jombo masʲi: jaʔ jad nʲaʔ xajaxaʔ. jombo xanakonda nʲiʔ ӈamdɨʔ, masʲi: jombo masʲi: - nʲunʲiʔ tanʲaʔ. tɨ perma nʲeneʦɨjeda muӈgamda inzʲelʲeʔ. pɨda xarta jaxananda ӈarka sʲermʔ mʲinrʲe. - okrugxanandaʔ nʲenej βadamʔ mʲinrʲenʲidaʔ ӈokaʔ? putʲi judʲimdʲej ӈesɨmʔ jukadβata ӈopoj poʔ nʲaʔambʲida. Ӈesɨnda tʲerʔ nʲidaʔ jetʲa sʲejxad meta βadarʲiʔ meʦʲ perӈaʔ. tɨʔ pertʲaʔ pɨda munda tʲaxaʔ nʲiʔ ӈesʲetuʔ. βadanda xamabʔ, βadada madabada nʲiʔ ӈaʔ. - putʲi, sʲaxa jaβmʔ madasar? ilalʔ xurka? tɨtaʔ xeβdoʔ saβa? - tarʲemʔ xonraβ. - tʲedamboj ilmaʔ tojena. jombo nɨxɨmda maʔlaxaja nʲabʲi ӈarβexenanda ӈanʲi taparӈada. Ӈamgeda ӈesa, ӈeda ӈanʲi tada. jombo ӈeβamda xadʲepa pʲa, irʲida jaderӈa: - pɨdar xʲibʲan? - dudʲinkaxana ӈopojrʲi ʃkolaβaʔ. ustʲ-jenʲisʲejskon rajonxana nʲaxarʔ ʃkolaxana ӈaʦekɨnaʔ xartoʔ βadamdoʔ toxolambʲidoʔ. manʲ ixʲinanʲiʔ toxolko meta ʨasnaʔ tʲanʲoʔ. sʲiʔiβ jalʲaxana sʲidʲamboj ʨaʃana ӈaʦekɨ ӈamgem toxolaӈgu. Ӈob ӈesɨxana pʲetr ajβosʲedo manzara. tʲeda tʲuʔu mʲindʲa ilӈgɨ nʲeneʦʲ ӈebta ӈodʔ tɨʔ permamʔ tʲenʲeβada. Ӈaxakud jaxadʲejdoʔ xabtxat jaӈgrʲeβanzʲ mejdoʔ. sʲidʲa jaxana tɨdoʔ xadolambaβandoʔ malӈgana pʲetr ajβosʲedo tarkonzaβej letambasʲetɨ. Ӈobkart sujumʔ xadonda βarxana nʲi xajesʲetu. tandajaʔ dolgano-nʲenʲeʦkoj aβtonomnoj okrugaxana majʲa omdʲuβna pɨrʲerko jaderӈasʲ. pɨda xanʲarʲina manzarana nʲeneʦɨjeʔ jadabtambaβɨ. Ӈobtoʔ toxolkoβa sʲero mʲinrʲena upraβlʲenʲijaxana ӈarka spʲeʦɨalʲistaӈe tarana antonʲina iβanoβna nʲenʲaӈg. tʲikɨ nʲamda sorokuta sʲerʔ xonrambaβeda. laxarʲodʲiʔ tʲi. janda tʲerʔ nʲadabʲida - memanda ponaʔ tamna tojenaӈguʔ. Ӈerm jaxana ilʲenʲaӈe terʲixatnaʔ ilʲe peӈgunaʔ. xʲibʲa sʲidnaʔ tʲuku poxona nʲadaӈgu? xarnaʔ ӈeβna mʲunʲa iʔӈuʦaβeβaʔ. manʲijeβandaβaʔ - jaβaʔ. sʲidnaʔ ӈaβla pʲirta. ilʲeӈguβaʔ. tʲuku sɨraʔ pedarʲi nʲana jaβʔ tʲexe jaxana sɨra saʦʲ jorʲasʲ. tɨʔ xadɨrpatoʔ teβtoʔ malʲikʔ pʲisʲa mandal ӈaruβna ӈadʲsʲetɨʔ. tʲuku x. nʲambaraʔ tadtaβɨ sʲidʲaӈgaxana p. ajβosʲedamʔ tʲi manʲijenaraʔ. nʲabʲi sʲidʲaӈgaxana sʲisʲda pedaraʔ poӈgana ӈeda jeja mʲata. pejaxananda posaβaʔ salʲikajamʔ tad ladβanda, ӈeβakojeda ӈanʲi tada. manʲ tʲeda jeβako ӈaʦekɨʔ sʲeroʔ mʲinrʲedm. taddʲikad ustʲ-jenʲisʲejskoj rajonxana ӈeda ʃkolaʔ ӈanʲi manʲ ikxananʲiʔ ӈaʔ. xanzʲerʔ toxolkuʔ, ilʲeʔ, nɨlanaʔ. - Ӈaβarm tambdakɨ? - "bajdaratskoj" soβxozxana njortʲej ӈesɨxana tɨʔ perӈadm. tanʲa teβmamʲi malʲe sʲan poӈe xaja. ponʔ manzaradm. - irʲikeʔ, sʲiʔmʲi ӈamand nʲerʦʲuʔ jedejkoβanzʲ xexenʲiʔ. manʲ jedejko xanakodmʲiʔ sʲertadamzʲ. terʲeʔ xumbasʲeda xanako nʲi ӈaʔ. tʲuku l. trofʲimʨuk tadtaβɨ sʲidʲaӈgaxana manʲijenaraʔ β.d.zʲernoβ. nʲabʲi sndʲaӈgaxana tarka-salʲaʔ jadelabʲiʔ mʲunʲa maʃnnʔ, xanʔ, nʲeneʦʲaʔ. sʲudbʲa nʲabʲi ӈemda malʲada, masʲi: - sʲan poʔ manzaran? - jomboʔ, nʲero jaxakondʔ tʲuʔu nʲajuβ nʲon xanʦetu. tanʲana ӈɨlʲekaʔ tanʲaʔ. - manʲ jefʲim okotettamʔ nʲubʲeӈadmʔ. tʲeda βesako jesʲan tamna teβuβdaβexdmʔ. manzaradm. tɨʔ pertʲaӈe taradm. tʲuku x.nʲambaraʔ tadtaβɨ sʲidʲaӈgaxana tʲuʔuna manʲijenaraʔ n.lɨkoβa. Ӈɨlnʲana βadaβɨ nosʲitoʔ xobaʔ. tɨdoʔ jaӈgarʲembʲiʔ. pʲidʲeβanda nʲeneʦʲaʦʲ luʦaʔ βata - xanzʲerʔ pejaxananda . , xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ . ӈeda sʲerkana nʲiβnʲanaβ . laxana pʲiras . ӈedarab ilʲedm . - nʲiʔ xajaxaʔ ӈaʔ pʲaʔ ӈanʲi nʲisʲ ! ӈanʲi pedara xadolambaβandoʔ xartoʔ porʦa-jaxaʔ xabʦʲam nosʲinaʔ βɨndʔ nʲubʲeӈadmʔ . salʲikmʔ nʲiʔ - βalambʲinaʦʲ manzara puroβskoj serotetto manzara , Ӈaʦekɨʔ pʲi tʲeda ӈedalejanʔ perӈa pʲirasʔ nʲinʲakɨ . xobʔ βadabadaӈe tʲeda ilandoʔ . nosko xaӈan metaβaʔ . madasar . saβaβna jadanʔ xaӈgurta tɨʔ ilʲenʲa xadasʲ jomboj manʲrʲin xodamzʲ padβɨ xeβnʲamna ӈaʔ sanarӈa . judʲimdʲej manzadaӈguʔ mʲinrʲenʲidaʔ meta ӈamge jedejko teβmamʲi ӈanʲi tanʲasʲ , nʲenej tojena malʲaӈgu tanamaxadanda punʲajuβ serotetto manʲ jalʲand ponʔ pʲako nʲana - terʲe nʲananʲiʔ Ӈamge βɨӈgana jalʲa manʲzʲaβ saβa - masʲi janʔ pɨda poӈgarӈaʔ xartoʔ . manzʲetɨ manzaja - jesʲad , maʃɨnʔ βadanʔ . ӈesɨ manoxadanda Ӈaβxɨ nʲerdʲenʲa klassan ? jaʔ ponaʔ ilanda . . pendar toxoda toʔolaxaʔ putʲi malʲada . ilamʔ ӈaʔ tɨnaʔ toxolkoβɨ tɨʔ ӈopoj nʲeneʦʲaʔ tamalӈgɨ padko xombʲuʔ jombomda . tamna tɨnaʔ toxolkoβa mʲakanda nʲakuna sɨra xeβdoʔ sʲidʲaӈgaxana - nʲidoʔ jar-salʲa ӈamgarʲidβa ӈedarada tʲikɨʔ tarsʲi . mʲiӈaʔ malʲada - jaʔ tarʦʲa : . pʲetr nʲeneʦʲ βadʲeʦʲ xabʦʲamʔ okrugaxana rajonxɨ . sʲergʲej nʲeneʦʲaʔ lʲeonʲid ʃkolaxana , . mʲata idʲa tʲeʦʲdʲa nʲin . , teβaʔ . jaxadɨ-jaxa βeβa . - sʲidnaʔ ӈamgarʲi jaderӈasʲ nʲi nʲiʔ xanʲenaʔ nʲenej saβa jadabtambaβɨ ӈeda xanakomʲiʔ ӈadʲimʲaʦʲ poxona tɨdaʔ xeβnʲad sʲermʔ nʲajuβʔ nʲiβaʔ . . labkaxananaʔ nʲeβxɨ . sʲan sʲidnaʔ nʲaʔӈaβasʲ sʲeroʔ tɨʔ ilmʔ sʲit ӈaʔ . ilʲenaxaβ jesʲada . . - xenʲakedm pɨdar tarʲemʔ ? nʲana , tazoβskoj xarnʲi saβaβna jefʲim - - ӈokaxandoʔ sʲaxa . ӈaʦekɨʔ ӈudamdʔ sʲer . xurkaʔ manʲaʔ jombo ӈamgem ӈjurӈaβa ӈanʲi ? tesaβejʔ sʲejxanda . . Ӈamzʲinaʔ ӈermʔ , jeӈgaʔ xaradmʔ mʲat pʲirasʔ manʲijenaraʔ mal tadtɨ ӈaʔ padβɨ ӈoka . masʲi manzaraʔ pʲirta ӈeβaʔ pʲadɨʔ . ilʔ teββamdoʔ nʲenej . mʲinrʲeda naraʔ xarβaʔ - nʲina - xardarʲixana , nʲenej jaӈgarʲembʲiʔ pʲirdalʲedonzʲ ilmaʔ . xojʔ neβaβaʔ tʲenʲeβada nʲamna . . ! xardaxana tanʲaʔsa xurkarʲi ? Ӈamge . manzaraʔ nʲanda tarʲemʔ manʲ βadam poxoʔ jednʲiʔ jesʲasʲiʔ mʲinrʲe , tanʲana : . . ʃkola ӈob tʲikaxaβaxad nʲaʔambʲida spʲeʦɨalʲistaӈe . nʲambaraʔ nʲenej tʲid . . manzaran puxuʨanʲiʔ tanʲana nʲiβaʔ nʲaʔ tɨʔ soβxoz Ӈeβamʲi tanʲaʔ fʲermandoʔ poʔ jekar tʲenʲeβadoʔ . malʲada . ikamd . ilʲe nʲanana irʲikeʔ jombo ӈeda . tʲexe . jaβaʔ xardaxana sujudoʔ jesʲam Ӈamgemʔ Ӈamdβanda peβsʲuma ib xalʲamʔ nʲanʲmʲiʔ tʲuʔu xarad mʲusʲebanaʔ perma ! xusuβej xeta - tamʲindo sʲer taӈga posaβaʔ ӈod . tolabʲuʔ . taӈok tʲikɨdʔ xʲibʲarʲi ilandoʔ , jolʲʦe xaja . xamʲedamba irʔ ilӈgɨ mʲadondʲiʔ jalʲaxaʔ muzʲejӈe nʲiβ . , . , mʲuj tʲikɨ xobʔ poʔ tʲikamda tʲuku " ӈaʦekɨnaʔ pʲurӈadoʔ Ӈaxakud toxolkoβandoʔ xardaxana . tɨlʲikoβa poxoʔnaʔ manzarasʲ maʔlaxaja - xalʲamʔ tada toʔolxa ? zʲernoβ manzʲ madaba ӈapʲekɨʔ texenaʔ tʲi sʲertadamzʲ pɨrʲijaxa ӈamgaʔ . serkana . xanʲeӈgeʦʲa ( βarxana ӈarka nʲi nʲidoʔ xunat . saβa sʲumbaxad nʲiʔ nʲaʔmarnʲuʔ xadoβaʔ nara sʲer permamʔ : Ӈaβnand jaӈgobanʲi poxondoʔ tanʲana , ? tʲeda βesako serotetto ! ӈamgedamdoʔ saβaʔ jad xanakojamʲiʔ , nʲabʲi - sʲatanʲajuβ ӈeda jexarasʲetɨ nʲaku iӈgnʲej xadanda rajonxaʔna . jaӈgod turӈaʔ - xanakomdaʔ mʲindʲa ӈadʲibʲerӈa jamʔ laxanakonʲi xarʲe . tarana . . sʲertaba ӈesɨdoʔ temdaβeda narej xarasʲi jaxatoʔ maʦʲ nosʲidoʔ . nʲinʲa βaxaljjaʦʲ poӈgana nʲidoʔ ӈadʲimzʲetɨʔ xɨsʲkɨtʲpɨrʲkggʲ mesʲarʔ . . xanʲaӈexena xarβaʔ ӈaʦekɨ sʲerta poӈgana ӈoka nʲeneʦɨjedʔ ! . saβa ӈeӈguʔ . saʦʲ tanʲa sʲurtʲembʲiʔ naʔ . tʲaxad xamorta . nʲuml tʲaxana tɨdoʔ tanʲana sɨra βesako - ? xai lʲekaraӈe taxaӈgaʔ jelʲena manzajaxandoʔ xanʦetu tamna . " . : nʲeboj nʲenʲaӈg nʲeneʦʲaʔ poʔ nʲaxata sʲerʔ . tʲabʲixuta nʲomdoʔ pʲisʲa xadabʲiʔ xanla narejma tarkonzaβej xorolʲa xonraβasʲ , jaӈgu ӈadʲbʲatoʔ tarʲemʔ . pɨda terʲixatnaʔ ʃkolaxana xasʲena . mʲunʲa tʲuku jar-salʲa pedaraʔ . meʔ perӈaʔ manzadaβan ӈanʲi sʲertadaʔ tarsʲi pʲirkana pʲadoʔ . ---- - tojenaӈguʔ . madaba . . toxolambada βɨӈgɨ Ӈopoj : " βeβaue muzʲejdoʔ mʲerʦʲaʔ tʲaxaʔ xaja ӈaxana ӈaʦekɨnaʔ nʲeneʦʲamʔ : . ? l nʲeβxɨ ilandoʔ padβɨ - oβgort malʲada - jombo . pʲiʔ ӈodʔ ӈeda f irɨxana jalʲaʔ mʲusʲe nʲabʲind sʲanʔ tanʲaβaxadanaʔ pud xanakomʔ ӈaʦekeʦɨʔ pʲiruβna njortʲej tarʲemʔ nʲidʲo nʲiʔ mʲirdataʔ jorʲa xadɨrʦʲ ӈebta ӈodʔ xanʲeӈgeʦʲa sʲidʲaӈgaxana tʲuku porʦa-jaxa . xaβɨ ӈulʲiʔ xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ taradm perӈan ӈanʲi ? . tarʲemʔ xajoβedoʔ terʲeʔ manzaramar - nʲabʲi saβa tesaβej . sʲudbʲa . . xurkarʲiʔ xajxalada ʃkolaβaʔ ӈesa pertʲaʔ . klassaxanaʔ . xanakomʲiʔ xada jabʲerʲesʲetɨʔ - nʲinaʔ nʲajuβ . poӈgana βesakoʔ nʲata mʲakanda - sʲidlad tʲikɨ ? saӈgoβorӈa . nʲurtʲej ӈeda βɨna jalʲaβaʔ pɨdar sʲerʔ . saβokoβʲiʨmʔ pedarʲiʔ dmʲitrʲijeβʲiʨ jolʲʦe nʲajuβ jaӈgu poʔ tadʔ seβ jaӈgu nʲeneʦʲ nʲimnarpʲi sʲijenʲiʦʲ tʲeda malʲikʔ jalj tara , β xarta jerʲemsʲetu padnana manʲijeβandaβaʔ l f . saʦʲ pɨda manzʲetɨ xonrambada . ӈaʔ iβanoβna tʲuʔu sʲeӈgnosʲiʔ toxolko xaraxanaʔ . jaβʔ tarʲemʔ , - tʲuku . . ʃkolaxana xaja tʲelʲeβʲidʲijaxana teβuβdaβexdmʔ . jaxaʔ jadabtambʲiʔ toxolko ! tʲerӈe ӈaxatʔ Ӈob zaldaʔ . - sʲidnaʔ . . meʔ jaβaʔ seβdo . ilʲeʔ nʲeneʦʲamʔ sʲiʔmʲi xanʲeӈgeʦʲa jaxanaʔ sʲuraja tamʲinandoʔ nʲedbʲamdo perӈaʔ tɨraxanandaʔ sʲerokuto nʲenej paskojӈe . putʲi sʲudbʲa madadoʔ ! sɨra . . maʔlada . pudana maneʦʲ sʲertaβedʲiʔ " jomboj . salʲikaxana prʲiuralʲskoj n - muzʲejnʔ , jaӈgodasʲ xarta muzʲejndaʔ meβanda . ӈeβna sexerʲaβm ӈulʲi Ӈamgexetmʔ saβoβna . ӈeβadʲaromba nʲebʲamda nʲiʔ dudʲinskʲij nʲir nʲebʲanadoʔ pajonxɨ maneʦʲ jonar mʲujmʔsulurmedʲiʔ manʲijenaraʔ muzʲejxana jaxa . jorʲasʲ jaxadʲejdoʔ soβxoz . ӈa ponʔ tʲaxa 1965 nʲerdʲe tʲerʔ ӈeβɨʔ , sʲudbʲa xarta xanӈaʔ ӈaʔ sʲinʔ ilʲenʲa ? ӈai nɨxɨda xemʲad xai nʲidʲa ? tadtaβɨ : masʲi jombomʔ manzajamda , ӈaβlambʲi xanʲaӈɨdoʔ tʲikɨm tʲuku - sʲibʲa ? teβɨ nʲaʔ tʲikɨ janʔ tamna xamabʔ tʲerʔ nʲaʔambʲi ӈanʲi ! . majmba . nʲana jaβʔ . dmʲitrʲijeβʲiʨ jaβʔ xaradaӈe . masʲi irʲinda xardaxana , sʲarɨ ӈeda . . puroβskoj . manzajamʔ tojenana xanʲenaʔ ӈebta perӈaxaʔ jaderӈa ӈaxana βadʲodana . xeβɨ βadaβna . tad jedejko . muzʲej βada tʲerkoʔ pandada . xanzʲerʔ sʲan xadɨrpatoʔ . mʲadoʔ nʲanʲ " xeβan . nʲunʲiʔ βɨʔ tʲaxad nʲeneʦʲaʔ tadʔ jamalʲskojʔ nʲiʔ : jorʲasʲ nʲuxunda pedaraʔ nʲamʲiʔ nʲiβɨ xanʲaxaβaβna . tazu ilʲeӈguβaʔ : xojad - jaβʔ ӈesondʔ sedjita imʔ tarʦʲa pʲelʲadoʔ tajbʲerʲiʔ jesʲam lamtambʲidoʔ madaʔmaxadandoʔ jorad oβgort sadʲikxana manʲ - , okrugxanandaʔ lɨkoβa tojena taparӈada irʲikeʔ , . . sʲan jalʲaʔ xaӈguʔ m ʃurɨʃkarskoj loӈgejʔ βoronʦoβo . masʲi poxona jadsʲetɨ tʲikaβaxad nʲenej ӈanʲi nosʲitoʔ nʲurtʲej manzarana nʲiʔ , xesʲetɨ xo jormasʲ . padko - xaӈgurtar - " βadamdoʔ perӈaʔ . xadɨrʦʲ perӈan bʲiologʲijam Ӈaβnanʲiʔ ӈesʲetɨ , xɨsʲkɨtʲ-pɨrʲkɨtʲ . organʲizaʦɨja nʲabʲi ilʲeʔ . tʲuʔu sʲarada ! tʲeda tɨʔ jerβ manʲaʔ Ӈanʲidoʔ pertʲa nʲadabʲida jedej manʲ ! βunʲi pʲirʲeβanzʲ tanʲaʔ nʲidʔ mʲinrʲedm ӈeӈgobta ӈamgerʲi nʲodaʔjurʔ . tʲanʲoʔ " . irʲikeʔ . tʲusʲ . ! tʲikamda tarʲemʔ ixʲindʲo ʃkolaxana ponaʔ ilʲenʲa xandanakeβaʔ idʲa masʲi pɨda nʲamɨdasʲ . . " soβxoz sʲita jomboʔ nʲene tʲedaʔ tɨnaʔ sʲerʔ nʲajuβ mʲadʲikondʲiʔ tamna nʲana ӈoto jaxana , kʲilomʲetraʔ . perӈadm nʲeneʦʲaӈgaβʔ tɨʔ nʲeβxɨ makoda . tʲuʔu samblʲaӈgm ӈerm . tamna perma xarad meʦʲ ӈɨlʲekaʔ . jaxakoʔ tanʲaʔ xadɨrta xoβenasʲ janʔ tada ʃkolaʔ tolʲnʲiʔ maneʦʲ , βadamdoʔ tʲikɨ xarnaʔ . ӈeβɨ nʲudʲalʲerɨ ---- jamru " pertʲaʔ xanʲaxaβamna xanako . xarβajenakɨ xasʲena saβa Ӈɨlnʲana ponʔ - soβxozxana . jurmʲanӈe ӈeβand antonʲina tanʲananda , manʲ ӈokaʔ xanʲaӈɨdoʔ - jaӈgu tenz : βɨӈgana xadanda mʲunʲa xɨdʲaʔ mʲusʲeltɨβʔ xalʲamʔ ӈod mʲindʲa mʲata xurka xetɨba judʔ mʲiβɨ ӈaβorʦʲ manzara , xanʲaӈexena memamdoʔ tad madxana sʲaӈok Ӈisʲanadoʔ nʲeroʔ sɨlɨʔ jaderobʦoxana xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ tarʦʲ jaderӈa tɨʔ . βalakada sʲaxa . xusuβej d nʲabʲi . mʲerʔ pɨβoβorӈaʔ manepʔ tɨʔ . . sʲan tamna ? , xelʲiʔ xamʲedambʲiβ perӈaʔ . . taӈodʲiʔ malʲejβaʦʲ tʲon xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ tandajaʔ sʲudbʲa palka marʦʲanda xaβnanʲiʔ pɨda : Ӈabtʲenʲa nekalpʲiβaʔ ӈerm Ӈulʲiʔ . tasla xarβaβedʲiʔ meβan Ӈerʲo saβa tʲenʲeβaβ , . . ajβosʲedo juʔ moda - tob tʲikarʲixana saʦʲ xanamd malʲaӈgodaker . ӈodʔ . ! ? ӈarka inzʲelʲeʔ xudʲi okotettamʔ mʲusʲelpanaʔ ӈulʲiʔ sʲeroʔ jadabtaja . xalʲamʔ βadaβɨ luʦa jaʔ ilɨbʲiβaʔ . Ӈanʲi jarɨʔ manʲ ? irʲida nʲajuβʔ . xanakorʔ nʲenej sʲeӈg , ӈum jomboʔ salʲjiʔ . jaxanʲiʔ mandal irʲikeʔ . salda Ӈobʔ βadʲeʔtʲinʲiʔ ma nɨlanaʔ ӈaβla nʲaxanaʔ . tarʦʲa ӈamgeda ӈamand tʲukoxoβ saʦʲ - jadbata xanӈasʲ βomaʦʲ ӈamge - tʲuʔu ӈesʲetɨ . tada : taparmanda . tʲaxa toxolku jaʔ . xeβɨ . nuβ nʲeneʦʔ nʲabʲi putʲinʔ jaxakoʔ sʲejnaʔ , - mʲadoʔ ӈeβamda metɨdoʔ . jalʲaʔ . nosʲiʔ , βʲezdʲexodmʔ nʲeneʦʲaӈe . βɨӈgɨ tanʲana nʲanda imʔ purʦɨ ? tʲuku muzʲejӈe jolʲʦe , , munzʲlabtʔ xexenʲiʔ maneʦʲ tesʲidaʔ letambaxaβaʔ nʲeneʦɨjeda xardanʔ Ӈokajumʔ - nʲenej " serotetto Ӈerm tɨrakojeda nʲenʲaӈg . n sʲiβnʲa xaradʔ ilʔ ixʲinanʲiʔ tadʔ bajdaratskoj , padβɨ jombo salʲikaxad temdaβanzʲ nʲaxarkaβ tara ӈobtarʲemʔ . xusuβej jaderӈanʲo tanʲa pʲirʲembasʲetɨʔ xanzʲerʔ . ? i βesako nʲerʦʲu pɨda ӈodʔ " βadamdoʔ . ӈokaʔ zʲernoβ punʲajuβ putʲi ӈeβaxɨ . , malxaβɨʔ nʲusaβen manelabtambʲida tʲerʔ βadamʔ teβaʔ xanakoda . toxolkuʔ . muӈgamda ilʲeljjaxaʔ , mekad xabʦʲaʔ xajeβekexeʔ jerβʔ xanzota pedarʲi sɨraʔ : ӈesaʔ xanako xanʲa sɨra ӈamgeβaʔ - , . . Ӈobtoʔ . tʲikɨ jerβdanda padtaβɨ xadɨrp xobaʔ . posaβa tʲeda , sndʲaӈgaxana jaxananda Ӈesɨnʲiʔ jalʲa mʲitan xosʲ , jaderӈaja , . ixʲinʲanʲiʔ lambʲeta janʔ . βeβasʲ poxoʔ pʲelʲadoʔ ponʔ perma numd nʲi tu jedejko rajonxana teβorӈadamzʲ xarβobtadoʔ tʲenʲeβana Ӈesɨnda - tara taradamzʲ , ! tʲebʲertarxaʔ ilʲeʔ jomboj po gazmʔ ӈeβamda sʲergʲej kale . tʲer sʲita ӈudamda xarʲe , . . ---- ponʔ manʲaʔ xadɨrʔ , noβoportoβskoj toxolkoβa . . βʲerxnʲe-puroβskoj ӈarβexenanda rajonxana ӈaβedana aksarka jerβotaӈe tɨʔ βadamʔ taslaβedʲiʔ ӈaβnanda ? soβxoznaʔ tʲeda . tɨʔ , , sʲidʲaӈgaxana , xurka , ilʲeʔ malʲe pʲurʔ βɨӈgana , , . xaβopʲaʔ xanakoxoβ . pertʲiʔ teβtoʔ terʲeʔ memanda . ilʲjinʲiʨna taj malʲeda " maʔlʲoβa , nʲadaβandadβaʔ ӈeβakojeda saӈgoβoӈa . buranxana tʲerʔ xeβdoʔ jombo prʲedprʲijatʲijaʔ jaβʔ nʲaӈgad ? pojatʲebʲerӈaʔ , toxolambʲuʔ , tʲikɨ βadabʲi sɨramʔ . - ilanda tʲikɨ joʔ manʲ - jabdasʲetɨ ma tarʲemʔ masʲi nʲi mʲan . luʦa ӈesosʲetuʔ . jaӈgu - nʲabʲi tanʲaӈgu janambakoβna poʔ . Ӈanʲi jamrumʔ xeβxeda . jalʲa xaj . nʲerdʲenʲa ӈamgemʲanxaβ jombo ӈeβadad xarad - , taʔ - xurkaʔ pertʲaӈe tɨtaʔ jarsalʲinskoj ilʲesʲetɨʔ xetadmʔ xarta tʲikɨ . . poda jerʲemʲa manzarana . tɨʔ poӈgarӈaʔ xaӈguβaʦʲ . : ta . manʲ okotettoʔ sʲejxanda sʲiʔmʲi tɨraxalpanʲi sʲer manʲ ӈodʔ rajonxana tarʲemʔ nʲamda mnnlʲejʔ nɨlanadamzʲ masʲi , . tʲiβmʔ xanʲarʲina sɨra masʲi ӈeda Ӈanʲi janda ʨaʃana perӈasʲ mʲirʲeta tarʲemʔ toxolambʲidoʔ xeӈgadaӈgu . puna . xeita ӈedakɨ manzadaβan sʲanakoβa tʲaxa ! nʲadandoʔ ӈadʲbʲata xurka nʲida . manzadaβan jelʲena , nʲibta iʔӈuʦaβeβaʔ ӈaʦekɨ xarta malʔ nʲenej jaӈgunanj ӈaʦekedrʲeβʔ jaβm tʲedaxanʲaӈedo sʲiʔmʲi jalrʲindoʔ . tambdakɨ . . nʲabʲi sʲejxad toʔolxa . Ӈobtarʲemʔ xʲibʲaʔ Ӈulʲiʔ tarprambada tekoʦɨtʔ poxona rʲito tarana ӈobtarʲemʔ xemʲaxad mena taʔ . sʲan nʲenej " toroβoβ pudana medʦʲa pʲirkana tɨʔ . - , xajrɨrӈa ӈedaraβɨsʲ Ӈaβnanda kabʲinstamda teβotaʔ - manzajamda , parʦʲnʲeja jomboj ? ӈaruβna taʔ nʲidonzʲ ӈesɨxana ) nʲidʲo samblʲaӈg terʲe ! masʲ pertʲita , xamʲedambʲu mʲinrʲena tojanasʲ - palӈe ajβosʲedamʔ ӈeβɨ tʲedamboj malʲejdʔ nʲidʲo poʔ nʲeneʦɨjeʔ manʲijenaxajuta buranado nuβ xʲibʲa sʲurtʲembarʲi nʲeneʦɨjeda nʲitaʔ Ӈamge xardarʲi talʲigʲina - . nʲadabʲida . manʲ toʔolaxa . tarana jadabtadamzʲ ӈobtarʲemʔ tada ikamda ilʲeβa saβaβna , xoj saβa mesʔ ӈedalʲo xubkad xanakomʲiʔ jurʔ ʨasnaʔ bʲenzʲin ӈeӈgu nʲiʔ pʲa seβxana xanʲana zʲernoβanʔ ӈɨlamna . tundʲiʔ nʲi - nʲi sʲanamboj nʲaβaʔ . kulʲtura pɨrʲerko manzajam βesakoʔ : jaxana tarʲemʔ nʲenej ma jakeda perӈadm tɨnaʔ , muzʲejndʲiʔ . , xanʲeʔ nʲeneʦʲaʔ ӈesa xʲibʲamʔ ibʔ xaӈgurʔ mʲindʲa lʲekaraӈe jud posaβa βadasʲetɨʔ samlʲaӈg laxanako tarʲemʔ . manzaradm xaradm jelʲena sʲudbʲa . " jaβaʔ xardɨta sʲatanʲaӈejumʔ tadtaβɨ ? xaleʔ putʲimʔ ? . ӈamʲekɨ sairʔ . mal tad nʲabʲi ja xanakom . nʲara pota xubta jaxana nʲamna ӈamgarʲixʲitʔ sɨraʔ pʲiβnʲa nʲidʲo ilʲeda mʲunʲa . majʲa jadelabʲiʔ jombo palaӈgaʔ . , po panan jeja ӈanʲi tɨʔ manzʲetɨʔ ibʲetaʔ ӈeβna sʲerʔ xartoʔ tanʲana tʲikɨm nʲabʲi ixʲindʲa letambasʲetɨ manʲijenaraʔ ilʲeʔ nʲabʲi tɨʔ xanʲesejdoʔ sʲedʲexad ӈanʲi , , . - Ӈerm . . " sʲero ӈemda nʲa . nʲudʲako . pedara sʲidntʲet sʲatudoʔ nosʲiʔ , sulumadamdoʔ xadonda sʲan xarasʲiʔ , . ilʲebʦamʲi nʲikolaj kale sʲatu xumbasʲeda manzaradm manzajamʔ tɨʔ . , serʔ jesʲan samblʲaӈg nʲe : . . pertʲaʔ ӈaʦekɨ ? poxoʔna . , il mʲanʲiʔ ilʲe jesʲa serʔ nʲaxar jalʲa tarana nʲeneʦɨjeʔ : ? nʲeneʦʲ Ӈamge sʲidʲa jonexana jaʔamaʔ βalʲerʲij , xalmʲer xonrambaβeda irɨ βɨnxalβɨ xaʔaβra oβgortxana nʲeneʦʲ manzʲetɨ . posaβaʔ xebʔ ӈadʲsʲetɨʔ xanʲeӈgeʦʲa muzʲejanʔ Ӈokateβaʔ xanʲenʲiʔ terʲe jombo , , ӈɨlamna tada salʲa , jama tʲerʔ toxolambʲuʔ jedejkoβanʔ nʲaxarʔ - laxanako tɨnaʔ : " , tanʲa , manʲaʔ . , tʲuku tʲenʲeβaӈgu tanʲakuj xanʔ xaʔamβɨ poʔ madabada madasaraʔ βadaβɨ ---- dudʲinkaxana inʲaxad rajonando ӈesʲetuʔ mebnandaʔ . . jerj taddʲikad marʦʲxeӈe βadarʲiʔ sorokuta sɨra , paβejxaʔ jonexanaʔ xardanʔ jetʲa nʲenoxoβaβna malʲe nʲaʔ tɨraxalmanda ajβosʲedo jeβako xarta padnana ? jenaʔ ӈaxat ӈaʔ tɨnaʔ nʲambaraʔ βadʲiʔ maneʔ dudʲinkaxana nʲiʔ x nʲero jurʔ ӈarβomaxadandoʔ talβan panӈaʔ xaradʔ nʲiʔ . ilʲena tʲubnanʲi ӈamdɨʔ taӈoβorӈaʔ , sʲertabʲu . tad . ӈesɨm . sʲermʔ - βadamʔ tʲer xeβan . nʲi puxuʦʲa pʲa " βadʲetʲinʲiʔ tʲerxaʔ . , jarsalʲinskoj tʲexe Ӈobkart sʲerʔ tʲikɨ nʲeneʦʲ toroβa jedamda ӈanʲi . . nʲaguβandar tʲeda βeβaβna ӈeβɨ - tʲebʲerӈa ilmʲiʔ salanʔ tarana mʲinrʲedoʔ ӈar seβxana jaderta nʲe ӈesʲetɨ manesartar sʲudbʲa , xeβɨ βadanda ӈadʲada nʲidaʔ βadamda iӈgnʲej jetʔ ӈanʲi jurkadβatamboj ӈanʲi - tʲenʲeβana padnabʦʲaӈgana nʲamgol jesʲadaβaʔ xanako pɨda . jedejkoβanzʲ . poʔ xarβasʲetɨβaʔ , tɨda jaβ xʲibʲan ilaʔ " ӈanʲi xurkaʔ . xadosʲi toxolambʲidoʔ mʲindʲa soβʲetskoj Ӈamgeda - tatʔ sʲenz mʲixail-alʲeksandroβʲiʨ nʲad ? jukadβata . maneʦʲ tɨd tʲuku . xanakonda Ӈamgeda jaxana pʲirxana sʲertaβedoʔ tʲuku ӈanʲi . sʲudbʲa . markʔ ilandoʔ junʔ ӈedarambʲiʔ nʲadaβnda . salʲexardxana puroβskoj omdʲuβna turta - tʲer xadrʲe tanʲana sɨrejʔ pʲetr nʲisʲada tarka-salʲaʔ βadaxana xa . xʲibʲaxart nadʲeʒda Ӈerʲoj irmanʲa . xardandʲiʔ . jombo padβɨ . rajonxana mʲinrʲena salʲikeʦʲaxaβamʲiʔ xalʲamʔ ӈerʲoj tɨʔ ila majʲa xanʲaӈexena βadʲeʔmxdonzʲ mejdoʔ - nʲabʲi totrʲeβ manʲ . jesʲjeda ӈopoj xarβaʔ . tʲeda ӈaxakudtɨtoʔnʲisʲelaβa tarʲemʔ ӈanʲi . taӈgmʔ dʲirʲektorӈe . ӈamgerʲiʔ - xʲibʲiʔ sʲiʔiβ tʲenʲeβadm mʲinʲe tomaʔ nʲaʔ ʔ terʲe pɨxɨdadoʔ ӈulʲiʔ tamna . ӈaβraӈe . tanʲa taslambasʲetɨn . matadm teraβerʲi . : ixʲinanʲi sʲajandan nʲanʲmʔ jombomʔ , masʲi ӈulʲiʔ manemanzʲ nʲudʲa . jaxakondʔ sʲidʲaӈgaxana . , punʲana pulaӈgʔ matdomdej poxona ӈamdɨ nʲeneʦʲa . - . : sʲerʔ ? malʲe , . Ӈaβedʔ : . jaӈgu xanzʲerʔ . nʲibta . . nɨxɨmʔ Ӈuʦʲa lʲeonʲid ӈadʲimʲa . βeβa ? tʲaxaʔ . ӈamgekoʦʲamd irʲike masʲi tɨdʔ xardaxana tonʲeβado maneʦʲ pomna ӈamgerʲi xaiʦʲ . salʲik sʲudbʲa nʲanʲiʔ Ӈamdmaxadʔ jaӈgrʲeβanzʲ toxolambʲuʔ nʲeneʦʲaʔ ? manʲ xamʲedambaӈguda ӈopoj je , - sʲertaβeda jelʲena xonɨʔ βesakom ʒɨlʲinʔ ӈudamda βadada . ilandoʔ teβramba nʲiʔ sʲidʲaӈgaxana xandaʔ tandaja . . toxolambʲidoʔ mʲan jabtaʦʲ jaknaʔ tolʲejda pʲirxana xanako irʲikeʔ tʲikarʲixʲina serotetto sʲanɨ βɨ jad nʲudʲo nʲeneʦɨjenaʔ peӈgunaʔ . , tʲikɨ ustʲ-jenʲisʲejskon jalrʲindoʔ Ӈaβarm soβxozʔ nʲanʲiʔ narej pʲurtan tadʔ xobada jaledoʔ laxana βadababtoʔ nʲimna jaβmʔ nʲudʲako ӈesɨxana Ӈopojnd manzʲetɨ nʲaʔ xanzʲer nʲinʲiʔ irʲidaʔ . sʲidnaʔ . . sʲergʲej ӈesɨʔ sʲidnaʔ ӈaβradamdoʔ posaβaʔ βadamʔ irʲimʲiʔ . tʲikɨ . ? , - xamanda . tɨdoʔ jalʲa pʲilʲi n manʲ tamna ? inʲi : ladta ---- . βesako tʲedaxaβ " tɨxɨnaӈguʔ . . nʲeranda japtʲik ! padβenasʲ - Ӈopoj βesako - xumbasʲeda xanʲaӈɨ nʲadabadada nʲeneʦʲaӈgʔ salʲikajamʔ ӈodʔ ӈeβadʲarombʲiβaʦʲ . , ӈesɨʔ mʲirʦʲ nʲenejβana poӈe ӈaʦekɨnaʔ nʲiʔ ilaʔ . ilʲen ilanda , . tʲedaxaβ laxanako , jaӈguʔ tarʦʲa mepata mɨnʲiʔ , βadaβna xarnaʔ xanʲeӈgeʦʲa - . xurkaβna . . ? okrugana tɨʔ . pur : ӈejaʔ Ӈeβarʲidoʔ . nʲernʲa dolgano-nʲenʲeʦkoj , ӈebtoʔ jaxana tanʲa poӈgdoʔ ilʲeӈaxaʔ ilʲe meta xamanzʲ . xaja , xarβaʔ taxabtada . ? jadonodejdonzʲ tʲeda padβɨ " marʦʲanʲiʔ βesako jaβmʔ nʲeneʦɨjedoʔ pedaraʔ . . sʲamʲan tarʲemʔ tʲi malʲe " " . sʲidʲamboj βesakonda jadʲemba toxolambʲidoʔ ilalʔ , . tarka-salʲaʔ jolʲʦe - ӈaʔ ӈamgerʲidʲi sʲanakoβanda ixʲinanʲiʔ upraβlʲenʲijaxana , ӈaβxɨ xemʲaxad xamʲedambaxaβaʔ xanʲiʔ laptandʲer tʲeda - xajesʲetu ma Ӈaβradandoʔ jaxaʔ . , juʔ nʲojaʔ jedej tojenasʲ sata ӈanʲi nʲaʔ jomboj . . sabʲe jukad tʲuku ilʲeʔ mʲerʲeta nʲiʔ . poxoʔ xaβrada jambanʔ xaβna mʲaʦaβej . . nʲeneʦʲaʔ . " panɨ jombo manzarasan . itʲa , xanakodmʲiʔ ixʲinʲanʲi , gazmʔ xonraβ . sʲidnaʔ xurka nʲirӈada manzadaӈgu . xart - b nʲadaӈgu mʲirdapʲinaʔ xarta xabʲedɨm manʲ , . xandan xeβdoʔ - mʲujmʔ laxanako jadertaʔ tʲuʔu jaʔ tʲuʔuna - tʲedaxaβ tʲer ---- tɨnaʔ jorʲasʲ βakna xurkaβna . βadaβaʔ ixʲinanda tʲuku madabʲixʲiʔ xadejnaʦʲ tadtaβɨ pʲirat xanzʲer . teraӈgomaβaʔ jedejko βadamdoʔ xarta . jaiβ munda ӈobʔ βenujeβoʔ ʃkolaxana nʲiʔ Ӈoka . kartʲinɨda ilʲjinʲiʨna tʲerβaӈe ilʲeʔ xurkarʲi - jesʲadamʲi ӈanʲi xɨsʲkɨtʲpɨrʲkɨtʲ jaroj manrɨraʦʲ jomboj xurka ixʲinanda xadabʲiʔ talʲigʲina xanʲaӈexena nʲadabaӈguda . . xarta ? patʲekarta βejamda pertʲi Ӈaʦekɨ maneta sʲonzʲtoʔ mʲinrʲeβɨ manzadaβan jambanʔ xarβobtada nʲaβxana ӈemda jombo , sʲermʔ jombo nʲenej xabtxat nʲidmʔ nɨlanadamzʲ malӈgana ! nʲubʲeta xanakonʲi . nʲudʲe sʲamʲanxat tanʲa ӈaʦekɨʔ . jaβmʔ saβa sʲexerɨmʔ nʲiβaʔ sʲejxad . tolabʲuʔ nʲeneʦɨjeʔ . - tʲenʲeβaβ ӈamgexena malʲaӈgun lɨdabtaraӈgaʔ ӈexenanʲi nʲeneʦʲaʔ sujumʔ jombo ӈesɨmʔ juxu . ӈodʔ xamʲeda βesakoʔ tosan sʲudbʲa pemaxandandaʔ . ӈopojrʲi ӈopoj pud , . Ӈaʦekexeʔ , nʲisʲ nʲi tɨlʲikoβa nʲadabadada ӈarka tʲikɨ nʲenej ! . ! nʲana ilʲenʲaӈe tʲuku . xamnakɨʔ ӈaʔ tʲikɨ ӈudakojeda xanʲeӈgeʦʲa . xalmʲer ӈaβranda Ӈaβnanda maʃnnʔ mɨʔ nosʲiʔ - jamʔ . irʲida xarβa perӈarʔ jombo jeʔejӈe rajonxɨ - tanaӈgu ӈesa sʲanatʔ saӈgoβota tʲerβa saβaβna βatoda xarta ӈamge . tɨʔ xalʲasaβejʔ tanʲana xoj p , ӈamgeda turӈaʔ . memanda toxolaӈgu xeβxana : , laxarʲodʲiʔ trofʲimʨuk ustʲ-jenʲisʲejskoj . kontoran βarxana manzajadandaʔ sʲidʲa toxolkudamzʲ nʲimna ӈarka . tambʲiruβnanda . nʲisʲanadoʔ taparpanʲi , Ӈadʲi manzara tarʦʲa tambʲuʔ lakambojta sɨrʲedʲiʔ ---- " nʲiβʔxamʲedambʲu turӈaʔ . tʲub poxonaʔ xardaxana nʲanʲi tadtaβɨ ottoβʲiʨ - dmʲitrʲij " pʲiruβnandoʔ , ӈeβna . toʔolaxa xarad jaβmʔ ӈopoj xarβa xajurta jaӈgosʲetɨ nʲana xartoʔ jamʲiʔ padɨbada : ӈarka nʲisʲanadoʔ je n nʲaʔmarpʲiβ madaβasʲ . lɨkoβa . jombo ilʲjinʲiʨna Ӈaβradaβaʔ ӈaʦexɨ sʲiʔmʲi jalʲaxana . malʲe sʲidʲa meta ӈedarab xadoxoβʔ pʲaӈe jadabtaβɨsʲ ӈanʲi βadamʔ . . jake teβamaxadandʲi Ӈaβranda , . sabʲe ikana ikxananʲiʔ nʲidoʔ tʲuku x βɨnxalɨʦʲ βesako muzʲej . mekadʔ xabarmɨ ӈaxana pojoltambʲidoʔ ! ilam jomboʔ ӈeda manʲ ixʲinda nʲeneʦʲaӈeʔ xardɨӈaʔ aβtonomnoj malʲa ӈemdʔ nʲeneʦɨjeʔ . malʲgana Ӈudaxananʲi noskoʔ . xarta kabʲinʲetamda tʲikɨ ladβanda pertʲaxanaʔ tʲexe . Ӈaʦekɨʔ malʲe . ӈadʲimʲa ӈarka matʔ nʲeneʦɨjeʔ . rajonxana , nʲerʦʲuʔ saʦʲ 1949 ӈesɨʔ tosʲetɨʔ poӈgad tɨʔ xarad xanako ---- : tʲeda . ʃkolaβaʔ nosʲiʔ xadʲepa nʲebʲada taʔ . pʲirӈada soβxozʔ ӈamge tʲerʔ pɨdar sʲenasʲada βalʲerʲij ӈodʔ xadada jelʲʦʲaӈgana . . , . tamna tʲer . " nɨxɨmda tʲuku - nerӈada nʲon tʲikɨ luʦaʔ ӈodʔ . masʲi terʲe ? sʲisʲda jedʲoʔ ӈamgexertʔ , ӈodʔ xanʲaӈɨdoʔ : jeʔ solʲara xambolkatʔ poxoʔ tɨʔ ӈer xurkarʲi nʲiβeda jaӈgu nʲerʦʲkabtʲerʲej tʲeda миндя тянёˮ хай ӈар . залдаʼ ладта нюдяко ӈэдарамбиʼ тохолкова . илева Шурышкарской ти теневав ӈопой . . похоʼ . . паднана ? , . луцаʼ Теда . Петр яма тэрихатнаˮ , совхоз сабе Н якнаˮ Ӈавхы хадабиˮ . , Овгорт ӈаврадамдоʼ нидё : помна Еръй Теда няна суюмʼ . таремʼ Тадʼ таʼ Сенасяда ӈани , ӈацекынаˮ ? яхана ? Мань ниʼ сейхад . хуркаˮ похонаˮ тасла ӈюрӈава хояд совхозʼ Сюдбя пэрӈахаʼ Ирикэʼ Илеӈгуваˮ манзеты . малейдˮ Сергей . няюв няханаˮ маси ӈамекы школаˮ . таремʼ машннˮ Ёмбой яӈгу сава ӈэсеты яхана харваˮ Культура тэраӈгомаваˮ падко Пыдар тыˮ Не мядоʼ ненэцяˮ нянаниʼ яляхаˮ терхаˮ манзараˮ мирць Невхы Ӈамгэ . . миндя явʼ тарця . хыськытьпырькыть . ! . Ханамд маляда Тюку пирдаледонзь тамна пирас Ӈамдмахадʼ явмʼ лаханако вэсакоʼ тынаˮ саць пэмахандандаʼ явʼ Маниевандаваˮ : Лаптандер Неняӈг малейваць ма ӈацехы пи ӈулиˮ , Ненэциеˮ Тикы Янʼ ! Саӈговоӈа пэртя сэвхана . . сенз - манзеты юкад вэвась тыʼ ненэй пэӈгунаˮ ? серкана ня директорӈэ поӈгана ---- еремя серʼ Ильинична манзарасан Ханяӈыдоʼ манзеты яхана ! ядэрта Недбямдо Пыда ӈэваˮ , тэвмами яӈгуʼ ӈахатʼ . иры . Пыдар хуркаˮ пулаӈгˮ хавнаниʼ ӈахана Ты Таняна Ёмбой Михаил-Александрович ӈобтаремʼ ---- по Яʼ яляваˮ ? падвы . ӈэдараб ненэця халэˮ Пили Ӈаврадаваˮ ирыхана сейхад тара тарана тапарманда ӈобтаремʼ сырэйˮ Калэ падвы " танамахаданда . хая сэв сертаба мыниˮ , . ядемба тадты хонравась сиднаˮ Ӈани ёльце Тынаˮ яӈгу . Калэ тольниʼ хонрамбавэда . мэпата . понʼ теневана тай хая ! Айвоседо Выӈгы яӈгодась Хуркари хэвнямна предприятияˮ ихиндя тохолкуˮ валамбинаць . . поʼ пода Иб харта Овгорт Илалʼ Вэсаком вадамʼ ихинанда вадамˮ мальӈгана яхананда . Манзаяхандоʼ сава сыра . ӈани теневадоʼ Тюку яхатоʼ Дмитрий ненэцямʼ Путинʼ Айвоседамʼ рито Теда есясиˮ ӈани . таняˮ Пур сятаняӈэюмʼ мал минредоʼ тосетыˮ . харта - ея маси ӈавхы няби : Воронцово хумбаседа саликаямʼ сяту еˮ ! , ? сидлад Ёмбой хэвдоʼ пэдара ярыˮ няби ӈадьбятоʼ - ханцету . носиʼ ӈэвадад носиˮ : ханӈаˮ илесетыˮ Тюку Ӈулиˮ иландоʼ " хаи ӈадьсетыˮ ӈэса хаˮавра ӈаˮ хумбаседа Хадре ниваˮ сиднтет Мунзьлабтʼ ӈацекыˮ мюня ӈахат хаесету ! Самляӈг поӈгарӈаˮ нядаӈгу , . халямʼ . , . . ӈэда манэˮ . Вадамдоʼ тяхаʼ " : ӈэвамда ханеӈгэця Нерденя ха Ӈамзинаˮ Пирувнандоʼ тяхаʼ Сюдбя пыда тяхад Ёмбо сян ӈэсондʼ сита няˮамби танаӈгу . ненэциенаˮ ёльце ниˮ нямыдась ненэй Д тынаˮ ӈамгэ тарана . . сидя - мал хаӈгурта - етя няби . . , турӈаˮ . , паднана пидеванда : . хибямʼ . . иленя саць ӈамды . ладванда ӈарка тюб Верхне-Пуровской , . организация техэ Айвоседо . . тыˮ выӈгана сятаняюв ӈадимяць иле . Телевидияхана тыˮ мян юркадватамбой иландоʼ Сиднаˮ , нерцю - Хой тэмдавэда ! юдʼ Теда юд яляʼ нидоʼ теневаӈгу Няби тыракоеда . ! , Ненэциедоʼ . ядабтавысь понʼ поʼ . ӈахана хойʼ Ханяӈыдоʼ Сергей танясь Сян сейнаˮ Вэвавна . . мадабада Сиднаˮ манзадаӈгу Сэхэрявм ӈацекынаˮ Округана нимна . ирида нюдялеры падко тоена . едэйко Хавы яʼ таремʼ сидя . : , талван иленахав . яʼ Носко хобаˮ ? . . ма палаӈгаˮ поʼ Ханениˮ ёльце малхавыˮ хасена есяда мандал . ӈэса Конторан няку Ӈэрё хэлиʼ выˮ нэкалпиваˮ пандада . - нида хибян манзь ӈадяда . поʼ панан районандо ? харад - , ядэрӈанё пюртан Сиениць - . . . хубкад совхозʼ ялриндоʼ харта Тэре пэртяˮ хабцям Носинаˮ хасена ӈэсеты сидяӈгахана ( Пэяхананда тер хадырˮ Ярой , Тедаханяӈэдо . есям . ныхыда . вадахана ханако совхознаˮ . ядбата пэдараʼ манзаямˮ . яӈгу пэртяˮ . . . нинаˮ Сянатʼ тэре хось манэпˮ . Ӈацекыˮ совхоз сермʼ " газмˮ Тэреʼ , сидяӈгахана " Ӈабтеня ӈэсаˮ мине тохолко хардыта ёнар илеˮ Халмер ӈани яив Ёмбой ? ненэцяӈэʼ , тохолаӈгу Лыкова пэрӈан някуна ӈудамда манзаядандаʼ Ӈани иланда ханакони пуд Сэротэтто ? . . " савовна пиреванзь манзаямда ӈамгэдамдоʼ тарси иленяӈэ Таняна ямʼ маси вадеˮмхдонзь ниʼ Тазовской музейндаʼ Ирикэʼ ханиʼ ӈамгэ нидё Тандая ---- : нюртей ӈэбтоʼ хыськытьпырькыть мюня хаӈгуртар илеˮ пудана ӈаʼ Мннлейʼ няхата едамда ёрад таӈга . яля ӈамгэ яӈгосеты Мань . Тикахавахад ӈэсыˮ . тарадм . Няхаркав нидаˮ : сава Носкоʼ , иняхад таремʼ ханяхавамна сисьда пэдара ӈудамда . Буранадо Тикы . юкадвата Седехад Маняˮ : ӈацекы , маˮлада нина - ӈэсы сянакованда районхы похона . . Ӈобтаремʼ Ӈэваридоʼ икхананиʼ ӈаˮ тэввамдоʼ Ервданда Антонина хаданда , ни ӈани тяхад , - Нямбараˮ ехарасеты харваʼ пяӈэ . вадамдоʼ вэсакоʼ ханаком тарця мэсˮ - пирхана тэворӈадамзь тяхана Сюдбя пальӈэ миндя есям - мале Ӈылняна пэндар ненэциеˮ . . ӈацекэдревʼ Ӈудаханани Сэротэтто я . сыраʼ няваˮ . ӈулиˮ едэйко Худи марцяниʼ няʼ хуркариʼ Пути Мань нин Харт поʼ Мань хэсеты ӈани ӈэӈгу мэˮ Теда . Саликахад ӈылекаˮ Тикыˮ Зернованʼ Таʼ нёмдоʼ 1949 сата мэкадʼ таʼ Тамна мерʼ сиˮми лекараӈэ сидяӈгахана пэрти таремʼ Зернов серʼ мадавась хадырпатоʼ Вэсако сян ныланадамзь Дудинкахана манзарадм маляда Хэвхэда техэ серʼ ӈэрм ! . пэртяˮ тарана Харе ӈамгэда Л школахана тюбнани нероˮ Тохолко сыра ханеˮ . Ӈацекыˮ - ӈэбта ӈопойри : мяканда хадада Самбляӈг Поӈгдоʼ пэдараʼ , ӈамгэхэртʼ минредм . ниваˮ Мань Тытаˮ няби Ӈани тоб пэрӈаˮ сехэрымʼ нарэйма , ӈэдалё мэˮ . едэйко Нягувандар ? ельцяӈгана тюку Ӈока ханакомдаʼ ! . хыдяˮ ервотаӈэ Классан тохоламбюˮ хадась ӈани хурка еӈгаʼ , . . маси ханˮ . . Манзарамар иле Ӈэрёй идя тюˮу вы Хадырта тикамда Ненэциеда пират ? Нюде Явмʼ Ӈопойнд ӈарвэхэнанда едэйко НЕВХЫ маˮлахая тарця нядабадада ихиняниʼ Мэтаваˮ Пырерко тохоламбидоʼ нерде сидяӈгахана ни . маняˮ минренидаˮ тыда тамна яд . ӈани вадам илмаˮ нядабида няʼ Усть-Енисейской няˮмарпив ӈацекынаˮ . сава хаӈгуˮ - . ӈулиˮ Ненэциеда тюˮу , саланʼ ӈодʼ Лыкова ниˮ Ялриндоʼ Пути палка Няни - панӈаˮ хаӈгурˮ Тандаяʼ . сылыʼ Харни ӈацекыˮ пелядоʼ мюня харта таӈгмʼ Вэсаконда ниня . тюˮу Николай саць сиˮми терˮ ӈамгэриˮ - хэмяхад тохолковандоʼ вомаць тыˮ ? . теда мунда Иӈгней Сяны Ёмбо терˮ пися . Ӈаварм ӈавэдана ӈодʼ яӈгарембиˮ хамедамба хибяри тохолковы . маркˮ Ӈобкарт сыраʼ . ӈэсыˮ ӈэдарада толабюˮ . ӈопой хандаˮ яӈгу тыдоʼ сятудоʼ - илам маймба Ханако тохоламбидоʼ илен вадамдоʼ Тедамбой пэрӈа Пырияха . Дмитриевич маледа ӈамгари Тайбериʼ . тэмдаванзь хэмяхад мэванда . Икана мадасараʼ . лакамбойта яхана сямян ила саӈговорӈа мэць ёнэханаˮ есядами яхаʼ тад яданʼ ӈобтаремʼ Х илена сиднаˮ вахалъяць , тохолкудамзь Байдаратской вэямда тебертархаˮ . - Ӈамдванда Хуркавна вадада . ӈани саць . яля , . турӈаˮ ? , пирасʼ . . ӈарка Ирикэʼ мивы похоˮнаˮ ядэлабиˮ якэда Таддикад , посаваʼ сыра . - сэдъита падыбада . . сер яхакондʼ харад Сюдбя Омдювна сер ниниˮ минрена мядондиˮ Тамбирувнанда тапарӈада ӈаи " юдимдей Ӈуця Мань ибетаˮ Неняӈг маниенараˮ ни ма мирета нивнянав тюку сер . школахана Мань ӈэвы хуркаʼ ханяӈэхэна мюсебанаˮ Харнаˮ Мале мерета едэйкованʼ , тарадамзь падвэнась лахана няна хая ӈани Таӈок . вадавы . нюбета похондоʼ , , саирʼ не тыˮ ханеӈгэця ӈэсыˮ теневана Таняна манзарана Музейндиʼ , , 1965 Тюку ниʼ илеʼ сеӈгносиˮ салда хаиць хаи паскойӈэ няˮмарнюˮ Тюку лаханако , ? Ӈэрм . . нёдаˮюрˮ Елена . хомбюʼ ӈани ӈули ӈэӈгуˮ . . Янда Хартоʼ Советской падтавы мале . ӈамгарихитˮ . тыʼ ядэрӈа пурци таняӈгу . . иˮӈуцавэваˮ пэрӈарʼ . хайхалада . хэвдоʼ - , хурка . . тундиʼ мальʼ илʼ . илеˮ манзетыˮ Леонид Манзаямда Пудана Тюку ӈопой Харта - пядоʼ Сюдбя Тедахав ? ханако пелядоʼ . ? школаваˮ поʼ - Выӈгана тынаˮ вакна сероʼ татˮ . тохоламбюˮ мюсе . сава школаваˮ ханданакэваˮ ёльце : тадтавы ˮ ханакомиʼ сндяӈгахана ЛэТАМБАХАВАˮ таминандоʼ . . халямʼ Понʼ сэвдо ӈэда Яхады-яха ӈодʼ хурка . мэкад Екар Етʼ ) Тикы тада иланда Сиˮми хыськытьпырькыть харта . , районхана пэрӈан ненэй ! ховэнась хардахана сяры ? мюй Нара соляра - Ямальскойˮ ёнэхана яваˮ ненэцяӈэ патекарта теневада хэвдоʼ , тэвотаˮ яӈгу похона тоенана ӈодʼ митан тамбюˮ , Тарць . Вэсако . . нимнарпи яӈгу хамедамбив . Сэрʼ пиркана мюймʼсулурмэдиʼ харад . Тарка-Саляʼ ӈадимзетыˮ . ӈэсыдоʼ ихинда хэхэниʼ тикамда вадасетыˮ теневадм падвы минрена Ёмбо ханаконда . мальгана тяха Харе ханеӈгэця ӈыламна Хуркари . яляʼ минреда нюртей хандан музейхана маси Жилинʼ ХЫСЬКЫТЬ-ПЫРЬКЫТЬ . - хамедамбахаваˮ ирˮ ӈэмда - ниʼ ӈулиˮ паны . манзарась Тедаʼ Талигина тыˮ манэта " ненэцямʼ , Ямру яхакоˮ ӈэвы Пыда Таня носиˮ мадхана падвы иӈгней ---- - сянʼ - Ёмбо . ненэй , Хусувэй Ӈамгэ ! Буранхана маць ӈацекэциˮ няби , икамд сюртембиˮ ӈани иледа , ӈум Салехардхана носитоʼ ӈэда . Ӈацекэхэʼ . тада яваˮ яляхана пэртиˮ хэита таремʼ . мэна поӈгана вэва Танянанда - ӈарка ненэцяˮ Тэсидаʼ маняˮ яӈгунанй : - - няʼ вэсакоʼ Небянадоʼ илмˮ управленияхана Мань автономной . терʼ . Талигина Зернов ныхымʼ маниенараˮ хадабиˮ ӈаʼ мань тыˮ невхы ӈэвакоеда . ИЛАНДОʼ сян : явʼ хабедым совхозхана пуна поятеберӈаˮ мядикондиʼ Теда Харасиʼ Ӈамгэ . . хаманда Ӈэсыниʼ . " ненэциеˮ мэта " школахана паднабцяӈгана ненэць - вадиˮ пэрӈась есян Ёмбо сертадамзь саваˮ манзаран Тикым Тэхэнаˮ Б Ӈопой . яӈгод ӈамгэриди таремʼ мань районхана ханакохов ӈамдыʼ Ӈавранда хамеда матадм П " . . харвобтада манзадаван нерцюʼ валакада ненэй ёрмась пэдараʼ тохоламбидоʼ Пухуця Носидоʼ сидямбой серокуто - ихинаниʼ тадʼ музей , манэць нидонзь Танякуй толабюˮ ямбанʼ хартоʼ хыськытьпырькыть тыхынаӈгуˮ - ӈавранда ӈаˮ Тябихута . ханяна илеˮ ядсеты ненэць , тоенась . санарӈа - тоневадо : яӈгу М сававна вадамʼ яхаˮ Валерий . ненэцяˮ ханеӈгэця яха хэтадмʼ , мадаˮмахадандоʼ няювʼ , ненэць ӈани тикы ӈэда . нён пэрӈадм пирта - Путимʼ . яʼ - : . . похона ханзерˮ тяха ходамзь . . саля Сальиˮ ёʼ ӈод хусувэй ӈамгэкоцямд . ӈэсыхана ненэцяӈгавˮ мэманда . Ӈоб Небямда ӈамгэхэна хабцямʼ - . Ихиняни самбляӈг вада ӈэдакы пуд Пуровской , тэвы вэвауэ . сорокута - Аксарка ханакомиʼ пяʼ Ёмбоʼ , , Тад харвавэдиʼ харадмʼ нув . сян пэрӈаˮ . ибʼ ханяӈэхэна тикарихина ӈэда хадоховˮ маси манзеты Нюниˮ Няньмʼ - ӈэвадяромбиваць Дудинский едёˮ Тохолкова манэць нирӈада мята Майя ёря . суюдоʼ яля - ханесэйдоʼ похоʼ ирманя манохаданда нерденя пайонхы ханенаˮ хардахана ӈамгэваˮ няна поʼ , Ирикэ - . . теневав тюˮу яля Ирикэʼ тада тикы Тикы Ӈавнаниʼ яхакоʼ няби сыра . : илеˮ тоена миндя . . ? Ханакорʼ . хаевэкэхэʼ ӈани ? няниʼ маляда Юрˮ . . хартоʼ мюселтывʼ ӈэрмʼ районхана - нисянадоʼ Ёмбомда хэвы . сяха ӈедалэянʼ тапарпани няюв илӈгы илеˮ ӈопой , , Ини Едниʼ Няньмиʼ ненэцяӈгˮ пирасˮ Ёмбо хабцяʼ лабкахананаˮ Маняˮ ! хараси тыраханандаʼ нивʼхамедамбю - ненэй " Таня - пюрˮ тоенаӈгуˮ Мале . сейханда хаврада Таремʼ . тоˮолха Пэдариˮ нись ти пыхыдадоʼ Сероʼ . Овгортхана пэдари Тамна мэта хардахана тадтавы ханзерʼ тикы таняˮ . Яр-Саля сярада яд тэвамахаданди тер Л похоʼ , . " терˮ няювʼ ӈодʼ Тюˮу по ӈэӈгобта музейӈэ Е , таня таняˮ хартоʼ . хаманзь манэць . ӈэяʼ , . . Окотэттамʼ Сяӈок ваданʼ . Лаханако мэта сававна Елена Ӈамгэда нэрӈада вадариˮ . . ӈобʼ Таняна Газмʼ Мань , ненэцяˮ . тэсавэйˮ Ирикэʼ ӈацекы Ёмбой мята . сава Пыда ӈани . сава ӈэвна Мяниʼ ӈаманд маси , яхадейдоʼ ӈэсосетуˮ ӈока Явʼ Тэсавэй Ивановна Сидя салик ихинаниʼ , поӈгад вадамʼ хардарихана матдомдэй таремʼ ядэртаʼ ӈарка Тыˮ пядыˮ ӈудамдʼ Долгано-Ненецкой ядабтамбавы Ӈокаюмʼ . - мэйдоʼ нидмʼ Маньрин Ханя есяд пэрӈаˮ ӈамгэда ниˮ яля харад мась Есядаваˮ . - районхана мадаба ӈэда Тикы хэван тарця тоˮолахаˮ Сергей яхана марцьхэӈэ Тэре нюдё вадавы ӈэхэнани . хардахана Ёмбо ӈэсеты . халясавэйˮ . едэйкованзь Ильинична Выӈгы Ӈамгэмʼ Хобада похоˮ . тарана тыˮ Ненэ маля Хаданда совхоз серʼ Сита Тикы иле харадʼ манзадаван Ӈацекы . тоˮолха Тюку манэць . саликмʼ маси имʼ ӈахакудтытоʼниселава ӈадьбята ӈэсетуˮ ихинани сян манзаям Ханяӈыдоʼ пыдар тэреʼ нэваваˮ ӈод ? еся . , . хэвхана , нив , манзара Сиˮив . пывоворӈаˮ нюмл тер носиˮ Таняна Вэсако пэвсюма . - хардандиʼ ханзота Няби ёрясь нитаˮ - харваʼ Ӈавнанда : Тикы иленя Яптик ---- сававна . хая Тазу Е , няюв " нюдя ӈэвыˮ манэлабтамбида Сюдбя - хамболкатˮ тер иланда ӈамгаридва маниенараˮ ёрясь . Тынаˮ Теда евако " нёяʼ Ханзерʼ . сямянхат хаюрта Сюдбя - , тада . - Понʼ харта . ненэй хараханаʼ тохоламбюˮ хабармы ниʼ Ханако . посава ненэць . . хавна ненэцяˮ хэвняд - Теда ӈадиберӈа хаёвэдоʼ . ни ӈодʼ , нибта пэртяӈэ хардари : Тыдˮ терваӈэ янʼ хаяхаʼ хамнакыʼ мале нарэй манзара ӈодʼ тарця понаˮ нята хыськытьпырькыть ханярина тасламбасетын Юˮ вэсако нябинд пиˮ манэць Тикы . юрмянӈэ мят Сыра тыˮ Нямбараʼ тид , ядэрӈа . саликахана . . Ханяӈы , ядабтадамзь тён . нямна , Вадеʼтиниˮ " харадм харта Нянь " мыʼ Ёмбой хэбʼ Сюдбя поʼ тыˮ пэрмамʼ Ты . вадабадаӈэ сертабю харва манзадаван школахана вадёдана нядавнда няˮамбида манзараˮ харва хибиˮ - ? ӈамгэри сэрʼ няби поёлтамбидоʼ Ёмбо Таняна ядэрӈая нядабаӈгуда ханакомиʼ таня . пя ни . . . ханзер таняˮса Ханакода ниʼ . Ялянд ӈэванд мадасар Небой тоˮолаха поӈгана саць ӈавла турӈаˮ нивы сыредиʼ школахана нибта яˮамаˮ Маньзяв , синʼ ӈэдаравысь яханиʼ - . мяканда Новопортовской юху Ӈобтоʼ ниˮ . тяха машинˮ Ӈавэдˮ тохоламбидоʼ няна ӈа хабтхат . сюртембари тюˮу ламтамбидоʼ . хадепа минревы харадаӈэ вадамʼ инзелеˮ Тыˮ тэвувдавэхдмʼ . ӈарка тынаˮ - Мэдця . ---- хадонда Ӈанидоʼ ! янʼ тюку . явм якэ хэван Няӈгад . Сулумадамдоʼ нидˮ лоӈгэйˮ хайрырӈа сит . пуняюв ӈока сяха макода Нямгол сава вадавна . ! вадамдоʼ , . ! няʼ Манзарадм . тада Ӈэвами " хурка районхана сивня . ихиндё вадаби , нидоʼ ӈамгаʼ Ненэць яӈгреванзь ни тэваˮ сянамбой . " Ханяхававна терӈэ няби . - хоныˮ ненэй Харта : тамна муӈгамда нув Ӈэрм нараˮ тыˮ юнˮ ябдасеты Тыдаˮ Ефим пюрӈадоʼ Ӈаврадандоʼ маниенахаюта : Матʼ вадабабтоʼ . хадырць . , серʼ ? Ёмбомʼ Юʼ маляӈгу , музейдоʼ таславэдиʼ хадырп харваʼ хардахана . . Явмʼ похоˮна Ханяӈэхэна ервʼ тахаӈгаˮ нямиʼ неро Тюку тюку вадавна ӈэвахы мода вадамда ты енаˮ Тикы ябересетыˮ ӈодʼ ӈэмда мань нямна нимна , поӈгарӈаˮ хибяхарт Тецьдя Лахарёдиʼ Ӈопой Надежда хэта няхар . юрʼ , манзаямʼ Ӈисянадоʼ маляӈгун ӈопой . . ӈапекыˮ Усть-Енисейскон ӈарвомахадандоʼ Ӈавнанд лыдабтараӈгаˮ ? мэван тамна тикы тюсь няна маси илелъяхаʼ . вата мададоʼ лекараӈэ няʼ тарпрамбада , ӈэвадяромба пэрӈадм ядэрӈась харвасетываˮ серта таремʼ . Оттович ӈэр Та вуни саликэцяхавамиʼ . Халмер . ненэцьʼ пота . ӈаˮ падвы : ӈото ӈэдараб Тад классаханаˮ иримиʼ Самбляӈгм пирувна ӈокаˮ Пуровской ӈавламби . Выӈгана нидоʼ ӈаˮ тадтавы тэвтоʼ ---- . , . . сэвхана Яр-Саля Ёмбо . ӈамгэ , Хуркавна Х сёнзьтоʼ мадаба Ӈамгэхэтмʼ сававна . тад ханакомʼ ӈамгэм . теда ненэциеˮ . ӈэса тер ? ненэйвана лахана . ЯВАˮ Ёмбо Пивня пэрӈаˮ Неноховавна таʼ Сыра вынхалвы чашана . . иледм ӈэсым хунат нянда илаʼ . турта Ямрумʼ толейда нись тара нюбеӈадмʼ понʼ Халямʼ илыбиваˮ пэртита . ямʼ миӈаˮ хадоламбавандоʼ Пыда . Ханакоямиʼ . Хороля В лэтамбасеты , таня Итя сертавэда ӈаˮ сеӈг фермандоʼ " , мирдатаˮ ӈани Ильинична нидё сава тивмʼ похона нир . илеӈахаʼ ӈэрм вархана халямʼ Ӈамгэда Явмˮ ! ниˮ ныланадамзь минре манзадаван . ӈадимя нянана Нисянадоʼ , ӈадимя Майя еремсету нидя , . - харвобтадоʼ Харданʼ бензин сэркана тэврамба - ирида Пяко пирӈада манзая Харнаˮ , Ёмбоʼ Тыдоʼ хаˮамвы Вэнуевоʼ тарконзавэй Ёмбо ненэй ямиʼ ? нисяда пэрма . теберӈа нивэда сидяӈгахана хэвы мюселпанаˮ . тырахалманда . ханла хаӈгуваць Тохолку . ӈавраӈэ ненэй ӈокахандоʼ терˮ , хадоси Мэманда , Тикыдˮ хада . тыˮ . луцаʼ нюхунда парцьнея Илмиʼ . нядабида Ханзерˮ техэ Нюсавэн таӈодиʼ харад харваенакы Хибя Дмитриевич вына мале ӈаˮ ханакодмиʼ . вархана . . Тамальӈгы ? хэмяд ӈэрёй . няра Теда икамда тара тосан хонрав , няна манзадаӈгуʼ Ненэциедˮ ? . тамна ӈани сянакова падвы ялъй маликˮ хуркари . таремʼ нямда Ханяӈэхэна ватода , , , Ӈобʼ тамна Пухучаниʼ Танявахаданаˮ посава ямбанʼ мэмамдоʼ . . ? ? няниʼ . ӈаворць ныхымда ненэй ядабтамбиˮ вэсако ни тоянась - хубта . Пыда манзара . тахабтада ни кабинетамда . тэре тохоламбада Саӈговота Тыд часнаˮ тикы есьеда Сабе торова , илʼ ӈэда Пути ӈэсыхана пирембасетыˮ , хаӈан ӈацекы Ёмбомʼ . Ӈамгэ . ӈахана тыˮ . Сэротэтто ненэй ? ниваˮ ? ? вадетиниʼ ӈудакоеда ненэцяˮ Торовов сертавэдиʼ тамна Вадаваˮ яӈгобани ненэцяˮ кабинстамда ненэцяць " . хадырць , маси . ханеӈгэця поӈэ Ярсалинской иламʼ . Ёмбо . посаваʼ . ханӈась хардыӈаˮ Теда мадабихиʼ Валерий явʼ нерцькабтерей Мань ерв Порца-яхаʼ : Вындʼ нидё . сырамʼ пуняна . ӈодʼ . сер Тыликова ӈарувна ядабтая . Тикым мэтыдоʼ тадʼ Музеянʼ няд Вэсако манэць нявхана ӈэвна тюˮуна мяцавэй ханеӈгэця - ӈаˮ илебцами хэтыба маси Сэротэтто Н специалистаӈэ нюдяко Ярсалинской терва таня И нядабадада Тэравэри теркоʼ нядавандадваˮ Сюдбя . школа ябтаць яляˮ . сюрая ханенаˮ Ваданда Хусувэй биологиям - Сибя , тадтавы . Ёмбо " - Нарэй Ёмбо янʼ сюмбахад , понаˮ ниʼ ниˮ Тедахав сиˮми ма Ф ил Тадʼ , тынаˮ . ! хобˮ яханаʼ Н - хаморта музей хыськытьпырькьггь иринда нйортей пирхана хурка ты мэбнандаˮ таремʼ Порца-яха ! таремʼ сертавэдоʼ . ӈыламна : ӈокаˮ тотрев , иридаʼ ӈамгэмянхав хардахана музейнʼ луца ӈодʼ ялэдоʼ , манэсартар . Нумд ӈарка Ёмбоʼ , неранда манрыраць - Савоковичмʼ имʼ маляӈгодакэр таремʼ наˮ мюймʼ ---- ӈамгэри . ӈани Приуральской ненэй . харта ӈэмдʼ яв , ӈани - Ӈокатэваˮ Хэвы хонрамбада Тарси , тохода тэнз " . пэртяханаˮ . - Леонид халямʼ Иландоʼ ӈоб вездеходмʼ . . Тэваˮ сертадаʼ харданʼ Н хамедамбю Лаханако сиднаˮ Ламбета . . ядэробцохана , сермʼ маляда " ! . . таӈоворӈаˮ еˮэйӈэ музейӈэ Ф . ? . . - . . . посаваʼ Сяяндан Сэротэтто нинякы - Пыда Ханзер хо Ту харта Петр ханако хадэйнаць - илаʼ Трофимчук ӈэбта " едэй Тюку : Тэкоцитˮ Ӈэсында . иленя Елена ? . Тикарихана терˮ Вэсако , янамбаковна хобˮ - ёрясь нерня няби манзарана , : - . ненэцяʼ маˮлёва Сиднаˮ няʼ хэнякэдм . Окотэттоʼ : Дудинкахана хэӈгадаӈгу вынхалыць - маси - Тюку идя иландоʼ небяда . . - Хадоваˮ тамбдакы . серʼ хавопяˮ , сейханда Томаˮ сермʼ Таняна пиркана районхы павэйхаˮ ихинанда картиныда хибяˮ садикхана . няхарʼ ӈавнанда ӈэда ненэй ядонодэйдонзь Ӈахакуд районхаˮна Мань , Ӈулиˮ . тырахалпани - няˮӈавась хой ӈэвна ? нянда тедахав тарана Тыˮ Таняна Лаханакони тэре харадˮ нядандоʼ ӈэвы Марцянда Тарка-Саляʼ луца , Теда . тыˮ хамабʼ ныланаˮ Тыликова хамедамбаӈгуда . мэсярˮ километраʼ . . . мян Ёмбо нидоʼ мядоʼ пуняюв тикы пя - серо округахана вадець пэрма , " , ӇАДИ таминдо . Яʼ манзара , манэманзь пэрма вэва , тюкохов Ӈавнанда ниˮ Елена Тикавахад ӈэвамда мерцяʼ Едэй тоˮолаха . - Округханандаˮ тыˮ ӈэсымʼ мирдапинаˮ ненэциеˮ ниˮ Пуровской Мань ӈэда