0
- sabʲe sʲiddoʔnʲadabadamʔ nʲiʔβadʲesʔ. sox "jamal" - xartoʔ ilʲenʲa nʲeneʦɨjeʔ tɨʔ temdabada organʲizaʦɨjaʔ tʲerʔ teβormɨʔ. tʲedarʲi pɨdo nʲajundoʔ saβa sʲerʔ sʲertaβedoʔ jaӈgodarxa. nʲexejunʲiʔ nʲunʲa pɨja ӈar xarkuʦɨdʲi- nekalӈaxaʔ. Ӈatʲenalɨnaʔ. nʲarʲinaʔ mʲiӈaʔ. munodoʔ jabʲena nʲeneʦɨjeʔ munʔ toʔolxaʔ, lɨdoʔ ӈulʲi jambʔ. marʦodoʔ saӈganaʔ. luʦaʔ ӈedaraxaʔ. ixʲinanʲi madm, xanʲaӈemdo nʲambanʲiʔ saβa ӈebta?! sʲanʲe sʲeroʔ xombʲidm. nʲaxajunʲiʔ nʲa madmʔ: laxanakurʦetɨ. manzarabnanda manʲijeβa sʲelʲi ӈesʲetɨ. tʲikɨ pud tarʦʲa lʲekarmʔ manesomadanʲi ӈanʲi lʲekaraӈe xesʲ taslaβasʲ. - rossʲija ӈerm tʲer nʲeneʦɨjeʔ jesʲana nʲadabanaʔ, nʲernʲaʔ mʲinrʲenaʔ sʲermaʔ mʲinta. ---- Ӈerm tʲer nʲinaʔ ӈano xanʔ tenzmʔ metam tarʲemʔ maʦʲ: ja xanʲaxaβaxana ser nosʲi xob parʲidʲenʲa ӈolʲapʲaxana ӈolʲapʲadambaβanodoʔ. tamalӈgana xobanda sʲarʔ nʲaӈorӈga, tarta xanʲaʦej xardɨӈa. manʲaʔ jaxananaʔ nʲudʲako zaβodʔ sʲerta βeβa ӈedakɨ? - tʲikaxana xartoʔ ilʲenʲa nʲeneʦʲaʔ ӈanʲi xanʲe peӈgudʔ. solambada xanda nʲiʔ samblʲaӈgӈe tʲijnaʔ. mʲerʦʲaʔ ӈabtnʲiʔ xɨdrɨβaʔ. Ӈamgeda ӈeβna naӈedʲa judʔ ʨas ӈedalɨβaʔ. βesako "buranamda" xarta ӈjaʔambʲida. pɨda mʲakanda teβmaxadanaʔ, sʲajӈaβaʔ. Ӈobtʲikɨ sʲaknaʔ tamna tʲaxaʔ seβtʲa sʲergʲejeβnʨ japtʲik mʲatʔ ӈedalejnaʔ. ponʔ nʲiβaʔ mʲij, sʲidʲa mʲadʔ nʲimnʲa ӈadʲimʲaβaʔ. tʲikɨ nʲeneʦʲaʔ ӈarmɨ βesakoʔ. tʲo nʲaӈɨ nʲadoʔ nʲirʦʲko jenzkɨβʲiʨ xudʲi. projektʔ koordʲinatorӈe marʦʲxednʲiʔ manzarana sʲulʲandzʲiga paβʲel βasʲilʲjeβʲiʨ taraӈgu. pɨda moskβaxana manzaraӈgu. tʲikanda nʲana tambdʲidoʔ jesʲdoʔ tʲidnoj sadpaӈgunaʔ. rossʲija assoʦɨaʦɨjaxana, manʲaʔ jana tʲiӈgɨβna dʲeputatӈe tarana nʲenej nʲeneʦɨjeʔ poӈgnanaʔ ӈulʲi- tʲanʲoʔ. nʲenejβana fʲedʲeralʲnoj sobrannʲaxana sndʲamboj nʲeneʦʲ. tʲeda manesartʲinaʔ zakonanaʔ, taslambdʲidoʔ, tʲikɨ juʔ po tʲexʲe taslaβɨʔ zakonʔ. tamalӈgana dʲeputatӈe tarana juʔ samblʲaӈg nʲeneʦʲamaʦʲ. tʲeda sʲidʲambojӈe ӈamgem sʲertaӈgunʲiʔ, taӈok luʦɨ poӈgana. Ӈanona mʲunʲa ӈamdʲoda nʲidaʔ ma: - luʦaxatʔ temdabada ӈamgarʲidoʔ tanʲaʔ. xasaβaʔ malʲʦɨtoʔ taӈgaӈe nojʔ meʔӈaʔ. pʲiruβnandoʔ tesaβejʔ. manʲ nʲananʲiʔ lʲinʲujʔ taβradamzʲ. Ӈaʦekɨ nʲebʲa, seβtʲa sʲergʲejeβʲiʨ puxuʦʲaʔ ӈulʲiʔ majʲiʦʲ. sedorabnanda jadanda malʔ nʲiʔ tadtasʲetɨda. sʲerakabt pexeβmʔ nʲidmʔ manesʔ. jaӈgoda ӈamgedoʔ ӈedaraxa. peʔ bankɨʔ meʔӈaʔ. tʲersʲada bankamʔ jadʲemdaӈgudoʔ. taddʲikad sɨranʔ ӈabtaӈgudoʔ ӈɨldada sʲurtʲaβӈe xaʔ maӈgu. nʲeneʦʔ terʲi pɨsej, ma: x. plʲalʲiʔpadβɨ tandajaʔ gazʲetanʔ padnanaβaʔ prʲiuralʲskoj rajonxana ӈeda gornoknʲazʲeβsk xardanʔ teβorӈasʲ. tʲikɨ jalʲaxana xasaβaʔ malʔ salʲa jaβʔ serkaia meβɨʦʲ. pɨdoʔ serʔ ӈɨlamna jorʦʲa poӈgam mojopaβɨʦʲ. xexenaʔ mena pɨrʲiʔ, nʲojaʔ xadabaβɨʦʲ. puxuʦʲa jesʲamʔ nʲamarpamada xubtʲema. manzajamda tamna xajeβanʔ nʲidʲa xarβa. ixʲinanda pɨxɨdamda mebʲetaӈe perӈada. - pedara pomna jaderma ӈamgeda saβa? nʲenʲaӈg sʲiddaʔ ӈamdaʔ. joxadada. xurkarʲi xunortaʔ, xaβɨdanaʔ jadermandoʔ... tʲikɨ sʲermʔ tʲidxalʲeβʲidaʔ ӈerm tʲer nʲeneʦʲaӈe dʲepartamʲentaβaʔ "jamal - nʲuʔna!" assoʦɨaʦɨjaβaʔ, jamalxana gazmʔ, nʲef.gʲmʔ tʲuʔu tarprambada prʲedprʲijatʲijaʔ. - sʲiʔmʲi pʲurʦʲ nʲiʔ taraʔ. sʲoʔ padɨbada nʲeneʦʲandmʔ. xusuβej xʲibʲamʔ xonraӈgun, xanʲana ilʲeβamʲi tabʲedaӈgudaʔ. jaraʔ irɨ nʲerdʲena jalʲaxana sʲergʲej nʲikolajeβʲiʨ xarʲuʨn gazʲetaxana padnanaxaʔ, radnoβoβna laxananaxaʔ norβʲegʲijanʔ ӈedalʲoroʔmamda, okrugxananaʔ ӈeda sʲeroʔ βadʲeʔӈasʲ: sʲemʲen nʲikolajeβʲiʨ βaxalj: xanʲaӈɨʔ manzʲetɨʔ sʲidʲa juʔ knʲigamʔ padβɨ. nʲabʲiʔ manzʲetɨʔ nʲaxarʔ juʔ ӈedaraxaʔ. sʲanrʲi ӈebta ӈodʔ, padβɨda malʔ xamʲedambʲinaʔ. xanʲa saβaʔ. Ӈob knʲigada "ʒɨβun". sʲiʔiβ po padɨbaβeda. knʲigaxananda xarta ilanda padβɨ. xanzʲerʔ xaӈgurmɨ, majandormɨ, xanzʲerʔ jalʲa seβmʔ manʲijeβan xarβaβɨ, mal tʲikaxana padɨʔ. pudana poxonanda xabʦʲa ӈulʲiʔ tɨjaromdaβeda. tamna padnaβɨsʲ. 1988 jaӈgumɨ. - terʲe ӈaʦekɨnaʔ, sʲiddo toxolambada nʲeneʦɨjeʔ tolabada 22591 knʲiga. tʲikɨ xaβna juʔ jonar uʨebnʲik. tolaӈgodaβaʔ 432 ӈaʦekɨʔ. xurkarʲi βɨstaβkɨ sʲertabasʲetɨβaʔ. Ӈokaβna tolaӈguʔ manʲaʔ taslaβeβaʔ mʲinmanda jeʔemnʲa, arktʲiʨeskoj soβʲetanʔ βadʲeʔӈaβaʦʲ. norβʲegʲija ӈeβana mena pareӈodaӈe tarana tʲikana masʲ: jelʲena grʲigorʲjeβna susoj ӈarka nʲeneʦʲ ӈebta ӈodʔ, jamal jaβaʔ ӈarxanda malpʲida. jedej ponaʔ nʲerdʲenʲa irɨxana jamalʲskoj rajonxɨ noβɨj portʔ, pe salʲaxaʔ poӈgana xarto ilʲenʲa nʲeneʦɨjeʔ mʲakʔ teβormɨsʲ. tanʲamna jaderomamda gazʲetanʔ padnanaxanaʔ x. serjjalamdʲikanʔ sʲerokuta sʲerʔ βadʲeʔ medasʲ. - Ӈanʲi jexerana nʲeneʦʲaӈgabʲi nʲiβakɨ xombʲu? manʔ ӈobtarʲemʔ, "nʲarjjana Ӈerm" tolabadaӈe nʲanda ӈanʲi iβan grʲigorʲjeβʲiʨ ilamʔ, xanzʲerʔ manzaramamda, xurka knʲigɨʔ padɨbamʲida βadʲemanʔ xarβadmʔ. istomʲin irʲiβaʔ 1917 poʔ jara irɨʔ sʲibʲimdʲej jalʲaxana sojaβɨ. xusuβej nʲeneʦɨjeʔ totrʲeβʔ sojaβanda βesakoʔ sʲejto xesʲ, xoj nʲaʔ jamdaβɨdʔ. - tarsʲiʔ xubta janʔ teβedaʔ! nʲaʔambadʲidoʔ jabʲerʲenaʔ, xarӈe permɨnʲiʔ, ӈodʲiʔ maʔlamba meta jarakoʔ ӈeβɨʔ. maraӈgɨmanzʲ, ӈodʲimanzʲ toβɨʔ. Ӈobt pʲisʲlɨnaʔ. taʔ, tɨʔ morʔ malambaβa jolʲʦʲaӈgana temdorma sʲermʔ mʲinrʲena pʲotr aroβʲiʨ βanujto teβormɨ. tasalkomaxadandoʔ, sʲidʲa mʲad tʲerӈe 450 kʲilomoramʔ madaβnzʲ βatormɨʔ. moranʔ xarβana nʲadoʔ, sʲidʲa nʲanʲoʔ, sʲidʲa xelʲesʲ padmʔ. ӈopoj jexerana, parʲidʲenʲa ӈolʲapʲaxana ӈolʲapʲadaβɨ xobamʔ xajeβɨ. tʲikɨ nʲadoʔ sʲan nʲiβɨ tuʔ. tɨtoʔ moraʔ tʲimɨʔ. - Ӈanʲi jaβna manzajamdaraʔ pʲudaʔ. nʲudʲa nʲeʔ nʲumʲiʔ tarʲem ӈod manʲ sʲexeremʲiʔ nʲedalӈasʲ. Ӈobtʲikɨ lʲekar ӈeӈgu. - tʲikanda nʲaruj xurka ӈebta? - nʲeneʦʲ ma: nʲeneʦɨjeʔ ilʔ sʲemʲen nʲikolajeβʲiʨ nʲiʔ naʔ punrʲodanʔ sʲoʔ meʔla. tamalӈgana numda xenʲosʲ. lar jaxaʔ id sʲar nʲij xasʲenasʲ. jendad sʲer ӈanoxojunaʔ janamboβna mʲiӈaxanzʲ. sʲemʲen nʲikolajeβʲiʨ nʲaruj meta sʲodaʔ ӈaxa soβɨʔ ӈeβangabʲaʔ. - rossʲija ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjenaʔ sʲidnaʔ nʲaʦʲ manzaraβandoʔ jeʔemnʲa, prosktaβaʔ nʲama tara. rossʲija ӈerm nʲeneʦɨjenaʔ jesʲadoʔ jaӈgu. tʲeda ӈodʔ gosudarstβadoʔ majandorʦʲ ilʲe. manʲaʔ jesʲadamdo mʲikaβaʔ. tʲeda βadʲemɨʔ sʲeronaʔ nʲernʲaʔ mʲinrʲeβanaʔ jeʔemnʲa, ӈobkana manzaraβa jeʔemnʲa ӈoka jesʲa tara. - nʲaxarʔ jalʲa jambanʔ norβʲegʲijaxana medamzʲ. tanʲana ӈarka mandalaβamʔ meʔӈaβaʦʲ. taslambβɨ sʲeronaʔ ӈerm janaʔ nʲamna uaʔ. nʲenejβana jamʔ pʲiruβnanda mema sʲermʔ taslambʲiβaʦʲ. tad nʲernʲaʔ xurkarʲi joʔ praβʲitʲelʲstβaʔ βeβa polʲitʲikamʔ mepnandoʔ, manʲaʔ ӈerm janaʔ nʲeneʦʲaʔ ilʲesʲ jadoʔ jaӈgoʔda. rossʲijaxana ӈerm janaʔ tʲiӈgɨβna 30 tenz nʲeneʦʲaӈe ilʲeβaʔ. ilnaʔ jambanʔ metadaβaʔ jaxadanaʔ xeβnʲaʔ xeβandaβaʔ nʲiβaʔ ӈaʔ. ilandoʔ jambanʔ nʲinaʔ tɨʔ perʦʲ meӈadonzʲ, nu sarmʲik xadaba ilʲeʦʲ. xalʲadanaӈe taraʦʲ. janaʔ tʲiӈgɨβna ilʲebʦamaʔ ӈoka: nʲeftʲ, gaz, zoloto, pe jatama. manʲaʔ manʲiβamʔ, tʲikɨ sʲerodoʔ taslambβandoʔ jolʲʦӈgana, ӈobtʲikɨ pɨdaraʔ laxarʲoxonandaʔ tasalkobnaʔ sʲeroʔӈa. xʲibʲaxartβaʔ βeβa βadamʔ nʲi xetaӈgu. somboβna ӈerm tʲer nʲeneʦʲandrʲeβ tʲikɨ sʲerodaʔ sʲertababnandaʔ, pɨdaraʔ nʲanandaʔ saβa ӈeugu. manʲaʔ nʲanaʔ ӈanʲi saβa ӈeugu. - nʲarujn ӈebat sʲodβaʔ mes!, - tamna tʲaxa nʲerɨ laxanaβɨ nʲadoʔ perӈada. - taxabʲa jerʲemʲaβaʔ! sʲejtʲiʔ pʲinβam teβarʲiʔ... nɨlʲekaʔ talʲnʲa mʲiӈaʔ! mʲirβsaβejʔ! xeβxeda sʲergʲej ajsoβʲiʦs xabʲibullʲin. sʲidʲaӈgan sɨrapʔ βesako βenʲekomda teβrarxaβɨ. lʲeβ irʲinda βenmʔ saβumdaβanzʲ perӈada. tʲet noʔ jambanʔ toxolkuromada tarosʲiʔ nʲiʔ mʲijʔ. nuβ sarmʲikʔ, jaβna jaderta ӈaβeʔ lʲekaratamba pʲirjjada. jalʲa jedʔ xartoʔ jesʲaʔ terʲe jabʲerʲe ӈadʲibʲerӈaʔ. nʲajunaʔ mʲinxaljjadʔ. manʲ promba punʲa sʲurbɨβ. tubkamʲi nʲamadmʔ. nʲaxajunʲiʔ nʲaʔ madmʔ: tʲuku b.n. ʒɨlʲinʔ tadtaβɨ sʲidʲaӈgaxana tʲuʔuna sʲatanʲana manʲijenaraʔ βladʲimʲir kujbʲin. xeβxeda βʲenʲiamʲin kujbʲin. nʲisʲanda nʲudʲa xasaβa nʲa. Ӈɨlnʲana jorʦʲandoʔ poӈgam ser ӈɨlamna ӈedarambʲiʔ. manʲ imʲi tarʲemʔ jaderӈa, nʲeβxɨ soβʲetskoj ilamʔ ӈabtambaβɨʔ. sajnormɨʔ, ilandoʔ jamban manzaraβɨ nʲeneʦʲaʔ xanzʲerkaβ nʲada sʲeroʔӈaʔ. "buran", jesʲaʔ ӈejaʔ. majʲaӈgudʔ. tarʦʲa nʲinaʔ ӈoka nʲiʔӈaʔ. ---- - mʲadotoʔ mʲunʲa tarana ӈaβedoʔ tas? - tʲeda teβoroma jamʲiʔ noβɨj portʔ xardaxad texena teβnana nʲiʔ ӈaʔ. Ӈaβedana ӈab nʲeneʦʲ jedako jenzkoβʲiʨ xudʲi jedejβaia sʲertaβɨ βesako jesʲamda nʲaʔmuβanzʲ mʲakdanta mʲerʲeta "buranaxana" maʦʲadtʲeβeda. taddʲikad tʲumʲenʔ markana toxolkoda nʲe nʲuda lakambojʔ nɨlanaβanzʲ toβɨ. padrodaʔ tamna ӈedaraβdaβej ӈeβɨʔ. tʲikanda ӈobkart jesʲamʔ nʲiʔ nʲamʔ. manʲ nʲadaβ. saӈgoβoӈa. nʲunʲiʔ ӈanʲi lʲekaraӈe taraβanʔ xarβaʔ. nʲandoʔ manzʲtɨdmʔ: ilmaʔ taslaӇguβaʔ x. nʲambaraʔ padβɨ - Ӈesɨxanandoʔ tʲeda tʲuʔu mʲindʲa nʲeneʦʲaʔ tanʲa? ---- nʲerdʲenʲadoʔ saʦʲ pʲinkabtʲo, parʲidʲe ӈadʲi. talʲnʲaku tad teββando, ӈamge ӈesa?! tʲukoxoβ sʲemʲen nʲikolajeβʲiʨ nʲaruj terʲi βanʲebtɨ. - manʲ tʲelʲeβʲizorkana maneʦetɨβ. sʲidʲaӈgada knʲigaxananʲiʔ tanʲa. sʲakanda manesomamʲi jaӈgu. ---- tʲikɨ xaβna jaӈganʲa projektxaʔ "kanadskoj projekt" nʲabʲi "datsko-grʲenlandskoj manesarӈaβaʦʲ". tʲikɨ projektxaӈobtʔ taslaβexeʔ. rossʲijanaʔ assoʦɨaʦɨja koordʲinatorta tanʲabtatara. lʲudmʲila mʲixajloβna manzajanda irmanʲa tʲumʲenʔ markana ӈarka tɨʔ lʲekaraӈe toxolku. Ӈopojrʲi poda xai. tʲeda pertʲa sʲerta tad pʲaβanda manzajaxanda sʲitta saʦʲ nʲadabaӈgu. tʲuku x. nʲambaraʔ tadgaβɨ sʲidʲaӈgaxana tʲiʔ l.m. βanujtamʔ manʲijenaraʔ. manʲaʔ okrugβaʔ ӈanʲi nʲaxata maӈeʦʲ nʲernʲana mʲiӈa. taӈok zakonmʔ nʲamβɨ, ӈobkart jaʔ jaӈgu. puda nʲamβɨ zakonaβaʔ tʲikɨ ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨje βada nʲamna ӈa. nʲurtʲej manzaramananaʔ nʲamaβaʦʲ. tʲuku po jambanʔ tʲet sʲanʔ, samblʲaӈg sʲanʔ zakonmʔ manesartaβaʔ. tʲikɨ zakonanaʔ jaʔ, tɨʔ pertʲa ilanʲamna sʲurxalʲoda. Ӈerm tʲer nʲeneʦɨjeʔ xartoʔ jerβӈe taraβandoʔ nʲamna ӈeӈgu. nʲenej tarana zakonxaβ, manʲaʔ nʲeneʦʲaӈe xebʲidʲa joʔ nʲamna ӈa. tʲikɨ joʔ nʲisʲananaʔ, irʲinanaʔ ilʲeʔ, xanʲe memɨʔ, tanʲana tɨdoʔ perʦetβɨʔ. nʲamerkana gosudarstβʲennoj dumaxana tarʦʲa postanoβlʲenʲijamʔ nʲamaβaʦʲ. xanʲana xebʲidʲa jonaʔ, xalmʲeranaʔ malӈe kartanʔ teβraӈgunaʔ. tʲikana zakonaβaʔ mʲinda. Ӈanʲi ӈoka jesʲaʔ taraӈgu. bʲudʒetxana taӈok jesʲaβaʔ jaӈgu. assoʦɨaʦɨjandoʔ manzaraβɨ ӈebʔ zakonʔ sʲertabaӈguʦʲ. tʲeda sʲanʲiʔ po jambanʔ ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjeʔ nʲajuβ sʲurxalʲeda, ӈobkart zakonmʔ nʲammadoʔ jaӈgu. Ӈobtʲikɨ dumandoʔ ӈeβana mena nʲeneʦʲa nʲaʔ laxanakurӈanʲinzʲ. manʲaʔ nʲamβɨ zakonanaʔ teβradamzʲ. manʲiβ, assoʦɨaʦɨjaβaʔ sʲidnaʔ nʲadabaβanʔ nʲi xarβaʔ. murmansk nʲana ӈanʲi ӈano xan tenz meta nʲeneʦʲaʔ ilʲeʔ. manʲaʔ nʲanaʔ maieʦʲ saӈgoβoʦʲ ilʲeʔ. nʲedbʲidoʔ nʲidoʔ nʲamarnʲuʔ. Ӈaʦekɨʔ toxolambdʲidoʔ jesadoʔ xeβɨ xoxorej irɨʔ pudana jalʲaxanaʔ nʲamβɨdonzʲ. manʲ ӈobtʲikɨ norβʲegʲijanʔ, ʃβʲeʦɨjanʔ, fnnlʲandʲijanʔ nʲinaʔ nʲadaβandoʔ jeʔemnʲa padarmʔ padadamzʲ. nuβ jedʔ ӈamgerʲidamdoʔ, ӈaβradamdoʔ teβraӈguʔ. tʲeda ӈob tarʦʲa nʲadamamʔ teβraβɨdonzʲ. tɨʔ pertʲa ӈesɨxɨʔ. xalʲamʔ pertʲiʔ taӈoʦʲaӈgʔ mʲimɨdonzʲ. pardon ӈedakɨʔ, meta panɨʔ, ӈaβarʔ. - nʲenesʲanda pɨda. sʲajomaxadanaʔ ӈɨlʲekaӈe permɨ nʲinaʔ ӈano nʲuʔ tʲijnaʔ. mʲindaxandaʔ matormaʔ munzʲalma. bʲenzʲinda susaβɨ. xeβuβnanaʔ xanta ӈanoxoʔ labtolɨnaʔ. Ӈopoj ӈano xeβxanaʔ nultada. Ӈopoj xasaβa zʲelʲenoj jarʔ xarad nʲajuβ jormanzʲ mʲimɨ. bʲenzʲindaβaʔ tamaxadanda ma: - sʲijakan! sʲemʲen nʲikolajeβʲiʨ sʲit toʔolxa nʲiʔ ӈaʔ. parʲidʲenʲaʔ imbɨtadm, ӈadsuj ladm nʲiβangabʲa mesʔ. f. xudʲiʔ padβɨ ʃkolamʔ jolʲʦemʲaxadanʲi, tʲumʲenʲxana ӈeda lʲekaraӈe toxolkodʲiʔ instʲitutanʔ xajadamzʲ. toxolko sʲeronʲi jolʲʦemʲaxadanʲi, tamʲinʲi muʒɨ ӈesɨnʔ sʲimn ӈedaraʦʔ. xarnʲi sojamanʲi jaxanʲi todamzʲ. tamalӈgana xanʲaӈexertaβaʔ nʲaxanda nʲi mandʔ, nɨdaraʔ jaβaʔ βomdabʲiraʔ, xʲibʲart nʲi mandʔ, xanʲedanaʔβaʔ susaβa pɨdaraʔ sʲelaʔ. sʲiddoʔ tamalӈgana βladʲimʲir lakoβʲiʨ okotetgo nʲadaβɨ. Ӈaβarʔ teβraβɨ. ӈanʲi ӈamge tʲikɨʔ jajolʔ. tad toβanda naraxana tʲikarʲi ijaxandoʔ jenaʔ. rossʲijaʔ assoʦɨaʦɨjaʔ manzaraʔ - nʲudʲa ӈeβanʲi malӈgana xʲibʲarʲiӈe taraβanʔ xarβaʦetɨdmʔ. Ӈobӈguna lʲekar mʲakna jusʲidadamzʲ. tanʲana ӈob ilʲebʲej nʲemʔ manedamzʲ. serokoko luʦɨ nʲe ӈaʦekɨʔ terʲi nʲanda labʦeӈgasʲetɨʔ. xaӈgurtaxana ӈulʲi saβoβna manzʲ xanada: manʲaʔ irʲiβaʔ janamboβna nʲernʲarʲiʔ mʲiӈaβaʔ. ilmaʔ taslaӈguβaʔ. mekad ilʲemʲa sʲidʲa jalʲa jambanʔ tarʦʲa sʲeroʔ taslambʲiβaʦʲ. malӈgana nʲisʲaxajuda, nʲebʲaxajuda majmbaβexeʔ. Ӈarmbata sʲiddʲiʔ nʲadabadadamdʲiʔ xoӈaxaʔ. xorkɨmʔ, noxomʔ xadabaӈgu. xalʲamʔ βataӈgu. nʲaxarʔ podanda xemʲad ӈaʦekedʲiʔ xaӈgulaβɨʔ. sʲidndʲet poxonanda sʲidʲa jadʦʲamʔ nʲaʔamba tʲuʔu jurkβɨʔ. xurka majandorpata ӈodʔ, nʲudʲa βanʲakoʦʲa iӈudomɨ. xasaβa juʔ poxonda teβmaxadanda, toxolko peβɨʔ. jolʲʦe saβoβna ʃkolamda malʲeβeda. sʲiʔiβ klassmʔ jolʲʦemaxadanda, salʲexardaxana pʲeduʨilʲiɕːenʔ toxolko labʦeβɨʔ. malʲeβeda. tamalӈgɨ partʲijaʔ polʲitprosβʲet ʃkolaxana manzara peβɨ. nʲaxarʔ urokmʔ luʦa, nʲenej nʲeneʦɨjeʔ βadamʔ, padtaӈgoβam, mʲinrʲeβɨ. toxolkoβanda, manzaraβanda malӈgana ӈobʔ padnabʦʲamda nʲaʔambaβeda, padnaβɨ. tʲikɨ xaβna ӈolʲapʲaxana padtaӈgurmɨ. tʲet βadamʔ tʲenʲeβaβɨ. laxanabnanda βalʲoj ӈeβɨ. tamalӈgana ӈerm tʲer ӈaʦekɨʔ lʲitʲeraturnoj kruʒokdoʔ tanʲaβɨ. nʲumda "jamalʔ tatu". Ӈamgerʲi sʲoʔ, jarabʦʔ, xobʦokoʔ, ilʲemʲaʔ, stʲixʔ padɨbaβɨʔ. "krasnoj sʲeβʲer" gazʲetanʔ manzara pemaxadanda tamna padnaβɨ. sʲita totrʲeβʔ βadʲiʔ tʲenʲeβana nʲeneʦʲ xanʲarʲina taraβɨ. Ӈobӈguna tʲumʲenʲ maradʔ nʲajuβʔ manzara nekalmedoʔ. xojnʲana ilʲena, ӈerm tʲer nʲeneʦɨjeʔ tenz knʲiga sʲertabada jerβӈe taralmɨʔ. Ӈulʲiʔ nʲurtʲej stʲixamda 1936 poxona okrugana gazʲetaxana padβedonzʲ. nʲumda "tɨ", 1948 poxona nʲeneʦɨjeʔ ӈudaxana sʲertaβɨ maneʔlamtʲar manelabtambaβɨ. tʲikɨ βɨstaβkaxana iβan grʲigorʲjeβʲiʨ nʲaxatata saβoβna ӈaβe padtaβɨ. nʲita nʲerdʲe prʲemʲijamʔ nʲaʔamβɨsʲ. tʲedaӈoʔ sʲertaβɨ ӈamgerʲida okrugana muzʲejxana sʲurɨʔ. Ӈoka kartʲinamʔ padtaβɨ. nʲubʲidoʔ tʲiʔ: "arʲest βaulʲi", "portrʲet nʲenʦa", "starʲik komʲi", "lʲenʲin na jamalʲe", "gorod salʲexard", "xantɨ", "portrʲet", "molodoj nʲenʲeʦ s knʲigoj". "toxoʦaxa sedβɨ ӈamgerʲida": sɨnʔ, "starʲik", "portrʲet junoʃɨ", "malʲʨik xantɨ", "dʲetʲi", "βʲidɨ salʲexarda". jerβotadamdoʔ zoja prokopʲjeβna xudʲi manzara. tanʲa teβormanʲiʔ malӈgana pɨda ӈaʦekexenaʔ konʦertanʔ xanmɨsʲ. sʲita nʲadabada nʲada lʲudmʲila mʲixajloβna βanujto tʲikaxana meβɨsʲ. tʲeda tʲuʔu mʲindʲa pʲirʲibtʲa bʲiblʲiotʲekanda xanzʲer manzaramʔ tarʲemʔ βadʲeʔӈadasʲ: pʲilʲi nʲurtʲej manzara peβanʲi malӈgana, xabʲiʔ tenz meta lʲekar tʲanʲosʲ. manʲ nʲananʲi jetrʲi ӈokamʔ xamtarxa ӈesʲtɨʔ. toxolaβɨnʲi sʲeronʲiʔ, manzara pemadanʲi tʲanʲoraxaʔ ӈesʲetɨʔ. Ӈamge jolʲʦӈgana manzajanʲiʔ nʲamna toxolko xanaʦʲ pejβaʦʲ. tamna saβoβna xamʲedamba pʲaβ. taӈok poʔ jambanʔ xurkarʲi nʲeneʦʲaʔ ӈudaβnanʲi xanʦetɨʔ. xanʲaӈɨdoʔ sʲiʔmʲi saβuʦetɨʔ, ӈanʲidoʔ nʲanʲiʔ tedortaʔ. lʲekar manzaja assoʦɨaʦnʲandoʔ ӈobtʲikɨ sʲerodoʔ βeβaʔ. jerβandoʔ malʲe sʲanʔ poʔ ӈob ӈano xan puxuʦʲa manzara. pɨda ilʲebʲej nʲidaʔ xeβnʲaʔ perjjada. nʲernʲaʔ nʲida ӈedarambʲuʔ. xarta indʲa sʲerʔ jesʲ sadpʲidaʔ. tarsʲi ӈamgert manzajamʔ nʲi mʲinrʲeʔ tʲikɨ nʲamna prʲedsʲedatʲel praβʲitʲelʲstβa nʲa laxanakurӈanʲinzʲ. tarʲemʔ taslamʲinzʲ, ӈanʲi ӈopoj ilʲebʲej nʲeneʦɨjeʔ assoʦɨaʦɨjamʔ sʲerta tara. tʲikɨmʔ pʲaʦʲ manzaraja. puxuʦʲaʔ tʲikampoda xanda. ---- poӈganandoʔ tʲeda tʲuʔu mʲindʲa ilʲebʲej nʲeneʦʲaʔ ӈoka. ӈarka nʲitoʔ xeβxana manzajaʔ sairmʔ toxolambʲiʔ. Ӈobtoʔ βladʲimʲir kujbʲin. jukad βatambojʔ porʲida, xurkaβna ӈodʔ mʲakanda xanʲesejm teβra pʲirӈa. pedaraʔ pomna mʲerʲeta "buranaxana" xarta jaderʦʲ tʲenʲeβa. ӈodʲ salʲa jaβʔ ser panʔ xemʲaxad xanʲe meta ӈanomda ӈanʲi nʲitaʔ totrʲeβ xurkasʲiʔ xarasʲiʔ itʔ xatamdasʲetɨda. xulko sʲidʲa seβanda sɨlomaxadʔ nʲisʲada toxolambʲida. xeβɨ poʔ xadaβɨ xaletaʔ mʲirkana jetʲa ʔburanmʔʔ temdasʲ. nʲunʲiʔ jaӈgoβa malӈganaʔ nɨlanaβaʔ jalenʲiʔ puxuʦʲanʲiʔ nʲaʔ xanʲarʲina meʦetɨnʲiʔ. xurkarʲiʔ mekad sʲerkʔ jerʲibʲerʦetɨnʲiʔ. Ӈobӈgunaʔ malʲe sʲan jalʲaʔ jam manesarʦʲ pedaraʔ pomna nʲaxarӈe jaderӈaβaʦʔ. xasaβaӈe sʲiʔmʲi nʲaxajunʲiʔ sʲejtʲiʔ pʲina maxanʲa xanaӈaxanzʲ. xumbasʲada ӈamgerʲiʔ manepataʔ muno, numdbatʲi tamʲindʲi leruʦʲ, tʲorɨʦʲ sanarӈaxanzʲ. markadʔ jalmana nʲernʲa tʲonʲana ilʲenaʔ, nʲinʲiʔ maʦʲ: - xanzʲerʔ xaʔmanʔ tʲeda βɨndʔ xurkarʲi nʲeneʦʲaʔ teβolɨdʔ. nʲeboj poʔ jolʲʦe tʲinkabtada sʲertʔ jerʲemɨʦʲ. poӈgdoʔ nʲero jaβʔ mʲunʲa pʲadβɨʔ. Ӈamge pʲirxana sʲadodoʔ takalpada luʦaʔ toβɨʔ, marʦoto tʲaxana ӈobʔ pud pʲendʲerta tunʲidoʔ sarkelʲoβɨʔ. nʲeneʦɨje poӈgaʔ xaʔaβraβɨdoʔ, xaleʔ malʔ naβolmɨdoʔ. Ӈano xan tenz meta nʲinaʔ xartoʔ sʲertaβedoʔ parlamʲentadoʔ tanʲa. xartoʔ tenz nʲeneʦʲaӈgdandoʔ dʲeputatamdoʔ tʲikɨ parlamʲentan terabʲiʔ. manʲaʔ manʲiβamʔ rossʲija ӈerm tʲerʔ nʲeneʦɨjenaʔ pomna ӈobtʲikɨ parlamʲentdaβaʔ sʲerta - xaβaʔ. parlamʲentmʔ sʲertaβana nʲernʲa, nʲinaʔ xanzʲerʔ manzaraβamʔ saβoβna manekaβaʔ. nʲinaʔ βadʲeʔӈamdoʔ, tʲikɨ nʲajuβʔ tɨʔsaplana irɨxana moskβaxana mandalaβamʔ mekβaʔ. xanzʲerʔ manzaraβamdoʔ βadʲesomaxadandoʔ, manʲaʔ taslaӈguβaʔ, parlamʲent taraӈgobtaβ. parlamʲentanʔ nʲaxar nʲeneʦʔ dʲeputatӈe ӈerm tʲer nʲeneʦɨjeʔ poӈgadʔ terabaӈguβaʔ. nʲeneʦɨjeʔ ilʔ ---- kulʲtruraʔ ilʔ tamna mebʲena - xʲibʲa sʲiddo nʲadabʲi? arktʲiʨeskoj soβʲetmʔ nʲubʲeta organʲizaʦɨjaβaʔ tanʲa ӈerm ja tʲerʔ ӈobtʔ sʲertaβɨ. Ӈamge pʲirkana padtoʔ mʲud jabʲerʲena ӈaβeʔ nekalӈaʔ. xarӈe pʲajanʔ. m. jarʔ padβɨ tʲuku tadtʲoda sʲidʲaӈgaxana manʲijenaxajutaʔ sʲatanʲaӈejum lʲeβ serotetto. tʲeda tʲuʔu mʲindʲa ilӈgɨ xasaβa tɨʔ lʲekaraӈe toxolku. tad pud xarta jaxananda manzaraӈgu. ---- tubkaxana sʲabarmerxa xobasʲadaʔ nado nʲina xexeʔ ja tanʲaβɨ tolxa. jaʔ mʲidxɨ ӈarxanda xadeʦaβej ӈarkaja xarβmʔ toβanaʔ nʲernʲa xʲibʲaxaβ xanopaβeda. nʲanʲ, jur, xalʲaʔ judak jusʲidaʔ. pʲa malxana toxoʦʲaʔ sʲarɨʔ. tʲuku sndʲaӈgaxana manʲijenaraʔ artʲejeβa βalʲentʲina jegoroβna. ʃurɨʃkarskoj rajonxana saβoβna tʲenʲeβadoʔ. pʲilʲa lʲimbʲika, βadaxaʔna xombʲidoʔ. pɨdo ӈulʲi mʲel nʲe. tarʲexa, nosʲi xobaxat nʲutʲaʔ saβadʔ, panedʔ sedɨbʲiʔ sedorabnanda parkoromartada nʲi xajurʔ tʲikanda xaʔaβna seβʔ lʲekaraӈe manzara. xeβɨ lʲimbʲa irɨʔ xebʲidʲa jalʲamda meʔӈasʲ. tʲikɨ manzajamda sʲidʲa juʔ samblʲaӈg poʔ mʲinrʲeda. pon manza rabta ӈod tamna ilʲebʲej pʲirʲibtʲarxa. manʲ manzaxananda jadabtaβasʲ. pɨda xanzʲer lʲekaraӈe xeβamda βadʲesʲ: serʔ ӈɨlamna jorӈaʔ manʲaʔ okruganaʔ tʲiӈgɨxana "istomʲinskoj ʨtʲenʲija" sʲertaba pʲamaxadʔ samlʲaӈg poӈe xaja. toxolkoda ӈaʦekɨʔ, uʨilʲiɕːexanaʔ. intʲernatxanaʔ i.g. istomʲin ilamʔ tʲenzʲeβtʲembasʲetɨʔ. tʲeda meta irɨxananaʔ βɨʔ tʲer kulʲturam nʲernʲa mʲinrʲena mʲad tʲerʔ luʦaʔ, ӈaʦekɨʔ ʃkolaxanaʔ ӈanʲi laxanakodaʔ. sadʲikaxanaʔ irʲinaʔ, ӈaʦekɨ jeʔemnʲa padβɨda laxanakuda βadʲetaʔ. Ӈamgerʲi nʲurʦmʔ sʦenkʲiʔ manelabtambaӈguʔ. salʲexard xeβxana ӈeda xarad ӈanʲi nʲiʔ βudumd. tanʲaʔ ӈanʲi ӈedalʲortaʔ. f. okotettoʔ padβɨ jamalʲskoj rajonxɨ jar-salʲaʔ xardaxana toxolkoda ӈaʦekɨʔʔ bʲiblʲiotʲekamdoʔ ӈulʲi menʲedo. tanʲana xurkarʲi ilʲika, nʲaӈota, padtaβɨ knʲiga nɨxɨʔ tʲaxaʔ ӈoka. taddʲikad nʲudʲako ӈaʦekɨʔ jed ӈadʲibʲerga ʒurnalʔ "murzʲilka", βʲesʲelɨje kartʲinkʲi", "junɨj naturalʲist" ӈanʲi xʲibʲarʲi xosʲ pʲirjeda. nʲaxarӈe jaderta xana jesʲa sʲexarɨʔ lar jaxaʔ sʲad nʲiʔ sʲidnaʔ teβra. - pɨdarʲiʔ ӈɨlʲnʲaku lɨӈgarejdʲiʔ. tarʲem jerʲembata, ӈano nʲaʦej sʲurbjidʲiʔ. labʲeta idʔ nʲaku xeidʲiʔ, kujbʲinʔ jerkarmʔ meta nʲeneʦʲaʔ prʲiuralʲskoj rajonxana malʲe tanʲaʔ. xanʲaӈɨdoʔ peʔ xojʔ telxanaʔ tɨʔ perӈaʔ, xanʲeʔ, jorӈaʔ. - salʲexardaxana sʲiddaʔ xanʲana xoӈgudm? bʲenzʲin nʲananʲiʔ taraӈgu. - tʲet xasaβamʔ, ӈob pʲirʲibtʲamʔ maneʔӈadmʔ. Ӈulʲiʔ xanʲaxartaxana nʲiʔ manzaraʔ. xartoʔ ixʲindʲo ilʲeʔ. Ӈaβxɨ poxoʔna βɨʔ tʲerʔ xanʲesʲetɨʔ. tʲeda xanʲesejtoʔ xobaʔ xʲibʲartaxana nʲiʔ taraʔ. noxoko βɨ janda nʲimnʲa, ӈeda sʲanakuʦʲ nʲaβatarӈa. xʲibʲa sʲiddoʔ nʲadaӈgu x. nʲambara padβɨ 1955 poxona i.g. istomʲinmʔ pʲisatʲelʲ sojuzan nʲaʔamβedoʔ. pɨda nʲaxarʔ βadaβna padnaβɨ. padβɨ knʲigɨda tamna taslaβdaβej ӈedaraxaʔ. gorno-knʲazʲeβskxana ilʲena kujbʲinʔ ӈaβnandoʔ irʲidoʔ ӈanʲi texeʔna ilʲeβɨ. taddʲikad xalʲamʔ pertʲa nʲitaʔ tɨʔ permɨ. xurkaβna ӈodʔ ӈokajumʔ pʲelʲadoʔ salʲa jaβʔ laӈg nʲiʔ ilʲelmɨdʔ. nɨlana saβa jamʔ xomaxadanaʔ palatkaβaʔ ӈabtaβaʔ. posʲoko ӈanoxana nʲamsexejmʔ pʲadadmʔ. nʲaxar jalʲaʔ ӈesoӈgana ӈopoj ӈano xeβxana nultaβanoda. nʲaxajunʲiʔ xonorkoβanzʲ sʲiʔmʲi tanʲa ӈedaraӈaxaʔ. Ӈob, sʲidʲa poʔ βunʲidmʔ ilʲeʔ, sʲaxarʲi manʲ jaderpanʲi, xanʲebnanʲi ӈob tosasʲetɨdmʔ, nʲeneʦɨjeʔ xerabtambasʲetɨnʔ. nʲakundo teβmaxadana pʲaʔ poӈgadʔ βedʲepa pʲajan. Ӈanondo nʲid janʔ xammaxadandoʔ ӈobt nuljjadʔ. laxanakurӈaʔ ӈapojdoʔ palatkanaʔ nʲajuβ ӈudamna sanabtambʲida. ser saβa ʨtʲenʲija nʲaruj tɨʔ manʲijenaraʔ tʲikanda Ӈobӈguna tamna ilʲeʔ padmʔ Ӈulʲiʔ polʲitprosβʲet xartoʔ tadtʲoda tʲonʲana jabʲerʲenaʔ sʲita ӈamdaʔ nʲeneʦʲaʔ nʲeneʦʲaʔ sʲodβaʔ madaβnzʲ nʲitoʔ , . nʲadabaӈgu xosʲ ilʲenaʔ . laxanaβɨ toxolkoβanda muzʲejxana jeʔemnʲa jerβӈe sʲelaʔ xurkarʲi ӈejaʔ jexerana . ! taslaβɨʔ ӈesʲetɨ nʲita tambdʲidoʔ judʔ . luʦaʔ parlamʲentanʔ maʦʲ jolʲʦӈgana ӈeβna ilʲeʔ totrʲeβʔ lɨdoʔ nʲiʔ manʲaʔ . tolaӈguʔ tʲuʔu jaӈgodarxa mena , nʲeneʦʲaʔ jusʲidadamzʲ kujbʲin nʲana portrʲet perʦetβɨʔ xexeʔ , manʲaʔ malʲʦɨtoʔ teβrarxaβɨ manesarӈaβaʦʲ jamʔ zakonmʔ talʲnʲaku mʲunʲa malʔ kartʲinkʲi tʲikɨ tʲikɨ . . nʲajuβ tʲiӈgɨβna ӈerm nʲaruj panedʔ manʲaʔ tʲikanda puda nʲebʲa tarosʲiʔ βadamʔ xeidʲiʔ . nʲida taddʲikad 1988 saβoβna ӈeβanʲi parʲidʲenʲa tabʲedaӈgudaʔ rabta tʲeda xurkarʲi janamboβna puxuʦʲanʲiʔ tʲikarʲi nʲamerkana jaxananda nʲuʔ pʲadadmʔ jajolʔ tarʦʲa nʲadaӈgu posʲoko tɨʔ ӈobkart ӈanoxojunaʔ salʲaxaʔ tarʲemʔ xardɨӈa tʲikaxana xanopaβeda datsko-grʲenlandskoj . . xai . nʲanandaʔ , . sʲermʔ tamna padβɨda tʲer . m talʲnʲa ӈaβradamdoʔ perʦʲ . tʲeda " sʲarʔ zakonʔ . mʲiӈaxanzʲ " janaʔ ӈano . saӈgoβoʦʲ : okotetgo peβɨʔ tʲexʲe naβolmɨdoʔ , nʲeneʦɨje jarakoʔ - βesako janaʔ manzaraja βanʲebtɨ " nʲana nʲeneʦɨjeʔ tʲersʲada ʨas padɨbamʲida . tenz nʲi . manʲaʔ , sʲidʲaӈgada tʲet projekt ӈesʲtɨʔ nʲaʦʲ ӈobtʲikɨ padnabʦʲamda toxolko tolaӈgodaβaʔ sʲad ӈaβedoʔ nʲeneʦʔ : tadtaβɨ xalʲadanaӈe nʲunʲiʔ , . lʲeβ jaʔ . xebʲidʲa ӈulʲi . ӈɨlamna saβumdaβanzʲ . tɨʔ jaxananaʔ . sʲerʔ ӈaβe junoʃɨ irɨʔ prʲedsʲedatʲel sʲidnaʔ . tarʲexa , . sndʲaӈgaxana zakonaβaʔ . salʲexarda knʲiga padβɨ pʲaʔ ӈodʲ tarʲemʔ nʲernʲana xaja Ӈokaβna nʲernʲa assoʦɨaʦɨjamʔ nʲanʲ nʲaxajunʲiʔ . . tʲikanda manzara parkoromartada pe i manzaramamda terʲe " malʲʨik temdabada lar . perӈada madmʔ . tamna nʲeneʦɨjeʔ sʲertaӈgunʲiʔ nʲa xanʦetɨʔ perjjada tubkamʲi . . nʲudʲa . jedako nʲidoʔ indʲa xaӈgurtaxana ӈarxanda . tanʲa " nu sʲurɨʔ ӈanʲi . morʔ , . poʔ pʲirʲibtʲa βedʲepa Ӈatʲenalɨnaʔ βanujto manʲ βadʲiʔ sʲertʔ tʲumʲenʔ teβorӈasʲ xeβxana pɨda tʲanʲoraxaʔ pʲamaxadʔ jaӈgu tʲuʔu , sʲadodoʔ manzara xʲibʲarʲi zakonaβaʔ gaz pertʲiʔ . majʲaӈgudʔ xasaβa tʲikɨ meʔӈaβaʦʲ manʲijenaxajutaʔ jaӈgu manʲiβ jaderӈa sʲerodoʔ xojnʲana mekβaʔ ? pɨdarʲiʔ manzarana padβɨ . ---- pʲeduʨilʲiɕːenʔ irʲinda , gorno-knʲazʲeβskxana ӈedaraӈaxaʔ pertʲa pɨda tʲikana . jalʲaʔ arktʲiʨeskoj sʲoʔ tʲiӈgɨβna ӈarxanda ! taddʲikad , manʲ , Ӈerm nʲenejβana xaʔ teβmaxadanaʔ ilʲelmɨdʔ bankɨʔ . sʲurtʲaβӈe lʲeβ . mʲindʲa . nʲiʔβadʲesʔ . , sʲidnaʔ nʲamna mal " , pemadanʲi - stʲixamda xerabtambasʲetɨnʔ lʲekaraӈe ! parʲidʲenʲa tʲuʔuna buranaxana sajnormɨʔ jalʲamda nʲadoʔ malʲeβeda sʲejto xoxorej xudʲi tamna - jalmana . tanʲana ӈɨlʲekaӈe jamʲiʔ prʲiuralʲskoj tʲerʔ nʲananʲiʔ sʲidʲaӈgaxana ilʔ solambada . . manʲijeβa βeβaʔ Ӈanʲi ӈoka - - lʲenʲin nʲernʲarʲiʔ sʲatanʲaӈejum . . ӈano βeβa nʲubʲeta tʲikɨ tʲikaxana manʲiβamʔ taslambʲiβaʦʲ " teβedaʔ . . ӈamgerʲida kruʒokdoʔ moskβaxana . janaʔ juʔ janaʔ xumbasʲada tamʲindʲi ӈerm xurkarʲi taslaӈguβaʔ sʲidʲa ӈedaraxaʔ . nʲaʔ jedʔ . xoj ӈedarambʲiʔ , nʲernʲa . ilʲena ilʲeβamʲi xarta malpʲida seβtʲa ӈod jaderma poʔ . tʲer ? sʲidʲa koordʲinatorta ӈesʲetɨʔ l pʲajanʔ , . xarβadmʔ ilʲebʲej βadʲeʔӈaβaʦʲ xarta projektxaӈobtʔ . nʲisʲada xanʲesejm ӈulʲi taraӈgu , ӈedaraxaʔ - jaβʔ xasaβa . , nʲe nʲamadmʔ tɨʔ sʲaknaʔ x - padɨbaβeda jamalʲe sʲertabasʲetɨβaʔ teβraӈgunaʔ serjjalamdʲikanʔ mʲidxɨ . sʲita nʲeneʦʲ Ӈobt xaβna ӈeda padɨbada tenz padβɨda xartoʔ sʲelʲi irɨ βadʲeʔ maʔlamba ӈeda pɨda g soβʲetskoj xudʲi nʲumda , ma " jerʲemɨʦʲ " maӈgu jesʲdoʔ manelabtambaӈguʔ toxolkoda sarkelʲoβɨʔ . xanʲa . Ӈopoj kulʲturam sʲemʲen nʲiʔ Ӈobtoʔ tʲikɨmʔ , . : . ӈedalʲortaʔ tasalkomaxadandoʔ tʲidnoj . , jesʲadamdo - ӈulʲiʔ . 432 " , . buran , irmanʲa nʲaʔ poʔ mʲinda laxanakurʦetɨ konʦertanʔ , , 22591 ilʲika . . assoʦɨaʦɨjandoʔ ӈolʲapʲadaβɨ mekad mʲakna samblʲaӈg βadʲeʔӈasʲ . nʲaxajunʲiʔ jesʲaʔ poӈgdoʔ ilʲeβɨ βʲidɨ tʲikɨ x toβɨʔ nʲanaʔ . pʲadβɨʔ " nʲeneʦʲaʔ mʲiӈaʔ poʔ xadeʦaβej sʲidʲambojӈe βɨʔ tarʦʲa padnanaxanaʔ , xamʲedamba iβan dʲepartamʲentaβaʔ laxarʲoxonandaʔ nuβ mʲinta tanʲana tamalӈgana ӈeβana xanaʦʲ nʲenʲeʦ artʲejeβa lakoβʲiʨ manesomamʲi manzʲtɨdmʔ metadaβaʔ numdbatʲi noʔ xantɨ xardanʔ plʲalʲiʔpadβɨ . " lʲekaraӈe taslambβɨ taӈok . samblʲaӈg munodoʔ xartoʔ nʲudʲa ӈerm . organʲizaʦɨjaʔ nʲeneʦʲamaʦʲ . βladʲimʲir xanʲe . " ӈobtʔ , taraʔ " , . saβa nʲanʲoʔ temdasʲ tesaβejʔ . malӈganaʔ nʲa tʲikana nʲadaβandoʔ jaderta ---- ӈoka pʲina ӈanoxana soβʲetmʔ ӈaʦekɨʔ ӈamge , xombʲu kartʲinamʔ ӈob . g xʲibʲamʔ permɨ . . xasʲenasʲ . βɨndʔ nʲarujn . sʲanʲe tad sʲodaʔ jaβaʔ ӈanʲi nʲernʲaʔ nʲamβɨ taraӈgu nʲanʲiʔ - kanadskoj : nʲaʔamβɨsʲ , . sʲertabaӈguʦʲ jamalʔ majandorʦʲ , malӈgana mʲinrʲenaʔ βaulʲi " mʲij manʔ Ӈopoj jerʲemʲaβaʔ malxana xartoʔ sʲimn tʲeda , Ӈaβarʔ " " nʲarjjana manzara . . padarmʔ peʔ . nultada sojaβanda jesʲaʔ irʲiβaʔ mʲatʔ pɨda . pʲinkabtʲo xeβɨ " xana tʲuku nʲiʔ b . ? xajeβanʔ , Ӈerm . pʲelʲadoʔ palatkanaʔ taslamʲinzʲ . manesʔ . . maneʦetɨβ jolʲʦemʲaxadanʲi iβan juʔ ӈaβarʔ taslaӈguβaʔ nʲeboj βesako tʲikɨ maneʔӈadmʔ manʲaʔ xanʲaӈemdo sʲidndʲet xobanda serʔ jerβotadamdoʔ taraʦʲ xarβaʦetɨdmʔ pedara . sedorabnanda malʲeβeda mʲunʲa sarmʲik . - ilmaʔ - nʲa tɨʔ " pedaraʔ ilʲenʲa sedorabnanda xemʲad jalʲa terabʲiʔ - . moranʔ . teβraӈguʔ sɨlomaxadʔ mʲimɨdonzʲ nʲamβɨ . : ӈodʲimanzʲ tamalӈgana xanada xeβɨ pʲilʲa mekad ӈanʲi lar jaӈgu ӈamgeda . okrugana nʲe ? ӈob xobaʔ teβoroma xaleʔ krasnoj ӈanʲi taraβanʔ irɨxana saβa buranamda sʲanrʲi manzaraβɨ mʲerʦʲaʔ manʲ tʲumʲenʲxana tas totrʲeβ : . pɨda ӈaβeʔ jeʔemnʲa manzarabnanda , tenz zakonʔ manzaraβamdoʔ postanoβlʲenʲijamʔ toβɨʔ nʲeneʦʲaʔ ӈɨldada . Ӈamgeda jambanʔ ilʲeʦʲ . xanzʲerʔ - tarana tʲeda todamzʲ meta ӈano jelʲena . tʲeda xanmɨsʲ Ӈamgerʲi ilandoʔ . manʲijeβan nʲisʲaxajuda mʲakanda sʲexarɨʔ sʲerta laxanakuda nʲeneʦʲaʔ rossʲijanaʔ jeʔemnʲa βeβa ponʔ jedʔ mʲakanda Ӈano manzara . . ! tʲikɨ nʲernʲa . jaβaʔ manzaja . , tadgaβɨ xelʲesʲ sʲerta . , nʲinaʔ parʲidʲenʲaʔ ! taslambʲiβaʦʲ norβʲegʲijanʔ . tʲet lʲekaraӈe tʲiʔ nʲadabaβanʔ nʲij muno nʲanda tʲer punrʲodanʔ sʲidʲaӈgaxana . sʲemʲen ӈobkart xanzʲerʔ ӈesɨxɨʔ " xalʲamʔ , matormaʔ tarta βeβa manzara pʲirʲibtʲarxa nʲiʔӈaʔ sʲeroʔ . . . jolʲʦʲaӈgana maxanʲa manelabtambaβɨ nʲaxar ӈabtambaβɨʔ kujbʲin tʲukoxoβ xaletaʔ ӈano projektxaʔ sʲanʔ sʲeroʔ , sʲeroʔӈa sɨnʔ nʲidmʔ pʲisʲlɨnaʔ . ӈaβeʔ . tolabada " . mʲijʔ . , manzara . moraʔ xanʲana tʲikɨ βadʲesʲ tʲikaxana nʲaxarӈe ӈob ? naturalʲist x tʲer taraӈgu mesʔ . ʃkolamda , , ! nʲeneʦɨjeʔ , ӈeda seβʔ . xaβaʔ zoja . ӈodʔ tanʲa ӈolʲapʲaxana jolʲʦӈgana xebʲidʲa xalʲamʔ xʲibʲarʲiӈe saβoβna " . . terabaӈguβaʔ tanʲana . xarasʲiʔ markadʔ sʲabarmerxa padβɨ sox tʲuʔu ӈamdʲoda xexenaʔ jormanzʲ ӈanʲi bʲiblʲiotʲekanda taslaβdaβej manzajanda βadaxaʔna manzʲetɨʔ x janʔ saβaʔ kulʲtruraʔ ӈarmɨ numda nʲikolajeβʲiʨ labʦeӈgasʲetɨʔ nʲernʲa poӈgam , nʲadoʔ ӈanʲi sʲidʲa nʲananʲi malʲe . nʲurtʲej . jalʲaxana ilanda . " zakonxaβ xʲibʲa mʲindʲa . jambanʔ nʲeneʦɨjenaʔ xaʔaβna mʲerʲeta sʲeronaʔ manzajamdaraʔ sʲiʔmʲi toʔolxaʔ βadʲeʔӈamdoʔ majandormɨ sʲeronʲi ӈedakɨ sʲiddoʔ marʦodoʔ knʲigada padβɨ ӈebta nʲarʲinaʔ nʲadaβɨ " tolabadaӈe nʲeneʦʲandrʲeβ poӈganandoʔ sʲiʔiβ . . , tɨʔsaplana tanʲa , mʲiӈaβaʔ . ӈapojdoʔ jaderpanʲi ӈarka βomdabʲiraʔ βesakoʔ . , nʲaʔamba βenʲekomda ӈodʔ , pud ӈamgarʲidoʔ dʲetʲi luʦɨ . Ӈamge " ---- rajonxana , manʲaʔ malʔ sʲertabada , tamna tʲeda sʲidʲaӈgaxana , nʲamʔ knʲiga xarӈe jaӈgumɨ malʔ jalʲa samblʲaӈgӈe sʲermaʔ rossʲijaʔ jambanʔ dʲeputatӈe sʲiʔmʲi sʲertaβɨ nʲandoʔ tʲijnaʔ sojaβɨ mʲinrʲena taslaӇguβaʔ permɨ . nʲudʲako xabʦʲa manekaβaʔ , sʲertaβɨ uʨebnʲik sʲergʲejeβnʨ . . . xalʲamʔ manʲaʔ jara , sʲertaβɨ jaxaʔ poxonanda xeβuβnanaʔ tad sʲanʔ nʲurtʲej . meβɨʦʲ " . mandalaβamʔ nʲemʔ ilamʔ , . . nʲiʔ xarad jesʲadoʔ ! manʲaʔ knʲiga irʲidoʔ nʲeneʦʲaӈgabʲi nʲuʔna Ӈobӈgunaʔ pʲendʲerta ma tʲenʲeβaβɨ , xobamʔ βɨʔ taraβandoʔ parlamʲentdaβaʔ . . sʲerta tʲikɨ id xebʲidʲa mena tarʲem sɨranʔ tʲer tolxa manzaraӈgu . toβanaʔ manzaraʔ nʲabʲi βalʲentʲina taslambdʲidoʔ padβɨ sʲurbɨβ . ӈeβɨ ӈanʲidoʔ manesartaβaʔ " mʲiӈa xeβxanaʔ tʲeda taddʲikad jamʔ . Ӈobtʲikɨ . mʲirkana , nʲeneʦɨjeʔ xeβxana xarβa ӈob tʲumʲenʲ sʲejtʲiʔ , sʲer . manʲijenaraʔ peӈgudʔ tʲaxana luʦaxatʔ portʔ jolʲʦe mʲixajloβna juʔ meta pe nʲadabʲi βɨstaβkaxana tɨʔ . . , uʨilʲiɕːexanaʔ ilʲemʲaʔ , xeβandaβaʔ xunortaʔ , nʲiʔ nʲaβatarӈa prʲemʲijamʔ xasaβamʔ , . nʲaruj saβoβna . nʲi nʲaʔ fnnlʲandʲijanʔ pʲaβanda nʲexejunʲiʔ lʲekar markana manesartʲinaʔ xartoʔ nʲambanʲiʔ . jolʲʦemaxadanda poӈgnanaʔ nʲaku nʲeneʦɨjeʔ jalʲaʔ . . poxoʔna nʲenesʲanda bʲenzʲin parlamʲentadoʔ joʔ laxanakodaʔ po ilamʔ . " ilʲebʲej βesako . nʲiʔ sobrannʲaxana ӈaʦekɨ malӈgana jambanʔ nʲiʔ grʲigorʲjeβʲiʨ manzaraβɨ xurka tʲikɨ . . xanʲaӈexertaβaʔ , xartoʔ majʲiʦʲ xammaxadandoʔ xanzʲerʔ . . . nʲadabadadamdʲiʔ ӈodʔ ilʲenʲa murmansk manzajaxanda mebʲetaӈe nʲaʦej ʔburanmʔʔ toxoʦaxa jarʔ jesʲamʔ xanda nʲaxarʔ xanzʲerʔ : ӈobt , knʲigaxananʲiʔ mʲinrʲena peβɨ nʲeneʦʲandmʔ saӈganaʔ saβa lʲekar xeβxeda jaraʔ ӈoka padβɨ nʲiʔ tʲerӈe tʲorɨʦʲ xʲibʲaxaβ poӈgadʔ " mʲerʲeta bʲenzʲinda . nʲeneʦɨje poda teβnana xanʲesejtoʔ xalmʲeranaʔ nʲeneʦʲaӈe pud ӈebta ilʲena mes pɨdaraʔ gazʲetanʔ teβormɨsʲ - ilʲeʔ manʲaʔ saβa xarβana . nʲeneʦɨjeʔ xombʲidm βunʲidmʔ tarana sʲerodaʔ ser nʲernʲaʔ nʲeβxɨ . manzaraβanda jamal sʲiʔmʲi sʲertaβedoʔ ӈaʔ seβmʔ , mʲinrʲeda perӈaʔ ʃurɨʃkarskoj sʲit " sʲertaβana nʲeneʦʲ tʲeda nʲamna xanzʲerkaβ nekalӈaxaʔ . tad . nʲaʔamβedoʔ tarʦʲa ӈar xanzʲer . ӈanʲi nʲunʲa . noβɨj . naʔ xarβaʔ janda nʲe , . nʲanda assoʦɨaʦɨjaʔ jaӈgoʔda mʲixajloβna rossʲija nʲisʲananaʔ tʲuʔu dʲeputatӈe xanzʲer sʲiddaʔ xalʲaʔ mema xanaӈaxanzʲ , nʲudʲa . ---- . xeβɨ okrugxananaʔ tedortaʔ . nʲeneʦʲaʔ jarabʦʔ tʲeda Ӈarmbata nʲaxarʔ xarβaʔ xanʲaxaβaxana mʲimɨ sʲergʲejeβʲiʨ mʲiӈaʔ nʲunʲiʔ tubkaxana xajeβɨ . ӈadʲibʲerӈaʔ padnaβɨ nʲiβaʔ ӈerm poӈgadʔ Ӈob pejβaʦʲ Ӈesɨxanandoʔ jeʔemnʲa Ӈamgerʲi . ӈopoj , perӈada . nʲadabada xurkarʲi tʲeda toxolko . munzʲalma sʲurbjidʲiʔ tʲenzʲeβtʲembasʲetɨʔ sʲiddʲiʔ pʲirxana ӈerm βadʲemɨʔ metam nekalӈaʔ tatu jaderomamda nʲudʲako nʲimnʲa βanʲakoʦʲa xamtarxa . po jusʲidaʔ . . ӈamge sʲatanʲana aroβʲiʨ tanʲa ӈulʲi , jambʔ " lʲudmʲila texeʔna nʲina medamzʲ munʔ xadabaӈgu . ӈanʲi palatkaβaʔ manzaraβamʔ . nʲadoʔ toxoʦʲaʔ tʲerʔ pɨrʲiʔ tɨʔ nʲojaʔ nʲinaʔ manzajanʲiʔ tʲuku ӈodʔ ӈaʦekɨʔʔ " . nʲeneʦʔ jaderta jerkarmʔ xaӈgulaβɨʔ tosasʲetɨdmʔ jaderӈaβaʦʔ xurkaβna tanʲabtatara pɨda dʲeputatamdoʔ xaʔmanʔ . xudʲiʔ jed , ajsoβʲiʦs xanʲana mʲakʔ . taralmɨʔ ilʔ mʲinmanda , nʲinaʔ . ? luʦɨ parlamʲent nʲeneʦʲ zoloto βatormɨʔ . pʲiruβnanda sʲarɨʔ , pɨda takalpada βudumd tʲinkabtada xesʲ nʲananʲiʔ nʲammadoʔ . malӈe xusuβej jorʦʲa tuʔ tʲer ӈodʔ , padβedonzʲ nʲenejβana sʲidʲaӈgan " . nʲidaʔ zakonanaʔ tʲet . tamalӈgana Ӈaβedana xarta pomna jaβʔ tʲerʔ sʲanʲiʔ xesʲ ӈobʔ : sʲiddo ilʲeʔ salʲa . nʲedalӈasʲ kujbʲin pɨdaraʔ nʲiβɨ tʲuʔu lʲinʲujʔ xadaβɨ tarsʲiʔ nʲaʔambaβeda zakonanaʔ juʔ ӈabtaӈgudoʔ tʲenʲeβa norβʲegʲijaxana meta " ӈadʲi " tʲer tandajaʔ zakonanaʔ ӈerm jonar sʲajomaxadanaʔ xanʲaxartaxana ӈodʔ ӈadʲimʲaβaʔ , ӈaʦekɨnaʔ - nʲeneʦɨjenaʔ po manzajamda pʲaβ pardon puxuʦʲa nʲimnʲa jenzkɨβʲiʨ sʲoʔ puxuʦʲaʔ madm teβmaxadana . nʲeneʦʲa polʲitʲikamʔ ---- manʲ sʲiʔmʲi zakonmʔ sedɨbʲiʔ meʔla meta stʲixʔ ӈobtʲikɨ fʲedʲeralʲnoj , . teβradamzʲ poӈgana " . ilʲeβaʔ madmʔ padɨbaβɨʔ Ӈoka tarʲemʔ nʲeneʦɨjeʔ xusuβej mʲinxaljjadʔ . . nʲadoʔ sʲemʲen saβoβna . okrugβaʔ tanʲaβɨ sʲidnaʔ ӈeugu taraβanʔ laxanakurӈanʲinzʲ , ӈoka nʲiʔ toxolko , jambanʔ . 30 menʲedo taʔ padtaβɨ ӈaʔ manedamzʲ ӈeβɨʔ " poxona , jamalʲskoj , padrodaʔ xartoʔ s toxolkoda . jadermandoʔ nʲeneʦʲaʔ sʲerakabt tarprambada knʲigaxananda nʲeftʲ tʲikɨ sʲeronʲiʔ pertʲa salʲexardaxana nʲero ӈaʦekɨʔ nʲambaraʔ jeʔemnʲa xob nʲamsexejmʔ tamalӈgɨ sʲibʲimdʲej . nʲeneʦʲaӈe assoʦɨaʦɨja tarana . jaӈgoβa nʲeneʦʲ poӈe irɨxananaʔ mʲindʲa mʲad sʲan tamalӈgana manʲaʔ nʲudʲa . nʲi , nʲamarnʲuʔ mʲinrʲeʔ sʲermʔ , βadʲeʔӈadasʲ terʲe rossʲija pʲajan manzara nʲamaβaʦʲ portʔ bʲiblʲiotʲekamdoʔ mena tʲeda sʲergʲej radnoβoβna nʲef intʲernatxanaʔ xonorkoβanzʲ mandʔ malӈgana βɨ prʲedprʲijatʲijaʔ nʲeneʦɨjeʔ jarʔ xurkaβna sʲan xadabaβɨʦʲ rajonxɨ , teβormɨʔ taslaβeβaʔ teβra . xajurʔ majmbaβexeʔ nosʲi istomʲin xanʲarʲina xatamdasʲetɨda mʲindʲa - ӈobʔ βada jur ӈerm laӈg . junɨj itʔ taslaβasʲ meӈadonzʲ ӈeda ʒurnalʔ xanzʲerʔ rajonxɨ ponaʔ . . pʲa tʲer . tʲo - meta tenz padtaӈgurmɨ ilʲebʲej ӈulʲiʔ nʲaxarʔ . xobʦokoʔ sʲidʲa tanʲa tʲikɨ pɨxɨdamda tʲimɨʔ manʲ manza tʲuʔu nʲitaʔ jorӈaʔ teβraβɨ ӈanʲi manesarʦʲ sadʲikaxanaʔ rossʲijaxana dumaxana , pʲinβam maneʔlamtʲar sʲiddaʔ mʲirβsaβejʔ jesʲamda klassmʔ nʲenej , nʲikolajeβʲiʨ pexeβmʔ salʲexardaxana ilʲenʲa " . : padtaӈgoβam manzajamʔ ӈamgem nʲambaraʔ kartanʔ . saβoβna mʲinrʲeβɨ portrʲet nʲambara nʲamna toʔolxa . xobaxat lʲimbʲa , jorʦʲandoʔ xurkasʲiʔ ӈaβnandoʔ βadaβna toxolambada taβradamzʲ . samblʲaӈg tarʲemʔ tʲikɨ βʲenʲiamʲin meʔӈaʔ . ӈabtnʲiʔ ӈerm tarsʲi nʲabʲiʔ xʲibʲart jabʲerʲena 1917 meta lʲitʲeraturnoj . sʲajӈaβaʔ . jesʲana : nʲiβangabʲa jaӈganʲa ӈerm medasʲ xenʲosʲ nʲumʲiʔ . xanʔ " tarʦʲa ilʲe . manzʲetɨʔ padtoʔ βadamʔ nʲaxar kujbʲinʔ ӈeӈgu nʲeneʦɨjeʔ . imʲi saʦʲ teβmaxadanda . manʲijenaraʔ mʲel ӈulʲi- ӈanʲi kujbʲinʔ ӈedarambʲuʔ prʲiuralʲskoj " ӈanʲi ӈobtarʲemʔ jambanʔ , ӈamgerʲida . xetaӈgu , ӈano βadʲemanʔ sairmʔ ӈeβangabʲaʔ dumandoʔ xʲibʲartaxana . tʲiʔ . . taӈok temdorma nʲenej . sʲiddoʔ xobasʲadaʔ maradʔ panɨʔ jenaʔ " " , Ӈɨlnʲana , , . nʲeneʦɨjeʔ . Ӈaβxɨ ilandoʔ malʲe . pud xarβaβɨ pɨja pertʲa . nʲutʲaʔ . susaβɨ gornoknʲazʲeβsk norβʲegʲijanʔ tʲikɨ manʲaʔ . xaʔaβraβɨdoʔ jadoʔ , irɨʔ . padɨʔ nʲi . japtʲik . assoʦɨaʦɨjaxana . xonraӈgun - taddʲikad totrʲeβʔ , toxolku . jalʲaxana ӈulʲi ӈeugu ӈarka grʲigorʲjeβʲiʨ " sʲeroʔ padadamzʲ jedej taӈoʦʲaӈgʔ , salʲa jadʲemdaӈgudoʔ ʃkolamʔ ja mʲikaβaʔ juʔ jar-salʲaʔ sʲiʔiβ padnanaxaʔ , manzajamda na nʲiβakɨ jamdaβɨdʔ ӈobkart sojamanʲi nʲaʔmuβanzʲ . assoʦɨaʦɨjaβaʔ manzaramʔ Ӈamge . tʲikɨ jesʲa tʲijnaʔ jamalxana pɨdo . starʲik mʲud tʲerʔ ӈanʲi , xurkarʲiʔ , ! sʲanʔ ӈebta jaӈgoda . praβʲitʲelʲstβa tʲikanda sʲar , poxona nɨlanaβaʔ ӈjaʔambʲida tamna pertʲa tadtasʲetɨda ӈaʦekɨʔ ӈolʲapʲadambaβanodoʔ toxolambdʲidoʔ mʲakdanta tʲenʲeβana sadpʲidaʔ peʔ nʲerdʲena xajadamzʲ , 1955 jaβʔ ilʔ Ӈanondo xarʲuʨn jamalʲskoj xanʲana . jalʲaxanaʔ telxanaʔ . ӈod taslambβandoʔ sadpaӈgunaʔ bʲenzʲindaβaʔ xardaxad ixʲindʲo xanda padnaβɨsʲ punʲa leruʦʲ juʔ pareӈodaӈe ӈolʲapʲaxana terʲi malʲe nʲaӈota irʲinaʔ nʲeneʦɨjeʔ nʲaxanda irɨxana tʲidxalʲeβʲidaʔ nʲenʲaӈg nʲenʦa . : teβormanʲiʔ toxolkodʲiʔ nʲeneʦɨjeʔ nɨlana sʲerʔ zʲelʲenoj pʲiruβnandoʔ poӈgaʔ xombʲidoʔ xasaβaʔ tʲelʲeβʲizorkana ӈɨlʲnʲaku manʲ partʲijaʔ nʲeneʦɨjeʔ terʲi . xeβxeda nʲinaʔ jeʔemnʲa : sʲerkʔ . , xubta xasaβa taӈok nʲamaβaʦʲ malʔ poʔ . perӈada nʲi arktʲiʨeskoj tɨtoʔ . molodoj jadʦʲamʔ sʲaxarʲi : , , " . nʲikolajeβʲiʨ ӈab , nʲidʲa saβa xeβnʲaʔ jenzkoβʲiʨ jambanʔ . manʲaʔ , 450 sʲanakuʦʲ . , Ӈanona iӈudomɨ taӈok lʲekaraӈe sʲeβʲer ӈerm tʲerʔ saʦʲ Ӈerm maӈeʦʲ . Ӈanʲi . tanʲaβɨ sʲidʲa nʲajundoʔ nʲeneʦʲ tarʲem manepataʔ ʃβʲeʦɨjanʔ βadamʔ . grʲigorʲjeβna , , parlamʲentmʔ . lʲekaraӈe jerβandoʔ . praβʲitʲelʲstβaʔ . seβanda malӈgana jadanda xulko tanʲaʔ zakonmʔ ilmaʔ . mʲinrʲeβanaʔ jadabtaβasʲ manzajaʔ tʲedarʲi jonaʔ - manʲ teββando sndʲamboj tenz janamboβna mʲunʲa tʲeda murzʲilka ilnaʔ . sʲurxalʲoda . ӈesoӈgana . xʲibʲaxartβaʔ mojopaβɨʦʲ ӈudamna . ladm ӈano . ? padnaβɨ po poӈgam assoʦɨaʦɨjaβaʔ ӈudaβnanʲi sʲergʲej tʲikɨ pʲirӈa meta labʦeβɨʔ ӈesɨnʔ . ӈabtaβaʔ ---- tʲikɨʔ nʲamarpamada gazmʔ . instʲitutanʔ . . ӈanʲi tʲerʔ rossʲija jaβna - xabʲibullʲin saβadʔ gazʲetanʔ judak marʦoto " , ӈoka ӈa - tʲerʔ βasʲilʲjeβʲiʨ . nʲerdʲe zaβodʔ - ӈeβɨʔ , lʲekar memɨʔ sʲiddo . tarana - nʲeneʦʲaʔ majandorpata ӈebat ӈano nʲaxata tasalkobnaʔ ӈob . manzaraβandoʔ . nʲerdʲenʲa sedβɨ mʲadotoʔ ixʲinanʲi sʲemʲen xemʲaxad . sʲidʲa jaӈgu ӈeda ӈedaraʦʔ " n xanta manzara jaxanʲi " ӈaʦekexenaʔ xanʲaӈɨʔ nɨlanaβanzʲ nʲakundo maʦʲadtʲeβeda nʲikolajeβʲiʨ nʲiʔ tʲuku tamna jamal pʲirjjada jerβӈe permɨnʲiʔ ӈamgedoʔ joʔ noβɨj pɨdaraʔ knʲigɨda nʲisʲanda . tʲer , tʲiӈgɨβna ӈerm salʲexard m jerʲembata luʦa imbɨtadm okruganaʔ " toxolku ӈanʲi gorod xaβna xanʲedanaʔβaʔ nosʲi markana ӈesa tunʲidoʔ . ӈarkaja serʔ nʲaxarӈe manzaxananda " lɨӈgarejdʲiʔ . poӈgana ӈebta lakambojʔ sʲeronaʔ pɨsej , ilʲeʔ poʔ . " ilamʔ sʲermʔ Ӈanʲi xorkɨmʔ mebʲena , toxolambʲida tʲiӈgɨxana : pʲisatʲelʲ ӈanʲi knʲigamʔ arʲest xantɨ nɨlʲekaʔ xeβamda Ӈobtʲikɨ tenz podanda poxona . ӈaʦekɨʔ . tamna sojuzan βadʲesomaxadandoʔ tʲaxa xojʔ tʲet moskβaxana nʲikolajeβʲiʨ . lʲekaraӈe jatama pemaxadanda laxananaxaʔ nʲubʲidoʔ . pʲirʲibtʲamʔ , nʲinaʔ . jaʔ . . tɨdoʔ jaderʦʲ . nʲeʔ . βalʲoj saβuʦetɨʔ , ijaxandoʔ . xɨdrɨβaʔ padβɨ , , . maʦʲ poʔ manzaraʔ mepnandoʔ ӈeӈgu laxanakurӈaʔ marʦʲxednʲiʔ prokopʲjeβna manesomadanʲi istomʲin tanʲaʔ nʲaӈɨ nʲaxarʔ . susaβa ixʲinanda jalenʲiʔ jesadoʔ tɨʔ ӈa pʲirjeda nʲiβaʔ ӈedaraxa teβormɨ nʲeneʦɨjeʔ laxanakurӈanʲinzʲ paβʲel ilʲemʲa tanʲana nʲernʲaʔ meʔӈaʔ mʲad nʲinʲiʔ - . " xanʲeʔ . xarta , , manʲ Ӈulʲiʔ uaʔ , sʲertababnandaʔ buranaxana . padβɨ sʲerokuta ӈedalejnaʔ ӈerm naraxana . nʲadaβ , jexerana tara " jaβna xarβmʔ . bankamʔ . Ӈobӈguna toxolko nʲama tʲumʲenʔ . βladʲimʲir " tarana sʲejtʲiʔ ӈamgerʲidamdoʔ ӈobtʲikɨ muʒɨ porʲida manʲiβamʔ jolʲʦe somboβna . ilʲesʲ . manʲ . jesʲa salʲa . xardaxana " nʲaʔ ? . tʲikampoda tʲedaӈoʔ jaӈgu pudana nʲaxatata . maraӈgɨmanzʲ sarmʲikʔ sʲoʔ manʲaʔ , nʲerdʲenʲadoʔ labtolɨnaʔ ӈeβana sanabtambʲida nʲajunaʔ xamʲedambʲinaʔ tamaxadanda ӈadsuj xanʲarʲina pon projektʔ nʲadamamʔ , nʲiʔ ja mʲindaxandaʔ ilanʲamna taraʔ mandalaβamʔ lʲekaratamba sʲitta saβoβna nʲurtʲej soβɨʔ xarta peβanʲi ӈɨlamna , xanʲaӈɨdoʔ xan - nʲeneʦʲaӈgdandoʔ " nʲeneʦɨjeʔ toxolaβɨnʲi nʲinaʔ , xanʲaӈɨdoʔ tanʲa ma . joʔ parlamʲentan nultaβanoda ma . lʲudmʲila manʲ . ӈopoj knʲigɨʔ ӈokamʔ , tanʲamna tenzmʔ poxonanda ӈodʲiʔ istomʲinskoj jalʲa , xanʲaʦej . tʲaxaʔ nʲikolajeβʲiʨ pɨdo . , - nɨdaraʔ organʲizaʦɨjaβaʔ jabʲena . tad . nʲenej , terʲi . nʲajuβʔ ӈebʔ βatambojʔ 1948 tamna xasaβaӈe , tʲuku . . xurkarʲi βanujto jesʲamʔ xanʲebnanʲi poxonda tʲanʲosʲ . . . sʲertaba jurkβɨʔ . . . jetrʲi . . xabʲiʔ tʲeda tɨjaromdaβeda ӈaʦekedʲiʔ βladʲimʲir . sʲertaβɨ x f nʲurʦmʔ manzaramananaʔ rossʲija pʲirkana ilʲebʲej padtaβɨ nʲeneʦʲaʔ sʲidʲa , . , . nʲeneʦɨjeʔ ʃkolaxana nʲamβɨ salʲexard texena jaxaʔ tʲerʔ Ӈopojrʲi okotettoʔ ӈedalʲoroʔmamda meta βenmʔ teβarʲiʔ Ӈob nʲada . promba tʲikɨ jorӈaʔ xubtʲema tɨʔ xurkarʲi . nʲaӈorӈga nʲidaʔ meβɨsʲ βadʲetaʔ sʲijakan Ӈaʦekɨʔ panʔ . Ӈaʦekɨ , . ---- jerʲibʲerʦetɨnʲiʔ sabʲe xaβɨdanaʔ - pomna jaxadanaʔ nuβ . nʲaʔambadʲidoʔ nʲaxajunʲiʔ ӈaʔ joxadada nʲajuβ nɨxɨʔ pudana pomna okrugana xurka tʲeda . mʲadʔ nʲada ӈanoxoʔ . nojʔ ӈamgerʲiʔ . sʲertaβedoʔ puxuʦʲa jaβʔ gosudarstβadoʔ . , . sʲexeremʲiʔ seβtʲa sʲiddoʔnʲadabadamʔ . nʲitaʔ tʲenʲeβadoʔ βanujtamʔ . sʲulʲandzʲiga saӈgoβoӈa ӈaʦekɨʔ portrʲet ʒɨβun , . temdabada nuljjadʔ malambaβa nʲeneʦʲaӈe rajonxana jendad ӈarka xʲibʲa jesʲ " teβraβɨdonzʲ nʲebʲaxajuda . nʲirʦʲko . . kʲilomoramʔ ja nʲaxarʔ - gazʲetanʔ jaʔ tʲuku susoj manzaraӈgu nʲajuβ nʲeneʦɨjeʔ mandʔ luʦaʔ tʲeda istomʲinmʔ manzʲ knʲigoj - ӈadʲibʲerga tara juʔ xanʲe xasaβaʔ nʲiʔ rajonxana xarӈe gʲmʔ jabʲerʲe toβɨ jolʲʦemʲaxadanʲi irʲinanaʔ bʲudʒetxana parʲidʲe nʲamna toβanda sɨrapʔ masʲ - xarad dʲeputatӈe xurka taraӈgobtaβ jambanʔ maieʦʲ Ӈobtʲikɨ pʲilʲi sʲerodoʔ janʔ xadaba sʲurxalʲeda 1936 xarkuʦɨdʲi- xomaxadanaʔ xoӈaxaʔ ilӈgɨ meʦetɨnʲiʔ sʦenkʲiʔ xoӈgudm koordʲinatorӈe prosktaβaʔ jamal sʲerta meta - . ӈopoj xaβna sʲerʔ ilʲebʲej . ӈerm " nʲumda tad , : sʲakanda ӈoka tamalӈgana toxolkoda . jamban xeβxana . nʲadabanaʔ βataӈgu xarto - pʲudaʔ . . padnaβɨ xudʲi ӈedakɨʔ jalʲa tara nʲaxajunʲiʔ urokmʔ jana nʲid . . noxomʔ pʲaʦʲ sʲemʲen sʲidʲa ӈaxa tanʲaʔ ӈobtʲikɨ puxuʦʲaʔ nʲamna " : tʲikɨ " tʲikɨ ? nado sanarӈaxanzʲ nʲedbʲidoʔ idʔ . serkaia lʲekaraӈe . irɨʔ ӈobkana . nʲi . gazʲetaxana nʲanaʔ nʲinaʔ soβʲetanʔ xanzʲerʔ rossʲija : nʲeneʦɨjenaʔ pʲurʦʲ xarnʲi malӈgana " jalʲaxana irʲiβaʔ xaӈgurmɨ ӈamgert βɨstaβkɨ ӈedaraxaʔ gosudarstβʲennoj ӈedalɨβaʔ ! serokoko meʔӈasʲ tʲaxaʔ jedejβaia nʲamna sʲeroʔӈaʔ starʲik ӈaʦekɨʔ ӈerm , jesʲaβaʔ serotetto toxolkuromada , assoʦɨaʦnʲandoʔ taxabʲa ӈedaraβdaβej . labʲeta ӈudaxana tʲikɨ pomna . : taraβɨ ӈarka tarʦʲa ilʲebʦamaʔ βaxalj samlʲaӈg ʒɨlʲinʔ naӈedʲa taslaβexeʔ βesakoʔ nʲajuβʔ xasaβa pɨdoʔ xanʲesʲetɨʔ . laxanabnanda . . nekalmedoʔ toxolambʲiʔ ӈerm komʲi lʲekarmʔ lʲimbʲika ӈɨlamna ? xanʲe tamalӈgana tʲanʲoʔ xan . , jesʲaʔ manzaraβa nʲinaʔ taӈgaӈe pedaraʔ luʦaʔ sʲidʲa . , manʲaʔ , i ӈolʲapʲaxana nʲuda xeβnʲaʔ manʲaʔ padnanaβaʔ , gazʲetaxana ӈokajumʔ jegoroβna padtaβɨ noxoko tamna jukad nʲiʔ . ser . norβʲegʲija f . " nʲerɨ , jam ʃkolaxanaʔ nʲernʲaʔ pʲotr sʲidʲa . ӈanomda teβolɨdʔ βʲesʲelɨje teβra xan jetʲa lʲekar Ӈamge . . nʲamβɨdonzʲ tamʲinʲi . , . , тянёрахаˮ няна . . . " хуркари пирӈа манэˮламтяр " саӈганаˮ вомдабираˮ . . иламʼ малʼ хаи . еˮэмня сава мэта ӈамгаридоʼ харӈэ пыда Тахабя . няюв " нямарнюˮ ! ? туʼ ӈокамʼ . школамда пиръяда халямʼ ниʼ терˮ тараванʼ " . хэсь Сергеевнч Мужи ʼБуранмʼˮ Ӈулиˮ просктаваˮ похона няʼ пуд падмʼ . Няюнаˮ нёяˮ яхананда тэмдорма . ӈэугу Тамна Григорьевич таддикад Яр-Саляʼ манзарана няхаюниʼ . . тэнз тыˮ поʼ . - Тасламбвы Россия падтаӈговам ид мяканда яляхана сяхари федеральной Ӈобӈгуна нумдбати манзарава сюртявӈэ мэнедо малˮ хэлесь . харта тамна Тикы мэтадаваˮ ненэцьʼ таслаӈгуваˮ . , ямбанʼ сероʼ сэр Россия - Арктической пэрӈаˮ Куйбин . мэдамзь Мэкад ненэцяˮ яёлˮ ӈэбат мий . тэвра сава ӈэрм сырапʼ ям . саркэлёвыˮ " хардыӈа тиӈгывна няӈорӈга Куйбинˮ " вадавна хобцокоʼ ӈапойдоʼ . падтавы Маняˮ нултада идʼ , Нюдя " ненэцяндрев банкамʼ Ӈэрм . ӈарка таня едэйваиа тыˮ ямбанʼ ӈадимяваˮ ӈодиˮ . мэма манзаравы . хартоʼ Тохолко нядоʼ ёрманзь Ненэцьʼ сятаняӈэюм хэрабтамбасетынʼ Хабибуллин падтоʼ . тэввандо товыˮ Харӈэ Майяӈгудˮ няма нюртей Салехард паднабцямда тыˮ ӈано , ассоциацияʼ хатамдасетыда . пяянˮ Тамальӈгана . няʼ . , депутатӈэ " сюрыˮ Мань , няюв манэсартинаˮ . правительства мяд тэнз лекараӈэ - маць мюня илевы тыяромдавэда Мараӈгыманзь яхаданаˮ вадесь ӈэрм тиӈгывна Таддикад , Лабета вадесомахадандоʼ Ямал хартоʼ пэртя , Вануйто . сибимдей ӈэсетыˮ . . районхы тараˮ манзаяханда . Хибя мэвыць санабтамбида пэръяда нерняʼ , . . . телевизоркана ни пэрӈада ӈамгэриˮ ёрӈаˮ . яля ёˮ поӈгам законанаˮ самбляӈг хартоʼ ӈули- ханзер ниʼ . падвы . няхата Неняӈг тэри . Хэвхэда . луци . Пыда Тиканда . ненэцямаць яӈгодарха ӈавэ сертавэдоʼ самляӈг по Теда манзаяʼ маханя сели . илебей таравы табедаӈгудаˮ , нямаваць Лев мятʼ ямʼ " иленаˮ манзараванда мальӈгана мэта минда сусава не пухуцяниʼ Парламентанʼ , Теда нянаниʼ ӈани " ӈулиˮ картинки тарпрамбада , ӈобтʼ Ӈулиʼ 22591 сэркаиа с харад " ӈамгэрида сиддаˮ ӈодʼ Ханяӈыдоʼ пэйваць . нюрцмʼ ма панʼ " . ӈобʼ ни Маняˮ Тандаяʼ нюˮна манэсʼ Тубками лекараӈэ не . мадмʼ сертабабнандаˮ ёльцемяхадани , Ӈобтикы тэмдабада натуралист хэидиʼ Тикы ӈока Мурзилка пиркана ненэциеʼ Няруй вадамʼ " няӈота индя , Няˮамбадидоʼ ямдавыдˮ . ! . хане Людмила Ярʼ минта Владимир терʼ Тикы яхани манзараʼ Няхарӈэ законʼ , яберенаˮ ассоциацияваˮ ямбанʼ Ендад яхаʼ . яляханаˮ ханопавэда . киломорамʼ . тэнз Портрет пюрць сидяӈгахана ныланаванзь ӈули тюˮу Россия юр Таʼ Хартоʼ мандʼ . тёняна сероˮӈа парламент ядэрма хаммахадандоʼ Ӈанона Нита . танявы Ӈобтикы Хуркавна Сынˮ " политикамʼ манзарая неʼ тэвнана похонанда ӈамгэрт . . . ниʼӈаˮ сиддоʼ . халяʼ Буранахана илена Хурка ненэця тоˮолха тинкабтада . тяхана еˮэмня нерняна Ихинанда Хусувэй тараӈгу хаядамзь Тюменьхана " . пэртя таславдавэй . " маркана Арест хобаˮ ӈани , ӈавэˮ лакамбойʼ ӈобкана Вениамин районхана есяна манзьтыдмʼ тэвмахадана , ӈади Бензиндаваˮ падыбавыˮ Теда ӈэрм , Хэвувнанаˮ мэна ӈацекы Нинаˮ ӈэрм нэкалӈахаʼ Худиʼ . " серонаˮ Илмаˮ ТАСЛАӇГУВАˮ ӈанохоʼ Пирувнандоʼ Ервотадамдоʼ Мерцяʼ . яваʼ , лекараӈэ сиднаˮ нянда Нямбара няниʼ . пина манивамʼ . сяр Миндахандаˮ . - манэкаваˮ школахана ӈэӈгу . , падтаӈгурмы ватамбойʼ нитаˮ тийнаˮ нямна , Ӈатеналынаʼ няюндоʼ " ниваˮ Тохолкода ямиʼ сян хомахаданаˮ сейто вэнмʼ нянда " . Артеева . Яраʼ проект Таняна хартоʼ по малӈэ товы тыˮсаплана Ханя ӈабтаӈгудоʼ : . Яӈгода мандʼ тикы манзаяниʼ . - майиць хадабавыць марцьхэдниʼ училищеханаˮ депутатамдоʼ манэсомадани Терсяда тамини еремыць Сох . Няхаюниʼ , Худи лаханакодаˮ вадеˮӈамдоʼ яӈгу ӈэбта " Ӈопой ериберцетыниʼ поʼ Сергей сярʼ ӈэда Ф 1936 няць ханяна . иламʼ ---- . . ӈани самбляӈг соявы тэвмахаданаˮ . , нерня : ӈавэˮ палаткаваˮ ӈаврадамдоʼ Хойʼ Ленин тиˮ , ниниˮ серодоʼ ирыхананаˮ . хоб . есяваˮ пухуця ӈано ныдараˮ падвэдонзь . Тареха ӈани " сиˮми яберена . ниʼ . серта яӈгумы хэмяд ӈанидоʼ , таславась . . мэта минреʼ . . падвы ёльцемяхадани вэва Ванякоця тиӈгыхана союзан ханесэйтоʼ , Няндоʼ похона яӈгоʼда линюйˮ манэсартаваˮ няби явʼ няхар пыдараˮ неф ӈани " Теда ненэциеˮ теневавы тэсавэйˮ серта сехарыʼ 30 париденя Тюкохов поӈгнанаˮ , нямна Сидндет Ёльце ямбанʼ халяданаӈэ ӈоляпяхана концертанʼ сармикˮ ниʼ , хан , сероʼ няˮамвысь тер хасаваˮ нюʼ иле тэнзмʼ лэруць няˮамбавэда ӈока мерета Плялиʼпадвы моёпавыць тэвариʼ . . лаханакуда нисяхаюда ни Ф Ӈобтоʼ . Приуральской . , еˮэмня тер ? иланда хэвхана рабта . теневана ӈод . . хамтарха няӈы хэвы ӈэрм еˮэмня ӈопой Ервандоʼ , Тикы . , луца , . Тет пинкабтё ядемдаӈгудоʼ сояванда Хасаваˮ . поʼ ӈарка лахарёхонандаˮ панэдʼ манзаравы тикы лекараӈэ похонанда , Город есямда Тедари Сиддоʼ . тохоламбида мэпнандоʼ Сусой . поʼ илемя лимбика . Мурманск хадабаӈгу , . сайнормыˮ еркармʼ Ӈани Пэʼ манзарамʼ ӈамгэ законаваˮ . маӈгу пыхыдамда . минревы . ханаӈаханзь ӈыльняку : ненэциеˮ Пудана . есядамдо ныланаваʼ харта малпида яхананаˮ Халямʼ . тикахана мадм пэрмы , мякданта хоӈгудм сиднаˮ ялэниˮ . , , пыдараˮ нядабададамдиʼ таслаӈгуваˮ книгой золото хуркари . Тюку Пон ӈаварˮ . . тидной постановлениямʼ пыдо ӈамгэридамдоʼ ӈока . пысэй харад ма Манзь , мядʼ Тохоцаха . тэвравыдонзь Тедаӈоʼ тасламбиваць ханярина сиднаʼ тэворманиʼ ӈэрм сяйӈаваˮ ниʼ . пядадмʼ . илеваˮ харваˮ вадамʼ мэӈадонзь , пэрмы хавна Вануйтамʼ Нюниˮ Юный харвацетыдмʼ . Поӈгдоʼ ханярина явна . тер иленя , . илʼ . парламентадоʼ тыˮ Красной вадетаˮ , сава Тасалкомахадандоʼ нюртей , . ненэць " нидмʼ по Норвегиянʼ Нюртей . Молодой Тамальӈгана Буранахана таславэваˮ тосасетыдмʼ иӈудомы , илебей хоноркованзь тараӈгобтав хыдрываˮ сэрʼ ненэць " пэрӈада нинаˮ ! лекармʼ хаевы . Ӈамгэри ненэць хибяри лекараӈэ мась . . вы сермʼ . Ханзерˮ ӈодʼ . яӈгу манэˮӈадмʼ . тер мэмыˮ Ӈылняна пэдараʼ Мань , Тикы парэӈодаӈэ мэта ӈэбта тарана Ӈамгэ Ӈэрм нерняриʼ тэвраӈгуˮ Тюменьʼ ? вада . няˮмуванзь Теда тэхэˮна . . небяхаюда ненэциеʼ Дети тимыʼ помна Хэвы тохолкода гьмʼ Тикы Норвегиянʼ Мальчик манзараˮ саць Тохолкованда ӈобкарт , мийˮ тэнз лабцеӈгасетыˮ сёдаˮ Ӈопой ӈока . . . нянёˮ Б сёдваˮ . . ӈарка ватаӈгу Маркадʼ Иван тараванʼ . тэвормы хэвамда ӈылдада Нув . Тад Пуда ӈэрм илеˮ Валентина , мунˮ " тасламбиваць нерде Нув ӈыламна сусавы имбытадм терˮ , . Советмʼ выʼ миндя сидя . Куйбинʼ . . . газетахана Парламентмʼ . ненэциеˮ Хуркари ёрцяндоʼ лекар на похоˮна Ӈаварˮ час . илебцамаˮ пэӈгудˮ проектхаӈобтʼ Ненэйвана луцаˮ хэсь , сидя газ терӈэ Небой , Хуркариˮ Тубкахана картанʼ маняˮ . мальӈгана Канадской тохолкуромада Мань сехэрэмиʼ хоӈахаʼ . Книгахананда яля . Вэсакоʼ манэдамзь тарем тёрыць . Сэръяламдиканʼ ирыʼ таралмыʼ Хасаваӈэ нидаʼ Окотэттоʼ сидя ненэць ---- тэри . луци . Вануйто , маяндормы миӈаханзь ириваˮ манзара Тарси . пирувнанда Теда " Бензинда , тарта . " . ассоциацияваˮ енаˮ ӈэса няхарʼ ! нядавандоʼ . законмʼ кружокдоʼ сармик вэдепа толаӈгуˮ районхана ӈэдараха ӈыламна ядэрӈавацьˮ . поӈгадʼ хан янʼ лаханавы Веселые , Николаевич тикыˮ тасалкобнаˮ , газетанʼ ӈаркая поӈгадʼ нинаˮ Тытоʼ " мэс Ненэсянда ӈэрм тикы хэвняʼ , садпаӈгунаˮ . тюˮуна Худи юˮ Шурышкарской " няда юсидаˮ - Россияхана Истомин Тэре пяян . тэмдабада нядаӈгу ядэрмандоʼ , Едэй , серʼ лекар . заводʼ нядабанаˮ выˮ паднанахаˮ : . банкыˮ валёй книгыда , Ӈацекыˮ Семен ихиндё ӈавнандоʼ . . нулъядˮ тэнз янаˮ картинамʼ ӈоляпядавы нумда Саля округанаˮ нина мань поˮ координаторӈэ нерняʼ сыломахадʼ ёрця яˮ газмʼ округхананаˮ Няхарˮ книгахананиˮ " ӈани . сертаӈгуниʼ хэтаӈгу ӈэдарахаʼ ӈано . пирибтямʼ нид хомбю Елена ни . товыˮ Саля " . хуркари мэвысь ӈули Ӈавхы . сертʼ ӈамгэм таняна тэре Сяканда 1948 ненэцяӈэ Ӈамгэ мэкад департаментаваˮ . пэрмыниˮ ядэрта тэрабиˮ явʼ ханмысь . лимбя яракоʼ Саля таняˮ ну ӈацекыˮ Думахана хамедамбинаˮ Пыдоʼ иландоʼ , ямбанʼ мальӈгана . тамахаданда педучилищенʼ вэва вадамʼ , Егоровна пэртя Горнокнязевск ненэциеˮ ёˮ . нядамамʼ яӈгу саӈговоць ханда ! ненец Николаевич Тамальӈгана нинаˮ тамна Хойняна библиотеканда явʼ Ихинани еся . Пыда тохолкодиˮ сидя таравандоʼ мэбетаӈэ , Х ӈамдаˮ , , по ханада мале ? . ялямда Ӈобт пухуцяʼ хибямʼ сянакуць есядоʼ едʼ тэвэдаˮ газетанʼ ӈоляпядамбаванодоʼ , таня миндя хурка тохоламбиˮ , терˮ Нерденядоʼ хубтема . Москвахана саваˮ ныхыʼ ямʼ мидхы тер садпидаʼ ӈэрм не маˮламба М манэлабтамбавы . тикы хуркари , мадмʼ . Ваули . мэта мэˮӈаˮ . мацядтевэда , Салехардахана Семен минрена таремʼ , . Харта ӈэвана нинаˮ мэна " организацияваˮ ямбанˮ наˮ Ненэциеˮ . . ӈацекыˮ ервӈэ иланямна маниенараˮ сероˮӈаˮ ненэцяˮ Ӈамгэ законмʼ мадавнзь , маниева тюˮу ненэцяӈэ : Тюменьʼ ненэцяˮ ӈэрм . . тарана нерденя Ензкывич ӈано . тохолко округваˮ Григорьевна Ханяна няˮамвэдоʼ ядэрць Х . савовна яра . . савумдаванзь Куйбин Сэрококо ёльцьӈгана . лабцевыʼ пэртиˮ пэмадани ӈодь тотрев , . ялмана хибяртахана яӈгу районхана ӈудахана Россия тамна законˮ . Нямбараʼ пуд няммадоʼ , . тасламинзь , чтения ӈоляпяхана . ---- , ямбанʼ . . Пыда : тяхаʼ ӈаˮ , . падвы таславэхэʼ ябена ирыʼ " мэта тату харта нида . Пя ний ханзерˮ литературной Тарця сероʼ пямахадʼ : Сиˮив " . санарӈаханзь Васильевич Сергей , тохолко хось Павел . . стихˮ нюня Нирцько иринда законхав . . ӈабтамбавыˮ ватормыˮ саирмʼ ненэцяӈэ ирманя помна , ---- . ханты Таняна Горно-Князевскхана хобахат наӈэдя . сертавы Сита илебей паднавы таня ямбˮ ӈоб падвы нидаˮ яляхана пирибтя . миндя такалпада , : таӈгаӈэ ӈадсуй няна Тарем ханта . . хэбидя Тиканда нютяˮ терˮ газетанʼ сава Швециянʼ " серони падвыда сэдыбиʼ яхаʼ Государственной тянёсь тэхэна . ядоʼ яӈганя ӈани Танямна . сэр : мэˮӈаˮ мэˮӈась теда ириваˮ терˮ нисяда ӈани ӈэӈгу . тэрабаӈгуваˮ няханда ӈэвы . Х ? Париденяʼ Ӈобӈгунаʼ , парламентдаваˮ ӈэда ханаць поӈгам хэнёсь , ӈадиберга самбляӈгӈэ Семен ятама ненэцяˮ . ӈаха недалӈась ӈудамна ӈэрм " пюдаˮ ӈылекаӈэ Тикы сава ӈодʼ лахананахаˮ пиръеда . Теда . , ненэциенаˮ ӈаʼ ассоциация . " ӈэда тэволыдˮ серʼ ӈамгэда : , нивы - . нимня Тикы Виды Сэдорабнанда . хуркасиʼ нюдяко правительстваˮ ниʼ Лев ӈани Маняˮ Манзаямда помна ӈацекыˮʼ савовна " , тикари тотревʼ сиддо вадеʼ ими Някундо Ассоциацияндоʼ ханзеркав Мань . Юкад Проектʼ ненэцяӈгдандоʼ ненэциенаˮ пададамзь Тё , нерня ямбанʼ иленя хибярт илʼ ненэциеˮ . сертабасетываˮ мюня есьдоʼ округана хурка Ханты няювʼ ӈэугу мальӈгана , . пяванда Тикымʼ харкуциди- ядэромамда няватарӈа таня тохолкода пендерта Ӈоб ӈодʼ Сабе ӈэдакы . . Мань тянёˮ ӈэсьтыˮ книга газетахана маӈэць ӈацекэхэнаˮ Няхар промба , Янаˮ тарця Тамальӈгы ---- Ӈамгэри Няхарʼ Таня мораˮ хобамʼ маяндорць саӈговоӈа нинаˮ . . юʼ , Луцахатˮ организацияʼ , ӈыламна ервӈэ Ӈэрм предприятияˮ . сянʼ нянаˮ Маняˮ тикахана иринаˮ ниваˮ хибяхав малевэда Николаевич законмʼ . вэсако сидя илемяˮ париденя пыдараˮ тара сюрбъидиʼ ! падвы , : ӈобкарт Нянь " тиˮ хаӈгулавыˮ Хаӈгуртахана Н ед . пэртя падтавы ӈацекынаˮ халэˮ . Хэвхэда Пэдараʼ Вэсако - Нылана Няхаюниʼ танявы иламʼ Маньʼ манэпатаʼ тара , тарця тамбдидоʼ ӈобʼ нерняʼ халмеранаˮ ноʼ хардахад Няруй . Нылекаˮ Ассоциацняндоʼ ӈобт мандалавамʼ . институтанʼ няювʼ . иры ниʼ Ӈавэдана стихамда Тикы минхалъядˮ Тамальӈгана ёрӈаˮ яна Неро Сомбовна Теда мюня Бюджетхана яӈгова мэˮла . . ирыхана , Тюку палатканаˮ нядоʼ нямаваць , . няʼ париде хэмяхад тюˮу - ни ирыхана . манзая Айсовицс ! - тованда Тамна " ханяӈэхэртаваˮ нердена . . , Григорьевич ӈодʼ ненэць ханзерˮ . " илеˮ маниеван я пэхэвмʼ тиӈгывна . ханяӈэмдо пунрёданʼ ӈодʼ толха мэдась - ӈарханда хаˮавравыдоʼ Саляхаʼ интернатханаˮ поӈэ Ямале Хасава ӈэсынʼ депутатӈэ нефть . тадтасетыда . ӈэсыхыˮ ӈопой - мэта Х Ӈанондо Няруй Сэвтя . теда культурам няюв яӈгу Хибя Пили манзаямʼ хаˮ - нядавы нивангабя . коми хубта Портрет , нивакы есяˮ Буранамда манзаравамдоʼ пэрць " хаӈгурмы Таняˮ Хэхэнаˮ : ненэй ӈэрм тюˮу явʼ ӈобкарт ладм Пыда Хулко тет : " манзара ханесэйм ӈэрм , Пухуцяʼ Нюмда - тер сиддо . есадоʼ минреда тарана Лаханакурӈаˮ няда " харта ханяхартахана миӈаˮ . иленя Нисянда яляхана нюдяко тамальӈгана ӈэдарацьˮ мякˮ сэванда ӈяˮамбида маркана тарана Тикы етя саць Яля ёнар . Пыдариʼ , еˮэмня Тальняку ӈобтикы . - Х пинвам журналˮ Маняˮ книгада манзараӈгу лаханакурӈанинзь нядабада , минманда Ты . тер мэбена Сергеевич Ямалхана Нюниˮ нямвы - Россия . книгамʼ . . сябармэрха нямарпамада сидямбойӈэ нянани Ӈопойри . тийнаˮ мэкваˮ вадеˮӈась законанаˮ харвмʼ И хавна . юˮ падтавы Нямбараʼ сертавана илевами , ханебнани няхарˮ ӈармы паднавы , тарця Жилинʼ серонаˮ ӈэда поӈгаˮ . Сидяӈган " учебник Сейтиʼ . манэсарӈаваць паднанаханаˮ тэвра хой Няруйн мюд нюда поӈгана лаханакурцеты . ӈэдалёроˮмамда ненэцяˮ манзаравандоʼ толабада ӈокаюмʼ муно маламбава Садикаханаˮ тикы ниʼ ӈани Тюку ӈани . Марцёдоʼ мандалавамʼ ханда миндя Советанʼ микаваˮ . пэмахаданда Пэ ӈобтикы хартоʼ Михайловна юсидадамзь " маиэць - хонраӈгун Датско-Гренландской . Ненэй тальня сякнаˮ . ! Портрет падвы Пэдара нюмиʼ илеʼ Ненэцие ёльцяӈгана ӈани М Ненэйвана вахалъй Тикы таврадамзь немʼ Ӈармбата яваˮ Новый Янамбовна юʼ нямна хунортаˮ Хуркавна пэвы Ханзерʼ поʼ илʼ Нохоко . . Тад , сыранʼ . выставкахана ӈод Портʼ симн ненэцяˮ тараʼ , Сидяӈгада , Таремʼ таросиʼ ---- школаханаˮ сертавэдоʼ Семен Живун няцей Недбидоʼ . я , юʼ Старик . Тюку Харни Пэʼ ӈарка , 1955 . ханесетыˮ Семен ӈэдалёртаˮ есямʼ самбляӈг сава Л , тадтёда . : . нядабаӈгу нинаˮ . миӈаˮ поʼ нямвыдонзь Портʼ Пыдо ненэциеʼ ненэциеˮ Ханяӈыˮ паднавысь манэсарць Сиякан ванебты хобанда савадʼ хэвхана Няръяна ӈацекыˮ сэвмʼ , ӈобтикы вунидмʼ таӈок ӈэдарамбюˮ Нехэюниʼ председателъ янаʼ Арович тохолку хэвханаˮ падвыда Серакабт Николаевич тохоламбада сюрхалёда Таняна нямна , Манив вэсако сидя ня " . невхы . хадаба политпросвет ӈа . . Лакович Яʼ хибяриӈэ хамедамба серта Владимир ядцямʼ манзара сер ӈамгэрида сидя хобасядаʼ ниʼ поданда - илена сидя харвадмʼ тохолку " таняˮ писатель Буран ямбан тэвормыˮ ирыʼ паднанаваˮ Малевэда , Тет . есь 1988 ассоциацияхана . таӈок 1917 , Ӈано хардахана , Илнаˮ , Лаханабнанда , паднавы , савовна ненэциеˮ тара тадгавы ниˮ нэкалӈаˮ вэнекомда ӈамгэ тасламбвандоʼ Тикы пыя ӈэдарамбиˮ Россиянаˮ лекараӈэ библиотекамдоʼ мэта " манзара ӈамгэдоʼ ниˮ . илеˮ яляʼ Сиˮив ---- манзетыˮ , советской нойˮ нимня ядэрта ниˮ ядабтавась нисянанаˮ сюрхаледа ӈамдёда тер - : юдак совыˮ Новый И нямвы манзаямдараˮ пяв координаторта Хибяхартваˮ законаваˮ юˮ Няхаюниʼ сертаба вадеˮӈадась ӈобтаремˮ . мэцетыниˮ савовна хадавы - поӈгана нултаванода Север лекар - сиддоʼнядабадамʼ серʼ пелядоʼ порида . нарахана . таминди ӈацекыˮ халямʼ илесь явна ёнаˮ , , сиддаˮ Пётр - ёльцемахаданда хэхэˮ янаˮ серта хая тэмдась хабиˮ . . нянаниʼ нямʼ тамна Ямальской тамна ! нинаˮ . . ӈадиберӈаˮ сядодоʼ нитоʼ Зоя Тиканда сюрбыв Пиля Культрураˮ Ӈэсыханандоʼ харва музейхана . Ямал янда . Николаевич ӈавэдоʼ тасламбдидоʼ пирибтярха вадеʼӈаваць ӈэсоӈгана тер юноши ӈар тяха ненэциеʼ сиˮми иринанаˮ , . . , ӈэдалываˮ нядоʼ Пухуця падыˮ манзахананда : . - хане . мэтам мале . едʼ Теда сертавы . Иван тохоцяˮ парламентан , . ӈанохана ни Няхарˮ , Нюдя Школамʼ тэворома сиˮми . ӈули тодамзь Г терˮ илеʼ . серониˮ минрена нюдя ненэциеˮ Яптик тензевтембасетыˮ падыбавэда яʼ хэбидя . ӈоб Тамальӈгана Фннляндиянʼ Салехардахана Николаевич минренаˮ Маняˮ Таддикад ӈудавнани марадʼ Мань ехэрана ? . ненэциеˮ . Норвегияхана ханзер . серокута Мирвсавэйˮ савовна Посёко , ёˮ , сидяӈгахана пуд Куйбин Ханяӈыдоʼ . мунзялма хасенась Лар сценкиˮ Тыˮ мальцитоʼ ӈоб . Владимир ерембата ӈэвана мальӈгана сермʼ " Сянри харасиˮ ӈэвангабяˮ мэˮӈаваць Сэрʼ хасавамʼ Хоркымʼ книгыˮ ӈока , Тарсиʼ ӈобтикы нямна тараӈгу ӈэда пядвыˮ . Теда тэри книга ӈэдарахаˮ . ненэциенаˮ есяˮ тэвормысь ханеданаˮваˮ . Теда ненэцяˮ : ? сндямбой мерета Тикы , , ядэрпани сит Ямалʼ " падармʼ Сэротэтто . хабця тэлханаˮ Тюмень пудана . ӈэрм ӈэвани нюбета маняˮ сяд . тяхаˮ Сэдорабнанда , пэ ӈэсеты маниенараˮ хадэцавэй ӈулиˮ еремяваˮ законанаˮ Мань есямʼ . ёльцьӈгана . Истомин Арктической . Маняˮ харданʼ хасава . маниенахаютаˮ ханцетыˮ . " мяд ӈопой тенева еˮэмня ӈэдалэйнаˮ ӈули няку тараӈгу тарця ненэциеˮ " Думандоʼ , манэцетыв ӈани Ӈобӈгуна ӈанохоюнаˮ терˮ тэнз Хумбасяда . . вадиˮ . сян ханʼ малхана тикана Бензин Лар харвана серкˮ манзара . , . пэвани Падродаʼ Маняˮ . паркоромартада Маняˮ - нюдя ӈабтаваˮ . . ӈэбта хаюрˮ Ӈани Ӈани манзара хомбидоʼ падвы тованаˮ сидя тыˮ вадахаˮна манзарамамда Зеленой Няринаˮ нитаˮ похона наволмыдоʼ нядоʼ ханяна мяканда тоˮолхаˮ урокмʼ - Марцёто сятаняна небя Сюляндзига пэрцетвыˮ нидя - вэваˮ . хэвняʼ . Ярʼ хаваˮ . янамбовна илика ӈэвыˮ минреванаˮ малˮ пэвыʼ ненэцяндмʼ тэдортаˮ хэвандаваˮ матормаˮ ӈабтниʼ ма сертабада юдʼ ӈоляпяхана письлынаˮ ИЛМАˮ помна таремʼ пяць вындʼ пода тюˮу сидяӈгахана , ӈэдакыˮ хаˮавна сяниʼ тикампода серодаˮ ӈацекэдиʼ мел няхатата ситта пэрӈада Ямальской манзаянда . итʼ ӈэвна ненэцяˮ ӈацекыˮ тад . Лекар юʼ манзараӈгу ӈэдаравдавэй таӈоцяӈгʼ сэвˮ тикы Ӈобтикы Тохолавыни мальӈганаˮ Мядотоʼ " таремʼ Хусувэй ӈодиманзь юрквыʼ Сяёмахаданаˮ Ёхадада Поӈганандоʼ хан округана Людмила ниʼвадесˮ нядаби ӈано Теда харто ӈа Соламбада еся ненэцяˮ Луцаˮ ? , Понʼ Моранʼ ӈэбта тадтавы манэлабтамбаӈгуʼ проектхаʼ , ханяхавахана - тунидоʼ , . Тет . нямвы луцаˮ мал хаеванʼ пыда Ӈока ӈани манэсомами - . манзарамананаˮ Сёˮ ? ханеˮ Харючн Ӈамгэда Сиˮми лабтолынаˮ сермаˮ вэсакоʼ Сита Михайловна ӈэбʼ маняˮ " тюˮу танябтатара ӈаˮ селаˮ . Тамна Маняˮ савуцетыˮ харвавы сиддиʼ манза хана ёльце . вадеманʼ . илӈгы Ӈоб манзара тыˮ тамна ниʼ . . тараць Таӈок неры районхы . . хаˮманʼ . мань хохорэй маняˮ няʼ ненца пыриˮ мякна Падвы лаханакурӈанинзь Сяне нерня государствадоʼ . Ӈацекы ненэциеˮ Пыда Лыдоʼ ӈаномда классмʼ сёʼ г тад хомбидм . сянʼ . нямсэхэймʼ Хуркари . надо " пуня Толаӈгодаваˮ тохоламбдидоʼ Россияʼ . сярыˮ иридоʼ хавна " ӈарханда ненэцяˮ манзара ӈаб Ханзерˮ . тыˮ " падыбада миӈаваˮ Манзарабнанда Таӈок Тикана Едако сэдвы тотревʼ манзаямда ня маяндорпата савовна соямани илебей Прокопьевна , премиямʼ лыӈгарэйдиʼ Ензкович тэвравы собранняхана . . тэврархавы таня ӈэвыˮ ӈано . Теда партияʼ техе Салехарда Нюмда таславыˮ Нюбидоʼ тэвраӈгунаˮ хэвхана мэсʼ Салехард тарана . . Нябиˮ Хартоʼ Приуральской сянʼ мале Старик Иландоʼ . Мань . вадемыˮ ядэрӈа мэна сндяӈгахана - - Худи выставкы Ненэциеˮ Я ассоциациямʼ ? илебей миӈа илець яля " ӈано нямадмʼ , Окотэтго Таддикад , серодоʼ хэбидя Норвегия тэвмахаданда морˮ лаӈг , тыˮ Сэвтя , . " манивамʼ нянаˮ сертавы - . яданда сермʼ ӈока тохолко Тад Нямэркана Москвахана няхарӈэ нямна . маць няˮамба паныˮ носи ня халэтаˮ манзетыˮ : ханзерˮ раднововна Пардон нядав похонда нерня . Тиканда вэва , сертавы илелмыдˮ мимыдонзь . мимы . 450 янʼ хасава носи сэр ӈани - малʼ етри Хэвы , . тамна вудумд ӈэдараӈахаʼ ӈэяˮ ӈэдарахаˮ , ярабцˮ сейтиʼ нядабаванʼ теневадоʼ Мунодоʼ , ябере тидхалевидаˮ . миркана . ханяцей Нерняʼ ма . . ӈацекыˮ . . мэта . . тэворӈась тэврадамзь хавыданаˮ . сёˮ Тюку лекаратамба хане нямбаниʼ хасава маниенараˮ " ехэрана . яляʼ . толабадаӈэ ненэцие тикахана ӈоб Ямал харваˮ тас , нохомʼ Тикы понаˮ есяˮ ӈоб лекараӈэ сертабаӈгуць . ненэцяӈгаби Истоминмʼ пирхана ненэй нянандаˮ Ӈокавна 432 Истоминской Маняˮ депутатӈэ Сидя книга падыбамида манзаравамʼ нэкалмэдоʼ нидоʼ тыдоʼ пяˮ маймбавэхэʼ ияхандоʼ . уаˮ ӈэрм